>

novosti logo

Društvo Društvo
Piše Ana Brakus

Partnerstvo za djecu

Obojica smo vrlo vezani za svoje obitelji, to nam mnogo znači. Jednom kad imaš jasan cilj, onda ustraješ. Nama odustajanje nikad nije bilo opcija, poručuju Ivo Šegota i Mladen Kožić, životni partneri koji žele srušiti diskriminatorni Zakon o udomiteljstvu

Osporavani Zakon o udomiteljstvu predmet je javne rasprave mjesecima. Iako je u Saboru izglasan još prošlog prosinca, i dalje je u centru pozornosti zahvaljujući brojnim prijedlozima i zahtjevu za procjenu ustavnosti. ‘Odustajanje nije opcija, naš cilj je obitelj s djecom’, poručuju Ivo Šegota i Mladen Kožić, životni partneri koji žele srušiti diskriminatorni zakon.

- Jednostavno je. Od samog starta naše veze vidjeli smo djecu u našoj obitelji. Obojica smo vrlo vezani za svoje obitelji, to nam mnogo znači. Jednom kad imaš jasan cilj, onda ustraješ. Nama odustajanje nikad nije bilo opcija. Takvi smo u svemu što radimo. Iako nas sve ovo iscrpljuje i emotivno i financijski, nemamo namjeru odstupiti od našeg cilja: obitelji s djecom. Nekome to izgleda kao hrabrost, nekome kao ludost, nama je to životni cilj - tim je riječima Ivo Šegota, koji se sa svojim suprugom Mladenom Kožićem neumorno bori za ostvarenje jednakih prava gejeva, lezbijki i njihovih obitelji, Novostima objasnio odakle crpe motivaciju.

Ivo i Mladen, dvojac sa zagrebačkom adresom, posljednjih mjeseci u domove diljem Hrvatske sa svojom pričom ulaze s malih ekrana i nebrojenih novinskih redaka. I dok su, možda, najprepoznatljiviji po ustrajnom zalaganju za izmjene Zakona o udomiteljstvu nakon što su se privatnim prijedlogom za procjenu ustavnosti obratili Ustavnom sudu, to nije njihova jedina pravna bitka. Pitamo ih jesu li očekivali da će se naći u ovoj poziciji.

- Naš pokušaj posvojenja, a potom i udomiteljstva, rezultirao je s nekoliko tužbi protiv ministarstva, odnosno države. Tužbi je nekoliko jer je sustav prvo šutio i natjerao nas na tužbe zbog šutnje administracije, a potom i odbio naše zahtjeve, na što smo opet morali odgovarati tužbama. Kad dobijete rješenje koje nema drugog pravnog lijeka osim tužbe Upravnom sudu, nemate baš nekog drugog izbora - objašnjava Ivo Šegota.

Uostalom, kaže nam, sada više nema odustajanja, put do ravnopravnosti krče i za druge.

- Prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o udomiteljstvu samo je nastavak naših nastojanja da ukažemo na nelogičnosti, diskriminaciju životnih partnera i djece bez primjerene roditeljske skrbi. Nismo očekivali ni približno toliko pravnih zavrzlama od strane države, toliko sporosti sudova i takav medijski interes, ali sada nema povratka nazad. Izašli smo iz mišje rupe i sada se osjećamo kao slonovi koji krče put kroz džunglu državne administracije za sve ostale istospolne parove koji žele ili će željeti posvojiti ili udomiti nezbrinutu djecu - kaže Šegota.

