Novosti

Politika

Narod protiv Rio Tinta

U dolini reke Jadar po procenama se nalazi 10 odsto istraženih svetskih resursa litijuma. Stanovnici Mačve boje se zagađenja, a izloženi su teškim pritiscima kompanije Rio Tinto

Large internacionala  ko%c5%beul

Mnoge kuće u regiji potpuno su oronule (foto Dejan Kožul)

U aprilu je u Beogradu održan veliki ekološki protest uz učešće brojnih ekoloških organizacija i van Srbije. Jedan od najčešće spominjanih problema bio je Rio Tinto, kompanija koja se širom sveta bavi istraživanjima i iskopavanjima ruda, a koja je već više od decenije prisutna i u Srbiji. Pre svega u zapadnom delu Srbije, u blizini Drine gde su još 2004. otkrili mineral koji u svom sastavu sadrži litijum i bor. Kasnije su mu nadenuli i ime – jadarit, po reci Jadar koja protiče tim krajem, po kojoj je i plodna dolina dobila ime – dolina Jadra. Bogat je istorijat kompanije Rio Tinto koja sebe predstavlja kao dobrog komšiju, punog razumevanja za zajednicu. Rado su se odazvali i odgovorili na naša pitanja o kompaniji pa su tako istakli da je saradnja sa lokalnom zajednicom jedan od prioriteta.

- Otvorenost ka sugestijama i spremnost na transparentan dijalog je ono na čemu insistiramo. Svesni smo da projekti poput Jadra nameću brojna pitanja u lokalnoj zajednici, zbog čega posvećeno radimo na davanju odgovora, organizujemo otvorena vrata sa lokalnom zajednicom, otvorene sastanke sa nevladinim organizacijama i konstantno sarađujemo sa medijima i pružamo sve informacije o Projektu, zasnovane na činjenicama i nauci - ističu iz kompanije.

Protivnici kompanije u prvi plan ističu da je Rio Tinto za sobom uvek ostavljao pustoš. Ono što se retko ističe je da ta pustoš obuhvatala i ljudska prava jer kompanija ima dug istorijat saradnje sa represivnim režimima, a izdvajamo saradnju sa fašističkim režimom generala Franca u Španiji. "Otkako su region rudnika okupirale snage generala Franca, tako su prestali problemi sa radnom snagom", pisalo je u izveštaju iz 1937. godine nakon sastanka vrha kompanije. Kakve su sličnosti sa Srbijom danas i režimom Aleksandra Vučića koji tvrdi da je Rio Tinto velika šansa za Srbiju gde vidi fabriku baterija za električne automobile, a litijum je tu bitna komponenta? Navodno se na ovom području nalazi oko 10 odsto istraženih resursa litijuma na svetu, zbog čega ga smatraju jednim od najznačajnijih nalazišta. Međutim, rudarenje litijuma često je štetno za okoliš te se mnogi boje teškog zagađenja životne sredine, pri čemu kiseline korištene u procesu mogu da naruše okoliš u prostoru od više desetina kilometara i ugroze ljudsko zdravlje. Stanovnici Loznice i doline Jadra mogu samo da uče iz istorije, ali dosta saznanja vuku i iz sopstvenog iskustva jer Rio Tinto nije nikakva novost u Srbiji. Marijana Petković, stanovnica mesta Gornje Nedeljice, članica udruženja "Ne damo Jadar", pojašnjava da je "rad na terenu“ značio i približavanje stanovništvu mesta u dolini Jadra.

- Oni su došli 2005. i to su maestralno uradili. Prvo su došli geolog Vladica Erić i Nenad Grubin. Dolazili su na slave, svadbe, proslave... Vladica im je završio jedno 60 odsto posla kad je u pitanju otkup zemljišta. Uspeo je da stekne poverenje ljudi govoreći da to neće obuhvatati veliki prostor, da mi nećemo ni znati da je to rudnik, da će biti kao apoteka u Švajcarskoj. Ljudi su poverovali. Ništa nije ukazivalo da će da izađe na ovu priču - objašnjava naša sagovornica, inače nastavnica srpskog jezika u lokalnoj školi.

