Novosti

Politika

Birati ili studirati

Studentima u blokadi, ali i svim drugim studentima i njihovim profesorima gori pod petama, jer ne samo da im prijeti gubitak tekuće studijske godine, nego i zatvaranje fakulteta i prekid studiranja. Raspisivanje izvanrednih izbora omogućilo bi im da proglase kraj blokade, ali to sada ovisi o volji vladajuće stranke i predsjednika Vučića

Large daska

Predsjednik Srbije – hoće li izabrati izbore (foto Antonio Ahel/AtaImages/PIXSELL)

Pobunjeni srpski studenti upustili su se u novu političku vratolomiju. Nakon dvotjednog usuglašavanja, studentski plenumi su zatražili "momentalno raspuštanje Narodne skupštine Srbije i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora". Iz inicijalnog prijedloga plenuma studenata novosadskog Tehničkog fakulteta ispao je 30. lipanj kao krajnji rok za održavanje izvanrednih parlamentarnih izbora i preformuliran u rastezljivo "momentalno raspuštanje".

Izbornom blickrigu koji su zagovarali novosadski studenti usprotivio se dio plenuma beogradskih studenata jer je "nerealan" i "proceduralno neprovediv", pa se pribjeglo "kibidabi" roku za raspisivanje izbora po proceduri koju propisuje 109. članak Ustava Srbije. U obrazloženju studentskog zahtjeva se pritom ne spominje međunarodna obaveza koju su srpske zakonodavne i izvršne vlasti preuzele nakon prošlih izvanrednih parlamentarnih izbora održanih sredinom prosinca 2023.

Zbog izbornih nepravilnosti koje su tada zabilježili srpski i međunarodni promatrači, OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) izdao je 25 preporuka za poboljšanje izbornih uvjeta u Srbiji. OESS-ove preporuke je i Europska komisija ugradila u svoje kriterije o napretku Srbije u pristupnim pregovorima.

Europska komisija je, naime, primjenu preporuka ODIHR-a promovirala u ključni kriterij za valorizaciju izborne reforme koja se mora provesti "kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno pre održavanja bilo kojih novih izbora". Taj posao u Srbiji, iako je započet, daleko je od toga da bude završen, a bez toga izbora ne bi smjelo biti, tako barem Brisel kaže.

Na početku studentske pobune koncem prošle godine, ionako kilav rad na realizaciji ODIHR-ovih preporuka pod okriljem Narodne skupštine prekinut je i stavljen na čekanje jer su i vladajuća parlamentarna većina i opozicija vagale što im je činiti dok traju studentske blokade fakulteta i masovni ulični prosvjedi. Opozicija je pritom od pobunjenih studenata pokušala iskamčiti podršku za formiranje privremene prijelazne vlade kojoj bi jedina zadaća bila priprema slobodnih i fer izbora.

Studenti su opoziciju i njezin prijedlog otkantali, a sada ju zahtjevom za raspisivanje izvanrednih izbora doveli u političku stupicu u kojoj moraju pristati na izbore pod starim uvjetima ili se usprotiviti studentskom zahtjevu. Studentski plenumi su svojom najavom da će na izborima kandidirati svoju izbornu listu opoziciji okačili dodatni kamen oko vrata jer se opozicijske stranke moraju odlučiti hoće li na izbore ići sa svojim izbornim listama ili će tek podržati studentsku listu i tako se osuditi na izvanparlamentarno tavorenje. Pogotovo ako će se studenti doista držati pravila da na njihovoj izbornoj listi ne smiju biti "studenti, sadašnji i bivši članovi vladajuće koalicije, ali i trenutni funkcioneri opozicionih partija".

I dok su opoziciji još jednom izmakli tlo pod nogama, pobunjeni studenti su traženjem izvanrednih izbora vladajućim strankama otvorili novi politički prostor za nadigravanje u kojem vrijede sasvim druga pravila igre od onih koja su uspostavili zabarikadirani na blokiranim fakultetima i sveučilištima iz kojih su dosad vodili svoje gerilske političke bitke i ulične prosvjede.

