>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Mirna Jasić

Manjinski zastupnik: Zakon protiv zakona

Hrvatska radiotelevizija ubuduće bi sama trebala voditi postupak prisilne naplate pristojbe građanima, umjesto dosadašnjih vanjskih odvjetničkih ili javnobilježničkih ureda, stoji u prijedlogu novih dopuna Zakona o HRT-u, koje je Most iznio u Saboru, a na koji je oporba reagirala burno, smatrajući ga lošim zakonskim rješenjem.

Da će, ukoliko se usvoji, takav Zakon stvoriti mnogo poteškoća, smatra i zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, član saborskog Odbora za Ustav i Poslovnik: ‘Zakoni koji su doneseni na ovakav način brzinski i bez diskusije ne bi smjeli biti upućivati u Hrvatski sabor. Tako i ovaj Zakon o HRT-u, napravljen je na osnovi kompromisa, da bi se umanjila šteta, a bez dolaska do valjanog rješenja’.

- Problem je što se u prijedlogu promjena Zakona o HRT-u nije imala u vidu cjelina zakonodavnog sistema zemlje, jer svaki zakon uvijek povlači pitanje važenja u odnosu na neki drugi zakon. Izglasavanjem ovog Zakona on bi tako došao u sukob, na primjer, s Ovršnim zakonom RH. Model koji se ovdje predlaže o naplati pristojbi, po kojem bi HRT postao tijelo sa javnim ovlastima i preuzeo ovlasti sudova, ovim zakonom se ne možemo ostvariti. Takva će odluka pasti na Ustavnom sudu. Hrvatska javna televizija nema ovlasti naplate platnim nalozima, bez obzira što im se to ovim prijedlogom želi dati, kao što HRT-u to pravo ne daju ni drugi zakoni koji su važniji i stariji od ovog zakona - kaže Pupovac.

No, upitna je ostala cijela procedura oko nameta, jer predloženo rješenje neće pomoći najugroženijim kategorijama koje zbog veoma niskih primanja ne plaćaju pristojbu, pa za rješavanje ovog problema najugroženijih kategorija Pupovac predlaže subvencije. Također, smatra da bi se trebala izbjeći naplata putem platnih naloga, te predlaže da se pronađu novi načini naplate RTV pristojbe, kao nekoć kada su je obavljali ljudi za proviziju, svojevrsni inkasatori, čime bi se u današnje vrijeme iznimne nezaposlenosti građanima dala prilika za rad.

Vlada bez manjina

Nakon predstavljanja nove Vlade u Saboru Milorad Pupovac je rekao da je društvu potrebno da s novom Vladom konačno krene stvaranje pozitivne političke klime, kako bi prestala dosadašnja negativna energija koja je iscrpila društvo i nanijela mu štetu.

- Imperativ je da se zaustavi trend ograničavanja pluralizma i stvaranja netolerancije. Slažem se da se trebamo suočiti sa prošlošću, ali i s elementima prošlosti koji žive u sadašnjosti i ograničavaju naše pluralizme i potencijale. Iz perspektive temeljnih vrijednosti hrvatskog Ustava manjine nisu samo bogatstvo društva i politike nego njegov aktivan dio u suodlučivanju i participaciji, rekao je Pupovac. Naveo je da nova Vlada mora voditi računa i o činjenici da su najnerazvijena područja ona na kojima žive pripadnici nacionalnih manjina, od Mađara i Srba na istoku, preko Roma na području zapadne Slavonije, i dalje sve do Dalmacije.

- U ovoj Vladi nema pripadnika nacionalnih manjina, ali neophodno je osigurati participaciju nacionalnih manjina na različitim nivoima funkcioniranja vlasti, jer sadašnja situacija potvrđuje njihovu isključenost iz institucija vlasti i politike zapošljavanja. Stanje se može promijeniti samo participacijom manjina što bi doprinijelo afirmativnoj politici i ostvarivanju manjinskih prava - rekao je Pupovac.

Opet promjene na biralištima?

U Saboru se raspravljalo i o prijedlogu dopunama Zakona o lokalnim izborima. Zastupnik SDSS-a Boris Milošević smatra da je ograničenje pasivnog biračkog prava vrlo osjetljiva stvar u svim zemljama.

- Ono je važno pravno i političko pitanje koje je bitno za razvoj demokratske kulture i za razvoj društvene odgovornosti, te cijelog društva i svakog pojedinaca. Kod ugradnje preferencijalnog glasanja u ovaj Zakon potrebno je voditi računa da su izbori na lokalnoj razini najzahtjevniji i najkompleksniji, zbog velikog broja izbornih sudionika, puno kutija i različitih načina računanja glasova, jer se u istom vremenu biraju lokalna i županijska razina predstavničkog i izvršnog tijela, te manjinski predstavnici. Također, treba voditi računa da se izborno zakonodavstvo ne mijenja godinu dana prije održavanja izbora. Venecijanska komisija u svojoj Deklaraciji o stabilnosti izbornog sustava iz 2005. godine navodi da se treba kloniti izmjena izbornih zakona generalno u dijelu koji se odnose na temeljne elemente izbornog zakona. I ovaj Zakon u ovom trenutku to ne mijena. No ako bi ugradili u njega preferencijalno glasovanje to bi se odnosilo na mijenjanje temeljnih elemenata izbornog zakona - rekao je Boris Milošević.

1/1