>

novosti logo

Društvo Društvo

Medijski zakon jačega

Ministarstvo kulture Nine Obuljen Koržinek priprema novi Zakon o elektroničkim medijima, a prema radnim materijalima koji su procurili u javnost njegova će glavna zadaća biti da dodatno poveća ionako enormno državno financiranje komercijalnih medija na štetu onih neprofitnih

Obećanja su te 2017. godine bila velika. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek taman se zahuktala na novoj poziciji naslijedivši desnog ekstremista Zlatka Hasanbegovića pa je gotovo cijeli kulturni sektor odahnuo, tvrdeći da gore od proustaški nastrojenog radikala ne može biti. I bili su u pravu. Zaista je teško moglo biti gore. Pitanje je, međutim, je li moglo bolje. Ministrica je te 2017. godine najavila donošenje niza novih zakona vezanih uz medije proglasivši iduću, 2018., godinom medijskog zakonodavstva. Redom je trebalo najprije donijeti novu medijsku strategiju, potom u zadnjem kvartalu 2018. novi zakon o elektroničkim medijima (ZEM), pa izmijeniti Zakon o HRT-u i na kraju donijeti novi zakon o medijima. Kako sigurno već pogađate, ništa od obećanja nije ostvareno. Niti je donijeta strategija, niti su doneseni zakoni.

Ipak, nešto se radilo. Ili se barem ostavljao dojam da se radi, pa je prije godinu i pol dana osnovana radna skupina čiji je zadatak bio priprema novog ZEM-a. Članovi su se sve to vrijeme sastali samo jednom, i to tek na 30-ak minuta, da bi zadnjih tjedana intenzivirali druženja nakon što je radni materijal procurio u javnost. Formirane su i podskupine. Ona koja se bavila pitanjem neprofitnih medija tokom 2018. sastala se dva puta. Među članovima je bio i predstavnik HND-a, tadašnji predsjednik Saša Leković, koji se zalagao za to da se najprije izradi nacionalna medijska politika pa da se tek tada krene s radom na izmjenama zakona. HND je također zahtijevao da se u radnu skupinu uključe i drugi koji se bave medijima poput predstavnika civilnog društva. Jedan od prijedloga bilo je i znatno povećanje sredstava Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija, kao i da se članovi Vijeća za elektroničke medije biraju na potpuno transparentan način. Dio HND-ovih prijedloga, poput onoga da se lokalnim šerifima onemogući da uzurpiraju medije i da se uvede javna potpora za kvalitetno novinarstvo, bili su i dio zahtjeva protiv cenzure koje je HND predstavio na prosvjednom skupu prije pola godine na kojem se okupilo više od šest tisuća ljudi.

Novi predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kaže da idućih dana očekuje odgovor Ministarstva kulture na zahtjeve koje su im uputili pa da ne želi sada izlaziti u medije sa stavom cehovske udruge.

- Nažalost, predstavnici HND-a nisu bili uključeni u cijeli proces sadržajnog definiranja cjelovitog zakonskog rješenja – iako smo formalno imali svog predstavnika u radnoj grupi – čime smo vrlo nezadovoljni, ali smo smatrali da bi bilo krajnje neozbiljno od nas ne učiniti ništa. Ipak se donosi prvi medijski zakon nakon 15 godina, a mi smo ozbiljna profesionalna organizacija i ne namjeravamo propustiti priliku utjecati na njegov sadržaj. Vidjeli smo radni materijal koji je sastavilo Ministarstvo kulture, analizirali ga i dali na njega svoje komentare, točnije zahtjeve. Bili smo jasni kad smo ih predavali Ministarstvu – to će biti minimum ispod kojeg HND ne može ići. Također smo rekli da ćemo podržati svaki zahtjev ostalih članova radne skupine koji će ići prema unaprjeđenju novinarstva i novinarske struke, ali biti i oštro protiv svakog onog prijedloga koji novinarstvo unazađuje. Za nekoliko dana dobit ćemo odgovor, odnosno znat ćemo jesu li naši prijedlozi usvojeni i, ovisno o ishodu, budite sigurni da ćemo se znati postaviti - kazao je Zovko.

Jedan od članova radne skupine bio je i Toni Gabrić, predsjednik Upravnog odbora Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, ali nedavno ju je napustio jer se novim ZEM-om predlaže mogućnost da na sredstva Fonda za pluralizam, koja dolaze iz pristojbe HRT-a, ubuduće apliciraju i nacionalne komercijalne televizije i radiji kao i profitni portali. Do sada je taj novac bio namijenjen lokalnim radio i TV stanicama (93 posto sredstava) te neprofitnim medijima (sedam posto).

