Novosti

Politika

Najnovije Novosti od petka na kioscima: Što je muškarac bez HAZU-a?

Svih 13 redovnih članova HAZU-ovog Znanstvenog vijeća koje se zbog pojma roda usprotivilo ratifikaciji Istanbulske konvencije o suzbijanju nasilja nad ženama su muškarci, kao i više od 90 posto ukupnog članstva Akademije. ‘A kako oni objašnjavaju takav sastav svog vijeća bez pojma roda?’ pita ih sociologinja Karin Doolan

0pxemba4opmpjv9o4m7jlivwo64

Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:

Rabljena sedmica Milorada Krstulovića: Macan u dvorima

Tek što je Krešimir Macan ustoličen na mjesto premijerova PR savjetnika za uljepšavanje zbilje, prijestolnička je štampa počela najavljivati epohalne mjere koje vam neće bitno poboljšati život, ali bi trebale rasplamsati vašu ljubav prema Vladi. Iskustvo uči, kad vam se učini da je neka hrvatska vlast uspješna, vjerojatno ste postali žrtva PR kampanje

HAZU može gore

Izjava Znanstvenog vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-a, kojom se od Sabora traži da ne ratificira Istanbulsku konvenciju, u potpunosti je lišena znanosti, kao i refleksije i brige o važnom društvenom problemu nasilja nad ženama. To je vijeće osnovano s jednim ciljem – rušenja kurikularne reforme, kaže za Novosti Boris Jokić. Piše Ana Brakus

Aritmetika politike Marinka Čulića: Ni rat ni mir

Odnosi Srbije i Hrvatske imali su u devedesetima snažnu primjesu dogovorenog rata, a sada imamo posla s dogovorenim mirom, ali takvim koji stalno ide rubom rata, iako u dogledno vrijeme do njega vjerojatno neće doći

Intervju, Vesna Teršelič: Zatočenici smo slavljenja ratova

‘Danas političari koji se distanciraju od pogrešne politike iz 1990-ih, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, dobivaju prijetnje smrću. Nasljeđe tadašnjeg predsjednika Tuđmana ima pozitivni i negativni dio, a s negativnim dijelom naše bi se društvo trebalo baviti. Dobra prilika za to bila je presuda Prliću i drugima, ali je propuštena’, govori voditeljica Documente u razgovoru sa Sašom Kosanovićem

Sve splitske Savice

Mašenjka Bačić istražila je križifikaciju Splita, koja je kulminirala podizanjem desetmetarskog križa na Marjanu: Crkvena uzurpacija javnih površina, kakvu su građani lani spriječili u zagrebačkom parku Trnjanska Savica, u Splitu je od 1990-ih do danas realizirana na čitavom nizu lokacija. Nove crkve pojele su parkove, školska igrališta i druge prostore predviđene za javnu namjenu, a golemi Franjevački klerikat proceduralnim je akrobacijama podignut u turističkoj zoni

Uvrede & podmetanja Viktora Ivančića: Što je dobro u Hrvatskoj?

Siti tendencioznoga ljevičarskog kritizerstva i mrzovolje, a odlučni da u novu 2018. zakoračimo puni optimizma i vedrine, evidentirali smo pozitivne aspekte društvenih prilika u Hrvatskoj, nasuprot crnilu kojim nas zasipaju zlonamjernici. Četrdeset primjera koje navodimo samo su vrh jebenog brijega, ledenog bijega ili već nečeg sličnog

Faust u Hrvatskom narodnom kazalištu

Dolazak Hasanbegovića u upravljačko tijelo zagrebačkog HNK-a nisu svi pozdravili šutke. Dvadesetero glumaca uputilo je protestno pismo u kojem tvrde da njegovo imenovanje može rezultirati samo ideološkim obračunom i devastacijom. ‘Pitajte drugu polovicu ansambla što misli’, samozadovoljno im je u izjavi za Novosti odgovorio Hasanbegović. Piše Goran Borković

Kriminalni diletantizam

I u Hrvatskoj i u svijetu kriminalni diletanti odlučuju o našim životima, prepravljaju našu povijest i utiru put našoj budućnosti, na način da će nas survati u provaliju prošlosti iz koje smo se teškom mukom izvukli. Piše Tomislav Jakić

Kuda nakon Gimnazije?

