>

novosti logo

MANJINSKI ZASTUPNIK: Za manjine u 2018. godini 29 milijuna više

Posebne pohvale za svoj rad zaslužuje Savjet za nacionalne manjine čiji su prijedlozi u okviru nadležnosti bili konstruktivni i usmjereni ka implementaciji Ustavnog zakona, rekla je Dragana Jeckov

Hrvatski sabor je u petak, 24. aprila, na burnoj sjednici koja je trajala više od četiri sata, razmatrao Izvješće o provedbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i potrošenom novcu iz državnog proračuna za 2018. godinu. Ministar uprave Ivan Malenica je ustvrdio da je Vlada u 2018. poduzimala brojne aktivnosti u provedbi Zakona, na što je utrošeno nešto manje od 173.2 mlijuna kuna, što je bilo 29 milijuna više u odnosu na godinu prije.

- U odnosu na službenu i ravnopravnu uporabu jezika i pisma u 27 lokalnih jedinica u kojima je sukladno Zakonu o pravima nacionalnim manjina obavezno uvođenje manjiskog jezika i pisma, potrebno je istaknuti da u statutim tih jedinica nije bilo značajnih promjena u odnosu na prethodnu 2017. Pojedina prava određena statutom ne primjenjuju se u praksi. Te jedinice nisu izvijestile o iskazivanju interesa predstavnika nacionalnih manjina za korištenjem jezika i pisma u postupcima prvog i drugog stupnja pred upravnim tijelima jedinica samouprave. Takav interes nije zabilježen u postupcima tijela državne uprave - ustvrdio je Malenica i dodao da su izuzetak jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Po njegovim riječima, u odnosu na pristup pripadnicima nacionalnih manjina javnim medijima tokom 2018., i dalje se ističe potreba za unapređenjem i edukacijom novinara. Ministar Malenica tvrdi da je važna edukacija vezana za govor mržnje u javnom prostoru s ciljem sprečavanja stereotipa i predrasuda. Na području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u izvješću se navodi ‘konstantno osiguravanje viskog stupanja provedbe Zakona o pravima nacionalnih manjina’ te da se ‘primjenjuju najviši standardi u obrazovanju nacionalnih manjina kroz nastavu po modelu C i A’.

Poručuju da nismo dobrodošli

U svrhu provođenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u 2018. utrošeno je ukupno 32.382.658 kuna, što je 20,9 posto više u odnosu na 2017. gdinu - rekla je zastupnica Dragana Jeckov u ime Kluba zastupnika SDSS-a povodom izvještaja o provođenju, kao i o utrošku budžetskih sredstava za potrebe nacionalnih manjina u 2018. No naglasila je da su u izvještaju korišteni podaci o izdacima za financiranje prava nacionalnih manjina vezani na prava iz drugih zakona, a ne na ona koja proizlaze iz Ustavnog zakona jer su sredstva za stambeno zbrinjavanje vezana uz Zakon o stambenom zbrinjavanju.

- Isto se odnosi i na financiranje vjerskih zajednica, za što se sredstva osiguravaju temeljem ugovora sa vjerskim zajednicama te putem komisije za vjerske zajednice, a ne putem Ureda za ljudska prava. Iz izvješća proizlazi kako je za nacionalne manjine 15 milijuna kuna utrošeno na poziciji Ministarstva kulture te 35 milijuna kuna na poziciji Ministarstva obrazovanja, no nacionalne manjine nisu u cijelosti upoznate za što su ta sredstva utrošena - rekla je Jeckov.

Ovo je bio 15. izvještaj koji Vlada podnosi Saboru od primjene Ustavnog zakona, ali i dalje izostaje njegova potpuna implementacija, dok se u izvještaju govori o brojkama, ali bez mjera za poboljšanje stanja.

- Pozitivan pomak vidi se u donošenju Operativnih programa za nacionalne manjine čija je osnovna svrha podizanje razine zaštite manjinskih prava s predviđenim aktivnostima i rokovima za realizaciju. Posebne pohvale za svoj rad zaslužuje Savjet za nacionalne manjine čiji su prijedlozi u okviru nadležnosti bili konstruktivni i usmjereni ka implementaciji UZ – rekla je Jeckov i naglasila da u 2018. međuetnički odnosi nisu bili značajno promijenjeni. Na toleranciju prema nazadnim idejama, često motiviranima mržnjom i poticanjem na nasilje, upozoravala je i pučka pravobraniteljica, u svojoj analizi u kojoj navodi da su Srbi kao etnička skupina jedna od najugroženijih u Republici Hrvatskoj. To vodi na zaključak da se nastavlja trend negativnih, historijsko revizionističkih i antisrpskih tendencija u društvu.

- Zabilježene su manifestacije kojima se Srbima želi poručiti da oni, kao ni njihova kultura, jezik i pismo, a ponajmanje političko djelovanje, nisu dobrodošli u Hrvatskoj. Osobito zabrinjavaju izjave i postupci koji imaju obilježja etničke netrpeljivosti od strane javnih osoba te izostanak javne osude i sankcija takvog postupanja. U 2018. opet je zabilježeno više desetina verbalnih prijetnji i uvreda na račun Srba i srpskih institucija, te srpskih predstavnika iz SNV-a i Novosti – rekla je zastupnica. Tu su godinu karakterizirali otpor korištenju ćirilice i gruba stigmatizacija, što je vidljivo u opstrukciji lokalnih vlasti u Vukovaru da donese i primijeni odgovarajuće akte o pravu na upotrebu službenog jezika.