- Postoji više razloga zašto sam izašao iz radne skupine, a najvažnijim mi se čini to što je, bez ikakve konzultacije sa mnom kao njezinim članom, promijenjen sastav mogućih korisnika Fonda. Uvrštavanjem nakladnika komercijalnih televizija i radija na nacionalnoj razini te profitnih nakladnika portala u taj sastav povećava se ukupna, ionako enormna, svota kojom država financira komercijalne medije, dodatno se komercijalizira sam Fond i sužava ionako preuska financijska baza neprofitnim portalima. Napominjem da bi zdrava logika nalagala usmjerenost takvog Fonda prvenstveno neprofitnima, jer u njihovoj se sferi bitno odvija pluralizam i raznovrsnost, i većina medijsko-politički kultiviranijih zemalja takve fondove otvara upravo njima - objašnjava Gabrić.

Prema njegovim riječima, predložene izmjene ZEM-a dovest će do daljnje sadržajne unifikacije čitavog prostora elektroničkih medija unutar poznatih koordinata: trivijalnost i površnost, prvoloptaške teme, neproblematizirani nacionalizam i sveprožimajuća tržišnost koja poprima dimenzije totalitarizma 21. stoljeća. Objašnjava da je dio izmjena ZEM-a okrenut uređenju tržišnog prostora, sprečavanju monopola, transparentnosti i odgovornosti vlasnika, ali s obzirom na dosadašnju snishodljivost državnih službi prema medijskim poduzetnicima, smatra da od njih neće biti velike koristi.

Jedina stvarna inovacija ovog zakona je izbacivanje neprofitnih medija s natječaja Fonda za pluralizam. U tom smislu ova Vlada dovršava ono što je Hasanbegović prije tri godine započeo gašenjem financiranja neprofitnog novinarstva – kaže Milan F. Živković

- Ministarstvo je još jednom pokazalo da medijsku i novinarsku djelatnost vidi prvenstveno kao komercijalnu, tj. privrednu, zanemarujući njezine bitne informativne i edukativne funkcije. Mogu pretpostaviti kako je i samoj ministrici čudno zašto nove medijske zakone mora kreirati baš ona, a ne recimo Darko Horvat, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta. Kad su medijski zakoni u pitanju, u igri su golemi interesi i sprege ekonomske i političke moći, i ništa neće biti prepušteno slučaju - kaže Gabrić.

Milan F. Živković, savjetnik bivše ministrice Andreje Zlatar Violić, kaže da je ovaj materijal nastao prije svega iz potrebe usvajanja evropske Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, odnosno televiziji, donesene krajem 1980-ih kad je u svrhu lakšeg širenja nove vrste ‘istine’ i otvaranja novog tržišta za komercijalne televizije, trebalo oslabiti one javne.

- ‘Državni mastodonti’ poput HRT-a, kao glavne tvornice još veoma solidno napravljenog i široko gledanog programa, tada su bile glavna prepreka za evropski televizijski biznis. To se činilo propisivanjem minimalnih kvota za tzv. outsourcing programa i drugim rješenjima koje se mogu najopćenitije svrstati u strategiju neoliberalizacije. Današnja situacija je, naravno, sasvim drugačija. Javne radiotelevizije su, odavno oslabljene, postale plijenom sve radikalnije desnice, a glavni ‘problem’ sada predstavljaju YouTube, Amazon i Netflix, odnosno ‘platforme’ i prodavači ‘videa na zahtjev’, odreda u američkom vlasništvu. Otuda i potreba za izmjenom Direktive pa onda i Zakona o elektroničkim medijima, s tim da se na toj razini pojavljuje i niz specifično domaćih pitanja. Ako se pitate kako se izmijenjena Direktiva postavila prema tim relativno novim tržišnim izazovima, odmah treba reći da je to učinjeno slabije od osrednjeg, tek toliko da ne ispadne kako je EU nedjelotvorna. Primjerice, dok se od klasičnih televizija traži da emitiraju više od 50 posto programa evropske proizvodnje, Netflix, Apple i Amazon su se izvukli s 30 posto, koliko, prema nalazima same Evropske komisije, već uglavnom i imaju. Naravno, Direktiva jasno kaže da je tih 30 minimum koji članice ne priječi da ga povise. Što o tome kaže novi ZEM? Pa jasno, 30 posto - govori Živković i naglašava da Vlada po starom običaju prepisuje evropske odredbe koje mora, ali se i strastveno bavi time da u svakoj prilici izađe u susret svojoj lokalnoj klijenteli, vlasnicima lokalnih radija i televizija, želeći im omogućiti da proizvedu što manje programa i za to dobiju što više državnog novca.

- Uz širenje mogućnosti za, kako je to svojedobno službeno izjavio predsjednik udruženja lokalnih medijskih poduzetnika, ‘jednu novu Fimi-mediju’, koja bi im ‘jako dobro došla u ovoj krizi’, jedina stvarna inovacija ovog zakona je izbacivanje neprofitnih medija s natječaja Fonda za pluralizam. U tom smislu ova Vlada dovršava ono što je Hasanbegović prije tri godine započeo gašenjem financiranja neprofitnog novinarstva iz novca od igara na sreću - zaključuje Živković.

1/1