>

novosti logo

Društvo Društvo

Minus po barelu

Unatoč tome što je cijena nafte u mjesec dana narasla za više od 70 dolara po barelu, pretkrizna cijena još dugo neće biti dosegnuta

Cijene nafte kontinuirano rastu već četiri tjedna te je na londonskom tržištu cijena barela dosegla 35 dolara, dok u SAD-u ona iznosi nešto više od 33 dolara. Dramatičan je to oporavak s obzirom na to da su u travnju cijene nafte – zbog zaustavljanja privrede uslijed pandemije koronavirusa - prvi puta u povijesti pale ispod nule. Cijena američke sirove nafte tako se 20. travnja srušila na minus 38 dolara po barelu – naime, kako nije bilo potrošnje, rastuće zalihe su popunile sve rezervare tu su proizvođači morali plaćati kupcima da preuzmu naftu koju nisu sami mogli pohraniti. Sadašnji rast cijena posljedica je i činjenice da su Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i neovisni proizvođači na čelu s Rusijom dogovorili najveće smanjenje proizvodnje u povijesti - za 9,7 milijuna barela dnevno.

Dogovor o ograničavanju proizvodnje stupio je na snagu 1. svibnja, a podaci o izvozu pokazuju da se krenulo u provedbu dogovorenog. Na ‘topljenje’ viškova ukazuje i pad zaliha sirove nafte u Sjedinjenim državama. Tamo se također smanjuje proizvodnja, što je vidljivo i iz sada već višemjesečnog pada broja aktivnih bušotina: prošli je petak kompanija Baker Hughes tako objavila da je njihov broj pao deseti tjedan zaredom te ih sada ima svega 318 – što je najniža razina još od 1940. Konačno, u travnju je došlo i do povećanja kineskog uvoza nafte s obzirom da se ekonomija u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta počela oporavljati od gubitaka uzrokovanih karantenskim mjerama, pa je s 9,84 milijuna barela uvezenih dnevno zabilježen rast od 3,5 posto u odnosu na ožujak.

Unatoč tome što je, čisto matematički gledajući, cijena nafte u mjesec dana narasla za više od 70 dolara po barelu - s minus 38 na preko 33 dolara – pretkrizna cijena od 60-ak dolara još dugo neće biti dosegnuta, upozorava časopis Forbes. Naime, prizemljen je ogroman dio floti avioprijevoznika: broj komercijalnih letova na čitavom svijetu je, primjerice, u zadnjem tjednu ožujka iznosio nešto više od 64.000 dnevno – u usporedbi s otprilike 154.000 u siječnju. Ta činjenica dramatično ruši potražnju goriva za mlažnjake te se očekuje da će ‘novo normalno’ što se tiče cijena nafte do daljnjega iznositi približno 40 dolara po barelu. Na ograničen daljnji rast utječe i opasnost od drugog vala koronavirusa, kao i konstantne napetosti između SAD-a i Kine, između ostalog i zbog Trumpovih upozorenja Pekingu oko tretmana Hong Konga. Kina je, naime, najavila donošenje novog zakona o nacionalnoj sigurnosti kojim bi se unutar tog autonomnog područja zabranile sve aktivnosti za koje Peking procijeni da potkopavaju središnju vlast, dok kritičari upozoravaju da će zakon biti korišten za slamanje demokratskog pokreta. Ukupno gledajući, očekuje se da će svjetska potrošnja u 2020. u prosjeku biti manja za nekih devet do 15 milijuna barela dnevno u odnosu na 2019. kada je ona iznosila približno sto milijuna barela dnevno.

Vrijedi spomenuti da je smanjena potrošnja nafte itekako utjecala na zagađenje, pa je u travnju zabilježeno čak 17 posto manje emisija ugljik-dioksida na svjetskoj razini nego li 2019. Međutim, eksperti upozoravaju da je taj pad emisija – najveći u povijesti – potpuno beznačajan u odnosu na problem globalnog zagrijavanja. ‘Tu nema ništa da se slavi. Taj pad emisija nije rezultat politike i bit će vrlo brzo izbrisan ukoliko se ne uvedu ispravne politike’, upozorava u Guardianu Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije. Zaključno, premda se priča o takozvanom ‘zelenom oporavku’, dosadašnje iskustvo logičnim čini sumnju da će se to zaista i dogoditi.

1/1