- Skoro sve od 27 općina i gradova uskladile su svoje statute s Ustavnim zakonom osim općine Gračac koja u 2018. usprkos ispunjenju zakonskih uvjeta, odnosno 45 posto Srba u stanovništvu, još uvijek nije uskladila odredbe svog statuta o uporabi srpskog jezika i ćiriličnog pisma. Grad Vrbovsko ima usklađen Statut s zakonom, ali u pogledu primjene nije postignut nikakav napredak. Nisu postavljene ni dvojezične natpisne ploče tijela općine na zgradi općine - nabrojala je Jeckov, ističući niski nivo upotrebe jezika i pisma u postupcima pred upravnim tijelima. O tome govori primjer da je 2018. izdano je 3.184 dvojezičnih osobnih iskaznica za pripadnike talijanske nacionalne manjine, a tek 98 za Srbe.

- To ponovno svjedoči o opravdanom strahu Srba u Hrvatskoj, koji se dvoume hoće li uslijed negativne atmosfere imati neugodnosti zbog ćiriličnih dokumenata, iako recimo nemaju nikakvih dodirnih tačaka s devedesetima jer tada nisu bili ni rođeni - podvukla je zastupnica SDSS-a.

Brutalni govori zastupnika desnice

Poseban pečat raspravi dali su zastupnici Miro Bulj, Hrvoje Zekanović i Stevo Culej. Miro Bulj odlučio je govoriti o problemima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji rekavši da su tamošnji Hrvati šikanirani, bez autonomije, političkih, kulturnih i vjerskih prava. Usporedio je hrvatsku nacionalnu manjinu sa srpskom u Hrvatskoj te kazao da u saboru postoje tri zagarantirana mjesta za predstavnike Srba, da Srbi imaju oko 40 gradonačelnika i dogradonačelnika u jedinicama lokalnih samouprava, a da Hrvati u Vojvodini nemaju – kako je rekao: ‘ništa’. Zekanović je uobičjeno napao SNV i Novosti te je generalizirao krivnju svih pripadnika srpske manjine za rat u Hrvatskoj.

- Ne mogu shvatiti da Hrvatska danas financira tjednik Novosti koji širi eksplicitan govor mržnje. Kad se govori o nacionalnim manjinama, ona su naša dragocjenost, međutim nemojmo zaboraviti da su prije 30 godina pripadnici jedne nacionalne manjine uzeli puške u ruku i pokušali srušiti svoju državu Hrvatsku. Još uvijek nismo čuli od čelnih pripadnika te nacionalne manjine pravu ispriku za sve što su uradili - rekao je Zekanović. Također je ustanovio da je ‘danas na snazi hrvatsko-srpska-romska trgovačka koalicija’, referirajući se na zajedničku komemoraciju u Jasanovcu.

Stevo Culej je još agresivnije iskoristio svojih deset minuta spominjavši ‘srpski zulum’ i Veliku Srbiju te da SNV navodno ‘milijune kuna ne troši na kulturu Srba i najranjivijih, već u onim selima oko Vukovara gdje je stradalo najviše Hrvata’. Njegov doprinos raspravi o Izvješću završio je tako što je sebe proglasio borcem za prava nacionalnih manjina.

U Saboru ima nečovječnih predstavnika

Za razliku od zastupnika krajnje desnice, nezavisni Marko Vučetić je branio prava nacionalnih manjina.

- Nacionalizam je glup. On je glup jer izdaje ideju nacije. Ideja hrvatske nacije je ostvarena u hrvatskoj državi. Kad ne provodimo Ustav i zakone onda smo protiv ove države. Glupi nacionalisti su protiv ove države, a nisu toga svjesni – rekao je Vučetić. Kazao je da ‘u Saboru ima nečovječnih predstavnika’, a prema njegovim riječima, to su svi oni koji u nacionalnim manjinama ne vide ljudsku, građansku veličinu i ne vidu veličinu hrvatske države koja se razvija.

- To su svi oni koji se zbog svoje neljudske dimenzije odlučuju ne suočavati sa svakom ljudskom različitošću. Oni žive u iluziji da su stvorili ovu državu, oni državu ne mogu stvoriti jer državu stvaraju ljudi. Oni žive u iluziji da državi proizlazi iz oružja, država ne proizlazi iz oružja niti se s oružjem čuva. Država proizlazi iz kulture i onih koji su u svakoj povišenoj povijesnoj situaciji između biti čovjek i biti nečovjek – odlučili biti čovjek. Prije dva dana obilježili smo 75. obljetnicu proboja logoraša iz logora Jasenovac. Taj koji je rekao ‘naprijed drugovi’ je bio čovjek. Oni koji su tog čovjeka ubili, stražari ljudske tvorevine logora Jasenovac, oni su neljudi i uvijek će biti. Svi koji se napajaju na takvoj ideologiji, svi koji takva mjesta pokušavaju prekapati zato što smatraju da će na takvim mjestima pronaći sebe, oni su u zabludi. Nema ljudske veličine tamo gdje se odvijalo zvjerstvo - poručio je Marko Vučetić.

SDP-ov Arsen Bauk je mišljenja da nema potrebe da nacionalne manjine dodatnim izjavama pokazuju lojalnost državi. ‘Lojalnost se pokazuje poštivanje zakona, plaćanjem poreza, a ne lupanjem čekića po tabli na kojem se nalazi hrvatski grb’, zaključio je Bauk.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.

1/3