Suočena s krahom još jednih masovnih uličnih prosvjeda koje je organizirala i vodila, srpska opozicija je zažmurila i od predsjednika Aleksandra Vučića ultimativno zatražila da raspiše prijevremene parlamentarne i beogradske gradske izbore. Do jučer za izbore oporbenjaci nisu htjeli ni čuti, a sada traže da se održe najkasnije do kraja ove godine. Opozicijska politička vratolomija dogodila se nakon što su se prosvjedi "Srbija protiv nasilja", koji su poslije masovnih ubojstava u beogradskoj školi "Vladislav Ribnikar" i selima kraj Mladenovca na ulice izveli desetine tisuća ogorčenih građana, u pet mjeseci koliko traju sveli na tjedne rutinske šetnje nekoliko tisuća oporbenjaka i njihovih srčanijih simpatizera.
Vučić i njegova Srpska napredna stranka opoziciji su izbore kao rješenje ponudili odmah nakon što su se prosvjedi počeli zahuktavati, ali ih je ona s gnušanjem odbila. Uostalom, godinama unatrag Vučiću se na nos nabijalo da je svoju autokratsku vlast ukorijenio u svakodnevnoj proizvodnji izvanredne situacije u Srbiji i njezinom okruženju te u permanentnom održavanju izvanrednih izbora i predizbornoj kampanji koja stalno traje. Tvrdilo se, primjerice, da su "prevremeni izbori Vučićevo vanredno stanje. Savršeni da podigne tenzije u društvu, zaoštri podele i pobedi u još ponekom od svojih zamišljenih ratova.
On nikada do sada nije zakazao izlazak na birališta a da nije bio siguran da drži pod kontrolom sve što mu je neophodno da bude pobednik na tom glasanju". Ovaj put izvanredne izbore zazvala je opozicija. U zahtjevu koji su predali Vučiću napisali su i ovo: "Srbija se nalazi u dubokoj političkoj i društvenoj krizi. Svakodnevno institucionalno, pravno, verbalno i fizičko nasilje u društvu se ne smanjuje, ekonomska i socijalna kriza pogađa široke slojeve društva, zahtevi građana koji protestuju mesecima su ignorisani. Potrebni su nam odgovorni ljudi u politici koji će rešavati probleme umesto što ih ignorišu. Iz toga razloga predlažemo da se ta kriza razreši institucionalnim putem – uz pomoć slobodnih i poštenih izbora."
Vučićevu teatralnu prošlotjednu najavu smanjenja cijena dvadesetak prehrambenih proizvoda koje je naprednjačka vlast dogovorila s trgovačkim lancima opozicija je dočekala sa sprdnjom. Njezin podsmijeh posebno je izazvalo smanjenje cijene parizera, na što je Vučić organizirao zajednički doručak
Ako Vučić udovolji želji opozicije, a najavljuje da hoće, izvanredni parlamentarni i beogradski izbori održat će se godinu i pol dana nakon prošlih, koji su zajedno s predsjedničkima održani lani u travnju. Srpski politolozi i drugi stručnjaci su i te prošle izvanredne izbore, kao i one ranije, prokazivali kao uzročnike "konstantne nestabilnosti, nemogućnosti da se izgrade institucije, nemogućnosti da institucije rade svoje posao, urušavanja svih pravila koja su ionako u značajnoj meri urušena, velike neizvesnosti, arbitrarnosti i povećavanja nadmoći izvršne vlasti", odnosno "jedno konstantno v. d. stanje koje je loše za ekonomiju, društvo, institucije i bez ikakve dileme loše za samu demokratiju". Opozicija je, međutim, ovaj put uvjerena da će izvanredni parlamentarni i beogradski izbori biti spas za Srbiju. Jedino što uz njihovo održavanje traže je i "potpunu primenu svih preporuka OEBS-a o izbornim uslovima sa kojima su se nadležni državni organi, institucije i tela odavno upoznali, ali ih nisu primenili".
Od svih "izbornih uslova" za održavanje fer izbora opoziciji je, čini se, najvažniji informativno-politički program Radiotelevizije Srbije. Zato su odmah nakon Vučića svoje zahtjeve uručili i poslovodstvu i urednicima RTS-a. Potpredsjednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić prije predaje zahtjeva RTS-ovoj pisarnici poručila im je da "postoje imena i prezimena ljudi koji su odgovorni na RTS-u. RTS nije javni servis, već servis režima, a u poslednje vreme informativni bunker. Vrhovni urednik RTS-a je na Andrićevom vencu i njemu je najlakše da u najvišem rukovodstvu RTS-a drži penzionere. Nećemo prihvatiti optužbe da se mešamo u uređivačku politiku. Predstavljamo najmanje 20 odsto građana Srbije. Toliko nam najmanje pripada vremena u informativnom programu". Lider Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta okomio se pak na RTS-ova direktora Dragana Bujoševića, poručivši mu da "dolazi vreme svođenja računa". Po Ćutinom "svođenju računa", Bujošević je "sad rob Aleksandra Vučića, a zajedno smo se borili za slobodu", pa bi se trebao sjetiti "5. oktobra kada je bio zajedno sa borcima za slobodu i kada su bili ispred zgrade RTS-a".
