Predstavnici sindikalnih središnjica napustili su nakon pedeset minuta sastanak na kojem su uz ministra rada Marka Pavića sudjelovali i predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) radi rasprave o prijedlogu mirovinske reforme. Sindikati su ogorčeni krajnje diskutabilnom mjerom produljenja radnog vijeka do 67. godine za žene i muškarce od 2031. godine. Država je također najavila da će radnici koji se prijevremeno umirove imati čak do 20 posto manje penzije, a sindikati upozoravaju da su upravo poslodavci ti koji tjeraju radnike na prijevremeno umirovljenje. Kako je HUP očekivano na strani Vlade, sindikati rezignirano najavljuju radničke prosvjede.
Bilo kako bilo, reforma koju tek očekuje javna rasprava propisuje mjeru po kojoj će čak 300 tisuća građana rođenih nakon 1962. imati pravo na dodatak od 27 posto na mirovinu (ukupno 40 milijardi kuna), ali samo oni koji štednju prebace iz drugog mirovinskog stupa u prvi. U takvim okolnostima postavlja se pitanje smisla drugog mirovinskog stupa. Projekcijski zbori ministar Pavić: ‘Sadašnjim umirovljenicima želimo veće mirovine (…). Za one koji idu u mirovinu sljedećih 10 ili 15 godina, a imat će bez reforme 60 do 700 kn manju mirovinu, želimo ih izjednačiti barem sa sadašnjim umirovljenicima. Omogućiti im izbor. Za najmlađe, koji će 40 godina provesti u sustavu rada želimo osnažiti drugi stup.’
Drugi stup, već smo ovdje višekratno pisali, obavezujući je mehanizam kojim se četvrtina naših mirovinskih doprinosa iz plaće prepušta bankovnim fondovima koji bi ih trebali oploditi na tržištu. No izračuni pokazuju da će s drugim stupom svega jedan do tri posto osiguranika imati veću mirovinu od one koju bi imali samo kroz prvi stup, nekapitalizirani, temeljen na međugeneracijskoj solidarnosti. Ali ovdje je ipak riječ o pojedincima s plaćom najmanje dva i pol puta većom od prosječne. Sukcesivnim prelijevanjem osiguranika na kraju radnog vijeka iz drugog stupnja u prvi, anulirala bi se gora startna pozicija za buduće nove umirovljenike, ali bi i dalje na snazi ostali katastrofalni efekti drugog stupa po javne financije, znamo li da se on (ipak) ne bi ugasio.
Ministar Pavić poručio je da ne želi raspravljati o radnom vijeku do 67. godine, tek eventualno o povećanju minimalnih mirovina od tri posto od 1. siječnja, kao i o drugom mirovinskom stupu.
