Prošlog mjeseca navršilo se 39 godina od smrti jedne od najznačajnijih povijesnih ličnosti grada Križevaca. Riječ je poznatom prigorskom i hrvatskom umjetniku, grafičaru i slikaru Marijanu Detoniju (1905 - 1981).

Detoni je u rodnim Križevcima završio Srednju školu, a nakon toga, od 1924. do 1928. godine, pohađao je Umjetničku akademiju u Zagrebu – slikarstvo u klasi Ljube Babića i grafiku. Dobio je 1932. godine stipendiju francuske vlade za postdiplomski studij i nakon toga u Parizu je izradio svoju poznatu grafičku mapu Ljudi sa Seine – 30 linoreza. Kao profesor radio je još u Vukovaru i Karlovcima.

Tokom Drugog svjetskog rata, Detoni je 1942. godine pristupio partizanskom i komunističkom pokretu. Bio je vijećnik na Drugom zasjedanju AVNOJ-a te na Prvom zasjedanju ZAVNOH-a. Posebno se istaknuo u radu kao član redakcije lista Borba te član partizanskog Kluba kulturnih radnika Hrvatske. U svojim slikama i grafikama najčešće se bavio socijalnim, zavičajnim i ratnim temama. Poznat je kao autor mnogih slika koje su nastale tehnikom ulja na platnu – naslikao je dva vrijedna portreta - Josipa Broza Tita te Vladimira Nazora.

Od važnijih Detonijevih djela iz 30-tih godina, posebno treba izdvojiti slike: Sajam u Križevcima, Kalnička simfonija, Saonice, Prehrana te Pijana kočija i Fantazija oronulog zida. Za vrijeme i nakon rata, u partizanskoj fazi, predstavio se linorezima Mapa (1943), Prijelaz preko rijeke Neretve (1946), Prijelaz partizana u čamcu (1947), te Noć u Zelengori (1950/51).

Izlagao je na mnogim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inostranstvu te samostalno u Križevcima 1930. godine. Za svoja umjetnička djela bio je višestruko nagrađivan. Kao član JAZU-a napisao je knjigu memoara ‘Ratni dnevnik 1943.’ Njemu u čast nazvana je jedna križevačka ulica, a njegov lik krasi i jedan od nekoliko murala koji se nalaze u centru Križevaca.