>

novosti logo

Kronika Kronika

Manjinski zastupnik: Manjine i siromaštvo

Problem siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj jedan je od vodećih nacionalnih problema koji poprima sve veće razmjere. To se prije svega očituje u trendu rasta udjela siromašnih, socijalno izoliranih i isključenih građana, rekla je Dragana Jeckov

U ime Kluba zastupnika SDSS-a, Dragana Jeckov u Saboru je govorila o siromaštvu, koje sve više pogađa i Hrvatsku.

- Problem siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj jedan je od vodećih nacionalnih problema koji poprima sve veće razmjere. To se prije svega očituje u trendu rasta udjela siromašnih, socijalno izoliranih i isključenih građana. Prema Državnom zavodu za statistiku, svaki peti čovjek u Republici Hrvatskoj u riziku je od siromaštva, dakle 824.900 ljudi je siromašno. Stopa siromaštva u proteklih osam godina kretala se u rasponu od 19,4 do 20,6 posto no danas ona iznosi 26,4 posto. Prema tzv. mapi siromaštva, odnosno prostornoj distribuciji siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj, stopa siromaštva u kontinentalnoj regiji iznosi 19,4%, a u Jadranskoj 12,6%. Te karte siromaštva temelje se na detaljnoj Geo referencijalnoj bazi podataka s informacijama o prostornoj distribuciji siromaštva. One bi trebale da posluže prilikom donošenja politike smanjenja regionalnih razlika te iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti na području RH – rekla je Dragana Jeckov i dodala da je siromaštvo povezano s određenim demografskim i socijalnim obilježjima.

- Zabrinjavajuća činjenica je što se radi o velikom riziku od siromaštva kada su u pitanju nacionalne manjine, odnosno Romi i Srbi. Njihov položaj dodatno pogoršava činjenica da se mahom radi o starijem stanovništvu koje češće boravi u ruralnom području. Udio Srba koji žive u kućanstvima s niskim dohotkom je oko 2,5 puta veći od udjela većinskog naroda, dok je udio pripadnika ostalih nacionalnih manjina u kućanstvima s niskim dohotkom za otprilike 50 puta veći od udjela većinskog naroda. Dob, tip kućanstva, obrazovanje, broj zaposlenih u kućanstvu i regionalna pripadnost, objašnjavaju oko dvije trećine ukupne razlike u broju osoba s niskim dohotkom između većinskog naroda i srpske nacionalne manjine, kao i tri četvrtine razlike između većinskog naroda i ostalih manjina – navela je Jeckov. Nezaposlenost je jedan od najvažnijih uzroka prilikom objašnjenja razlika u broju kućanstava s niskim dohotkom među etničkim skupinama pa je stoga važno analizirati položaj pripadnika etničkih skupina na tržištu rada.

- Zašto je među Srbima veći udio osoba oba spola koji nemaju plaćeno zaposlenje? S obzirom da nešto manje od polovice Srba živi u kućanstvima s niskim dohotkom, možemo dakle za pretpostaviti da je glavni razlog tome otežan pristup plaćenom zaposlenju - zaključila je Dragana Jeckov.

Gomilanje područnih inspekcija

Na raspravi o prijedlogu Zakona o državnom inspektoratu, SDSS-ovac Boris Milošević je rekao da građani uglavnom doživljavaju inspekcije kao represivna tijela. Mišljenja je da bi inspekcije prvenstveno morale djelovati edukativno i upozoravajuće, a tek onda represivno.

- Inspekcija je važna jer ona provodi nadzor nad tim kako se zakoni provode, jer što nam znače najbolja zakonska rješenja ako se ona u praksi ne provode, a za provedbu je nužan efikasan nadzor. Mi prijedlogom ovog Zakona obnavljamo jedno staro tijelo nakon pet godina. To tijelo preuzima djelokrug čak osam ministarstva i objedinjava čak 17 inspekcija. To je u biti više inspekcija nego što je imao stari Državni inspektorat koji je rasformiran prije pet godina – rekao je Milošević. Središnja tijela državne uprave, ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije su imale na terenu 1.389 područnih jedinica i ispostava, od kojih 90 u Zagrebu, a ostala su bila izvan Zagreba. Kad se tome pribroje uredi državne uprave, koji su prvostupanjska tijela državne uprave, to je još 89 ispostava plus preko 300 matičnih ureda, a sada se osniva novo središnje tijelo državne uprave - Državni inspektorat koji će imati zasad neodređen broj područnih jedinica i ispostava.

- Toliki broj ispostava je za građane zbunjujući i stvara fragmentiranost. Mislim da bi trebali ići na to da središnja tijela državne uprave uopće nemaju ispostave, odnosno područne jedinice. Ploče se mijenjaju, nazivi institucija se mijenjaju i to sve zapravo kod poduzetnika i građana stvara zabunu, a pojedine institucije se ne snalaze - rekao je Boris Milošević.

1/2