Nakon završetka školovanja dio polaznika Srpske pravoslavne gimnazije Katarina Kantakuzina Branković vraća se u mjesta iz kojih su došli ili odlazi u europske zemlje, no nerijetko je izbor i Srbija. Bolje informirani spas pronalaze u stipendiranju, a samo su pojedinci u poziciji da ostanu u Hrvatskoj i rade. Piše Anja Kožul

Intervju, Kathrin Niedermoser: Država tjera izbjeglice u rad na crno

Ne poznajem nijednu izbjeglicu koja je u Austriju došla u zadnje dvije godine, a da je zaposlena. Većina njih radno su sposobni i žele raditi. Iako je od prvog dana njihova tegobnog dolaska preko svih tih granica jasno da su došli u potrazi za poslom, država čini sve da im oteža situaciju’, govori aktivistkinja i suradnica bečkog Instituta za političke nauke. Intervju vodio Srećko Pulig

Buđenje Irana

Demonstracije u Iranu inspirirane su pitanjima životnog standarda većine građana: traži se odustajanje od politike trošenja desetaka milijardi dolara na sudjelovanje u sukobima u Siriji, Iraku, Libanonu i Jemenu te preusmjeravanje tog novca u iransku ekonomiju. Piše Ivica Đikić

Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Kupusom na vino

Moja uništena Atenajeva knjiga bila je dvojezična, lijevo grčki, desno engleski, u sedam tomova, izdanje Loeb Classical Library, preveo Charles Burton Gulick. Na kraju prve knjige stoji da su Egipćani vinopije, a u potvrdu tome ide i običaj da se samo kod njih za ručak, prije jela, služi kuhani kupus koji služi kao sredstvo protiv pijanstva

Seks na patrijarhalni način

Ako je film na prvom mjestu voajerska umjetnost, seks na ekranu trebao bi predstavljati sto posto pure cinema. Umjesto toga, imamo pornografiju. Ona je toliko tvrdoglavo loša da razlog tome ne može biti manjak talenta ni budžeta: njezin fetišistički karakter odraz je patrijarhata koji ju je producirao. Piše Viktor Zahtila

Zdravo, dragi Krleža

Otvaranje Centra Miroslav Krleža u privatnom stanu u zagrebačkim Mlinovima govori prije svega o vrijednoj inicijativi grupe građana, ali istovremeno upućuje na problematičan ili, najblaže rečeno, ignorantski odnos Grada Zagreba i države prema ovom književnom velikanu. Piše Dragan Grozdanić

Intervju, Mehmed Begić: Konclogori su mi uzeli mladost

‘No nemojmo se zavaravati, nisu balkanski mrakovi ništa posebno. Odnosi na karipskom otoku La Espanjola, gdje sada živim, odišu kolonijalizmom, klasama, rasizmom, i sve je to ovjereno sramotnim zakonima njihovog pravnog sistema’, govori bosanskohercegovački pjesnik koji živi u Dominikanskoj Republici. Intervju vodio Dejan Kožul

Crvene transverzale

Davor Konjikušić donosi pregled prošlogodišnjih izložbi koje su se svojim sadržajem i odabirom tema suprotstavile revizionističkim tendencijama i desnim konzervativnim narativima. Potpuno nepopularno, bavile su se partizanima, NOB-om, spomenicima, Titom i Oktobrom

TV rašetanje Borisa Rašete: Para vrti gdje burgija neće

Čovjek navikao na standarde komercijalnih televizija jedva bi primijetio barbarsku invaziju na jedno umjetničko djelo kakva je reklama unutar filma ‘Kraljev govor’ da nije riječ o HRT-u, gdje je tu praksu zabranio Radman. Ups, netko ju je preko noći, kriomice, vratio!

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više