I dok opozicija otprilike zna što bi s RTS-om, još uvijek ne zna hoće li na izbore izaći s jednom ili više izbornih lista jer još uvijek "razgovaraju o tome koji je najbolji format u kome postižu najbolji rezultat". Štoviše, oporbenjaci ne znaju ni hoće li nastaviti s blokadom parlamenta, nakon što im prvi pokušaj nije uspio, pretvorivši se u političku lakrdiju. S druge strane, Aleksandar Vučić i SNS opozicijski zahtjev za održavanje izvanrednih izbora dočekali su kao zapete puške: smjesta su krenuli u izbornu kampanju. Dok su oporbenjaci pred zgradom RTS-a njegovom poslovodstvu i urednicima prijetili "svođenjem računa", Vučić je u Nišu prisustvovao početku izgradnje nove tvornice austrijskog Palfingera, podsjetivši da je u deset godina SNS-ove vlasti broj zaposlenih povećan za preko pola milijuna, s milijun i osamsto tisuća na preko dva milijuna i trista tisuća.
Narodna banka Srbije istovremeno je "privremeno ograničila nominalnu kamatnu stopu u narednih 15 meseci, počev od oktobarske rate". Privremena mjera NBS-a "odnosi se na stambene kredite fizičkim licima, i njome je ograničena kamatna stopa za dužnike koji su korisnici prvog stambenog kredita sa promenljivom kamatnom stopom, a čiji ugovoreni iznos ne prelazi 200.000 evra". Odlukom NBS-a smanjit će se kamate i rate na oko 100 tisuća stambenih kredita koje građani trenutno otplaćuju u Srbiji, pa je jasno da se radi o jakom predizbornom potezu. Pogotovo kad ga se pridoda povećanju mirovina i plaća u obrazovanju i zdravstvu te rastu subvencija za poljoprivredu koje je osigurano u netom usvojenom rebalansu ovogodišnjeg budžeta.
Iako još uvijek nije sasvim sigurno da će se izvanredni izbori doista održati u prosincu, dio izborne kampanje već je postao i – parizer. Vučićevu teatralnu prošlotjednu najavu smanjenja cijena dvadesetak prehrambenih proizvoda koje je naprednjačka vlast dogovorila s trgovačkim lancima opozicija je dočekala sa sprdnjom. Njezin podsmijeh posebno je izazvalo smanjenje cijene parizera, na što je Vučić organizirao zajednički doručak s ministrima financija i trgovine na kojem su glavno jelo bili sendviči s parizerom i majonezom.
Komentirajući u Danasu Vučićev potez, strateg političkog marketinga Stevan Vlajić rekao je da se radi o "populističkom performansu koji se izvodi iz nekoliko koraka. Prvi je bio predstavljanje pojeftinjenja parizera i drugih životnih namirnica koje se mogu naći u većini domova, a onda je sačekao elitističke reakcije kako to radi zbog sopstvenih birača i manje-više ih je dočekao". Snimanjem doručka s ministrima, smatra Vlajić, Vučić "želi da proizvede identifikaciju da bi pokazao kako on i ministri mogu da žive kao 'sav normalan svet'. Neki njegovi birači će to i bukvalno progutati, neki ne, ali će se kompletna opoziciona javnost sutra najverovatnije baviti tim besmislenim činom. Na taj način on nastavlja sa kupovinom vremena i plasiranjem banalnog sadržaja, dok ispod radara prolaze mnoge teme koje su od suštinskog značaja za Srbiju i njene građane".
Vučić, međutim, najavljuje daljnja sniženja cijena pojedinih proizvoda: "Nastavićemo sa ovom akcijom, sledeće nedelje očekujte sniženje za najmanje 10 proizvoda. Želimo da zajednički suzbijamo inflaciju, baš sada kada značajno povećavamo plate i penzije. Želimo da pokažemo brigu prema običnim ljudima." I nastavlja: "Na kraju, jedino što može da se uporedi su rezultati, i nivo plata, i nivo cena, i nivo penzija, i svega drugog, i da se vidi kada su ljudi bolje živeli. Kao i nivo izgrađenih puteva, pruga, koliko je bolnica izgrađeno, koliko je škola izgrađeno..."
