Kakav je trenutačno položaj pripadnica srpske zajednice Siska i Sisačko-moslavačke županije?
Ne razlikuje se previše od općeg položaja žena u Hrvatskoj, ali pripadnost nacionalnoj manjini dodatna je otežavajuća okolnost, jer mnoge prednosti vezane uz javni i politički život nama nisu dostupne. Žene, pogotovu one u ruralnim krajevima, ne žive bajnim životom i priče o njihovom iz dana u dan sve boljem položaju uglavnom padaju u vodu. Slična su iskustva žena iz drugih županija, odnosno iz cijele zemlje. Najveći je problem zapošljavanje: naša Županija prednjači po odljevu stanovništva, posebice mladog. Srbi jako teško dolaze do posla, pa i kad se na temelju Ustavnog zakona o pravima manjina pozivaju na prednost pri zapošljavanju. Žene se obraćaju VSNM-u i strankama s protestima protiv toga i zahtjevima da im se pomogne riješiti neke velike i brojne probleme, no mi možemo riješiti tek dio toga, jer je one najveće moguće otkloniti samo participacijom u vlasti.
Kada ste izabrani za predsjednicu Aktiva, kazali ste da žene nisu stranački dekor. Koliko su one zapravo prisutne u SDSS-u i u cjelokupnom političkom životu zajednice?
Sa svojim se kolegicama doista borim da ne budemo samo dekor nego da istinski politički sudjelujemo u radu stranke i zajednice. U SDSS-u je po tom pitanju napravljen iskorak - imamo aktivnu saborsku zastupnicu i dožupanicu Šibensko-kninske županije. Dakle, nastojimo se educirati, pokazati da smo jednako sposobne i obrazovane da zauzmemo položaje dosad namjenjivane muškarcima. U Županiji je ipak malo aktivnih žena srpske nacionalnosti na položajima u izvršnim i predstavničkim tijelima; ima ih u Prosvjeti, a u ostalim našim organizacijama i manjinskim vijećima ih je mnogo manje. Žao mi je što se na prošlim manjinskim izborima nije vodilo računa o zastupljenosti žena i nadam se da će se to promijeniti na onima u proljeće sljedeće godine.
Moram reći i to da su aktivnije žene srednjih godina, jer su mlađe radi nedostatka posla i teških životnih uvjeta sklonije odlasku odavde. Ipak, i one su manje zainteresirane za rad u političkim organizacijama, a više za okupljanje u Prosvjeti. No što se izbora tiče, ovdašnje članice SDSS-a vrlo su aktivne u njihovoj pripremi, neovisno o tome o kojima je riječ.
Što su prioriteti Aktiva žena SDSS-a na državnom nivou?
U programu sam istaknula da ću se zajedno sa svojim zamjenicama zalagati za što bolji položaj žena unutar stranke: prioritet nam je da se županijske organizacije što bolje povežu i umreže. Neke od njih rade bolje, a neke lošije, ovisi već o samoj političkoj strukturi, jačini stranačkog ogranka i afinitetima članica. Kad bismo se povezali, bolje bismo vidjeli što su problemi i kako ih riješiti. To bi pridonijelo boljoj organizaciji na državnoj, a onda i na lokalnoj razini.
Vjerujem da će se do sljedećih lokalnih izbora profilirati dovoljno obrazovane i elokventne kolegice koje će se ravnopravno s muškarcima kandidirati za mjesta u županijskim skupštinama, gradskim i općinskim vijećima, pa i za ona vodeća.
U kojoj mjeri srpska zajednica surađuje s gradskim i županijskim vlastima?
Organizirani smo kroz VSNM, Prosvjetu i SDSS i međusobno dobro surađujemo: zajednički organiziramo za nas važne manifestacije i projekte te nastojimo oko toga okupiti što više ljudi. Odnos s gradskim vlastima je korektan, no mogao bi biti i bolji. Neke je stvari ipak teško realizirati i stoga što naše organizacije imaju malo novca na raspolaganju – primjerice, sisački VSNM od Grada dobiva samo deset tisuća kuna za sve svoje programe. Unatoč tome, vrlo smo ‘vidljivi’ kad je riječ o aktivnostima. Moram reći da se gradonačelnica Kristina Ikić Baniček redovito odaziva tradicionalnoj komemoraciji žrtvama ustaškog dječjeg logora u Siska, ali i u drugim prilikama.
U Županijskoj skupštini imamo dvojicu svojih vijećnika koji se ondje trude prezentirati probleme naše zajednice, i pored toga što nas je gubitak dožupanskog mjesta ipak vratio korak unazad.