Već prve reakcije vladajućih govore da su studenti povukli mačka za rep. Premda većina analitičara procjenjuje da vladajući, ako i prihvate studentski zahtjev, neće raspisivati izbore prije ljeta, nije isključeno da se to i dogodi jer još uvijek imaju stabilno većinsko biračko tijelo, a upitno je kako bi na izborima prošla studentska lista bez studenata i opozicijskih političara, koju bi izlistali njezini anonimni kreatori na studentskim plenumima, pogotovo ako bi na izbore izašla i pokoja opozicijska stranka i koalicija.

Vladajući, međutim, nemaju razloga za žurbu, pogotovo nakon što se netom prije studentske objave u kojoj traže raspisivanje izvanrednih izbora, oglasilo srpsko Nacionalno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta (NAT) i zatražilo od svih "visokoškolskih ustanova da preduzmu hitne mere kako bi se obezbedila kontinuirana nastava".

Ostaje dvojbeno je li i javno oglašavanje NAT-a potaklo studente i profesore koji ih podržavaju da zatraže raspisivanje izvanrednih izbora, iako su njihovo održavanje odbili kad im ih je vlast kao rješenje nudila prije šest mjeseci na početku njihove pobune. Iz saopćenja NAT-a, naime, jasno je da fakultetima u blokadi prijeti oduzimanje akreditacije, odnosno gašenje i prestanak njihova rada, jer ne ispunjavaju zakonske obaveze na osnovu kojih su akreditirani kao visokoškolske obrazovne ustanove.

Tražeći izvanredne izbore, studentski plenumi su poručili da će i dalje nastaviti s blokadom fakulteta, a to pak znači da bi NAT morao "postupiti po zakonu". Što to znači napisano je u njegovu saopćenju: "U skladu sa članom 96. Zakona o visokom obrazovanju, svaka visokoškolska ustanova u obavezi je da organizuje i izvodi nastavu tokom školske godine, koja počinje 1. oktobra i traje 12 meseci" te "Pravilnici o standardima i postupku za akreditaciju studijskih programa i visokoškolskih ustanova propisuju da je izvođenje nastave suštinski i obavezan element studijskih programa, uključujući definisane oblike nastave kao što su predavanja, vežbe, kao i njenu organizaciju".

Ako toga nema, a na blokiranim fakultetima nastave nema "usled studentskih blokada koje traju od novembra 2024. godine", onda "NAT kao jedino ovlašćeno telo za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju u Republici Srbiji, ima jasno propisanu i nedvosmislenu obavezu da, u skladu sa zakonom, akredituje visokoškolske ustanove i studijske programe, ali i da tokom čitavog akreditacionog perioda nadgleda, prati i unapređuje kvalitet nastave i ukupnog obrazovnog procesa".

Kako pak akreditirani fakulteti ne poštuju svoje zakonom propisane obaveze, NAT ih upozorava da to "može dovesti do ozbiljnih posledica po status visokoškolske ustanove, uključujući pokretanje postupka vanredne spoljašnje provere kvaliteta, u skladu sa članom 22. Zakona o visokom obrazovanju, što u krajnjem slučaju može rezultirati oduzimanjem akreditacije ustanove i/ili studijskih programa".

Studentima u blokadi, ali i svim drugim studentima i njihovim profesorima gori pod petama, jer ne samo da im prijeti gubitak tekuće studijske godine, nego i zatvaranje fakulteta i prekid studiranja barem dok ne ispune uvjete za novo NAT-ovo akreditiranje. Raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora omogućilo bi im da proglase kraj blokade fakulteta, ali sada to ne ovisi o njima, nego o volji vladajuće stranke, ali i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je jedini ustavom ovlašten da ih na prijedlog vlade raspiše.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više