Ona tvrdi da su predstavnici kompanije radili procenu stanovnika i obilato nagrađivali one prve koji su pristajali da im prodaju kuće i imovinu. To je privuklo i ostale. Miroslav Mijatović, iz Podrinjskog antikorupcijskog tima iz Loznice ističe da se u početku činjenica da taj kraj leži na značajnoj rudi predstavljalo kao velika šansa, ali da se punih 15 godina ništa nije znalo o detaljima.

- Ništa se o tehnologiji nije znalo do kraja 2019., kad je kompanija ušla u proces usvajanja prostornog plana za rudnik jadarita i tad imamo prve informacije šta planiraju, šta bi tu trebalo da se dešava. Pre toga su bili susretljivi sa lokalnim stanovništvom, finansirali su mesne zajednice, kulturno-umetnička društva, centar za kulturu u Loznici, davali su donacije želeći da stvore privid društveno odgovorne firme koja pomaže lokalnu zajednicu, a kad su izašli sa planom videli smo šta je njihov cilj i šta je opasnost koja čeka stanovnike doline Jadra, pa i čitave zapadne Srbije i šire, jer ukoliko bude ugrožena Mačva biće ugrožena i Semberija - zaključuje naš sagovornik.

U kompaniji nam kažu da je u planu da se sa izgradnjom podzemnog rudnika počne 2022. godine, kao i da "Jadar ima potencijal da obezbedi dovoljno litijuma za napajanje preko milion električnih vozila godišnje". Stoga se krenulo u otkup imanja i kuća. Mijatović napominje da je otkupljeno oko 40 odsto teritorije. Smatra to ohrabrujućim, iako su preostali vlasnici pod velikim pritiscima. Izvršena je i prenamena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, na zahtev grada Loznice, a sve je platila Rio Tinto.

- Prenamena poljoprivrednog zemljišta jedan je od prvih koraka. Neverovatno je da vaše zemljište prenamenjuje i plaća strana firma koja nije ni vlasnik te zemlje - čudi se naš sagovornik.

Međutim, ističe da je to samo jedan od dokaza da su Grad Loznica i Vlada Srbije na strani Rio Tinta. On razume one koji su se odlučili na prodaju imanja i kuća, koje danas izgledaju kao da su ih poharale pljačkaške jedinice iz ratova 90-ih. Mijatović objašnjava da su vlasnicima tih kuća dolazili predstavnici Rio Tinta nudivši im novac koji verovatno nikad u svom životu nisu videli, niti bi videli. Pretili su im i eksproprijacijom što je omogućeno, ističe on, izmenama Zakona o rudarstvu.

- Zamislite kad vam kuca strana kompanija i kaže da "ako nama ne prodate, oduzeće vam država eksproprijacijom". Ali sigurni smo da narod neće prodati ovu zemlju - dodaje.

Stanovnici tog kraja svakodnevno su pod pritiskom, tvrdi to Marijana Petković.

- Kad bi neko uradio veštačenje ovih ljudi, imali bismo papir da smo neuračunljivi. To je konstantan pritisak što obezbeđenja, što džipova, što zvanja telefonom ovih koji neće da prodaju, razdora među meštanima koji su prodali i nas koji nećemo da prodamo, to su kumovske, rodbinske, prijateljske veze. Živimo sa osećajem napuštenosti, izneverenosti, ostavljenosti na milost i nemilost kompaniji od države koja je naša, od administracije koju mi plaćamo svojim novcem. I u nama ključa neki bes koji neće da dobro donese. Na granici incidenta smo svaki dan - ističe naša sagovornica.

Do sada se samo protestvovalo. I to u više navrata, što u lozničkom kraju, što u Beogradu, ali i po inostranstvu.

- Protest je jedan vid izražavanja stava dela javnosti. U konkretnom slučaju, protesti protiv Rio Tinta predvođeni su određenim interesnim grupama koje na žalost imaju tendenciju da ne žele da čuju argumente druge strane - kažu nam u kompaniji Rio Sava Exploration, koja je ćerka kompanije Rio Tinto.

Vlasti najavljuju referendum, ali meštani nemaju poverenja u vlast jer smatraju da sve može da se kupi. Sve osim njih i njihove zemlje.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više