Novosti

Manjinski zastupnik

Nije vrijeme za nekrolog

Gledanost Dnevnika je svega tri posto: zbog kadrovskih i programskih rješenja gubi se na stotine hiljada gledatelja i HRT je odavno prestao biti vodećom TV i radijskom kućom u državi. A mi da ovdje dižemo ruke za to? Nećemo!, kaže Pupovac

8jfihbjt4ciiac6ro9l8b2iabg3

Nadzorni odbor HRT-a ne djeluje skoro godinu dana (foto PIXSELL)

Prijedlog saborskog Odbora za informiranje da se za članove Nadzornog odbora HRT-a imenuju Mladen Čutura, Morana Paliković Gruden, Maja Martinović i Edvard Kunštek proteklog je tjedna izazvao burnu raspravu zastupnika. Tom je prilikom Milorad Pupovac u ime Kluba SDSS-a kazao da taj prijedlog ‘njegovu ruku neće dobiti’.

- Nedopustivo je da izvještaj o financijskom poslovanju javne institucije čiji je Sabor osnivač i imenuje joj ravnatelja, nadzorni odbor i programsko vijeće dobivamo s tri godine zakašnjenja. Opravdanja za to nema. Drugo, Nadzorni odbor HRT-a ne djeluje već gotovo godinu. Bivši saborski Odbor kritički je govorio o tadašnjoj Upravi koja se bila sukobila s NO-om; što se događa? Jesmo li mi dužni obraniti tijela koja bi na HRT-u trebala nezavisno djelovati, ako se ona međusobno sukobljavaju i ne poštuju svoje ovlasti? Jesmo! Ali nismo to uradili. A sada biramo nove članove Nadzornog odbora. Jesmo li provjerili da se svi kandidati biraju u skladu s važećim pravilima? Ima li koji da je u sukobu interesa? Kao dio vladajuće koalicije u toj priči nismo sudjelovali na ikoji način, a pridonositi tome da se HRT-u drži nekrolog, nećemo - rekao je Pupovac, izrazivši veliku zabrinutost za situaciju u toj medijskoj kući.

- Stanje na HRT-u je takvo da ne znamo tko je tko: tko je ravnatelj, tko kadrovira, organizira, upravlja financijama!?! Ako je to slika toga kako upravljamo javnim servisima, onda je bolje da se ne petljamo. A ako je to način da netko privatizira HRT, neka se ide bez nas. Gledanost Dnevnika je svega tri posto: zbog kadrovskih i programskih rješenja gubi se na stotine hiljada gledatelja i HRT je odavno prestao biti vodećom TV i radijskom kućom u državi. Njegovi su arhivi po kojekakvim privatnim televizijama, a kamere u različitim privatnim rukama. A mi da ovdje dižemo ruke za to? E to nećemo - zaključio je Pupovac. Tri dana nakon ove rasprave, povučen je prijedlog da član NO-a bude Edvard Kunštek, te će umjesto njega biti izabran natječajem.

Zastoj nakon ulaska u EU

Povodom provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u ime Kluba zastupnika SDSS-a, saborsku je stanku zatražio Boris Milošević.

- Prije točno 15 godina, 13. decembra 2002. godine, Sabor je dvotrećinskom većinom, sa 115 glasova, donio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Pravni položaj takvih manjina danas temelji se na Ustavu RH, jamčeći pripadnicima drugih nacionalnosti zaštitu od diskriminacije i ravnopravnost sa svim ostalim hrvatskim građanima. Ustavnim zakonom je propisano da su prava manjina nedjeljiv dio demokratskog poretka ove zemlje. Manjine imaju pravo na svoje političke predstavnike na svim razinama vlasti, od nacionalne do lokalne, a osigurana su im i sredstva za kulturnu autonomiju i njihove institucije. Dakle, nacionalne manjine imaju normativno uređen velik repertoar prava, ali nije dovoljno imati zakone, jako je bitna politička volja i institucije koje moraju djelovati u smjeru provedbe zakona, jer na položaj manjina najviše utječe odnos vlasti prema njima, kako na nacionalnoj tako i na lokalnoj razini - kazao je Milošević, dodavši da se brojna zakonski propisana manjinska prava godinama teško primjenjuju, jer prema njima postoje snažni otpori i propisi se često krše.

- Ustavni zakon daleko je od savršenog, on sadrži brojne nepraktične pa i neprovedive institute, a ne propisuje ni sankcije u slučaju njihova kršenja. Tako imamo poražavajuće rezultate po pitanju prava na razmjernu zastupljenost pri zapošljavanju i to je jedan od gorućih problema u primjeni Ustavnog zakona. Prema istraživanju, Srbi su u državnoj upravi zastupljeni sa samo 2,2 posto, a to je tek pola od onoga koliko bi ih trebalo biti po zakonu. Zastupljenost svih manjina iznosi samo 40 posto od zakonom predviđene, što je još gori rezultat. Kod pristupanja Hrvatske u EU-u imali smo politiku uvjetovanja koja je proizvodila pozitivne učinke sve dok nije potpisan ulazak, a potom su u vrh javnih rasprava isplivale poruke netolerancije, mržnje, pa i zahtjevi za ograničavanjem manjinskih prava. Posljednjih smo godina zastali i ne pokazujemo napredak kakav smo imali prilikom pristupnih pregovora, unatoč tome što je zaštita manjina zagarantirana i ugovorom o pristupanju EU-u, čime je Hrvatska preuzela i obavezu nastavka jačanja zaštite prava nacionalnih manjina kroz djelotvornu provedbu Ustavnog zakona - zaključio je Boris Milošević.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više