Najveća od nelogičnosti na koje upozorava Šegota zasigurno je činjenica da aktualni Zakon o udomiteljstvu onim gejevima i lezbijkama koji nisu u formalnom ili neformalnom životnom partnerstvu, odnosno samcima, omogućava udomiteljstvo. Na to nije upozoravala samo udruga Dugine obitelji u kojoj djeluju Ivo i Mladen, a koja je široj javnosti postala poznata nakon što je izdala slikovnicu za djecu ‘Moja dugina obitelj’, kojoj je upravo Ivo jedan od koautora. Upozoravale su i brojne organizacije, ali i čelnici i zastupnici opozicijskih stranaka. No ništa od toga nije spriječilo Nadu Murganić, ministricu demografije i obitelji, koja je svojevremeno na jedan dan glumila udomljeno dijete, da diskriminaciju životnih partnera opravdava navodnom skrbi za djecu. ‘Nismo ih (djecu, op. a.) htjeli izložiti nečemu što u našem društvu nije u potpunosti prihvaćeno, ali to ne znači da mi ne trebamo kao društvo težiti tome da su svi građani jednakopravni’, nedavno je zaključila ministrica.

Mladen Kožić kaže da su imali priliku razgovarati s ministricom Murganić, za koju napominje da im je ostavila dojam ‘tople osobe’.

- Bojim se da će ostati upamćena kao ministrica nesmotrenih izjava, ministrica bez rezultata i ministrica čiji je zakon pao na ocjeni ustavnosti. Ministrica Murganić je uz blagoslov premijera Andreja Plenkovića izvela rat protiv duginih obitelji, a djeca koja već žive u više od stotinu duginih obitelji kolateralne su žrtve. Tvrdnjom da ne želi uvrstiti obiteljske zajednice životnih partnera u definiciju udomiteljske obitelji zbog straha od stigme koju bi djeca navodno nosila ministrica je pokazala ne samo da ona i Vlada koju predstavlja ne vjeruju znanosti, nego da nameće stigmu našoj djeci i ozakonjuje je - govori Kožić.

Tijekom rasprava o nelogičnosti Zakona, poziciju potpuno suprotstavljenu zdravom razumu, ali usklađenu s ambicijama vodstva stranke, zauzeo je HNS. Kao dio vladajuće koalicije, ta je stranka u procesu javne rasprave i izglasavanja zakona u više navrata tvrdila da će tražiti procjenu ustavnosti, znajući da će amandman koji je predala, a prema kojemu bi istospolni i neformalni životni partneri imali mogućnost udomljavanja djece, biti odbijen. U konačnici su zastupnici te stranke svojom prisutnošću u Saboru omogućili kvorum, a na samom glasovanju bili su suzdržani. Nakon odugovlačenja, svoj prijedlog Ustavnom sudu predali su ovog utorka, i to tek nakon što su to učinile same Dugine obitelji, ali i GLAS i IDS, te nakon što su 33 oporbena saborska zastupnika predvođena SDP-om uputila Ustavnom sudu svoj zahtjev za procjenu ustavnosti.

- Vidimo da su ključne snage u HNS-u posustale na zadnjoj stepenici i da je beskompromisna borba zamijenjena nekim tihim kompromisom unutar vladajuće obitelji. Kao čovjek osjećam veliku zahvalnost prema ljudima u HNS-u koji su se borili za pravo djeteta na obitelj i pravo duginih obitelji i osjećam sram zbog onih koji su izdali vrijednosti slobode, prava djeteta i prava duginih obitelji. Međutim, najviše su me iznenadila četiri manjinska zastupnika (Ermina Lekaj Prljaskaj, Vladimir Bilek, Robert Jankovics i Veljko Kajtazi, op. a.), koji nisu prepoznali borbu naših obitelji kao svoju borbu. Pokušavam razumjeti, ali mi ne ide. Ne razumijem ni da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odbija štititi manjine koje je kao čuvarica ustavnopravnog poretka dužna štititi, ali ni to što je nitko nikada nije pitao zašto se ne uključuje u javnu raspravu o Zakonu o udomiteljstvu - govori Mladen Kožić.

Peđu Grbina, saborskog zastupnika SDP-a, upitali smo zbog čega su se odlučili na obraćanje Ustavnom sudu.

- Zato što živimo u 21. stoljeću i zato što smatramo svojom obvezom reagirati na svaku pojavu diskriminacije. Nažalost, kroz raspravu i amandmane nismo uspjeli uvjeriti vladajuće u potrebu promjene njihova stava i nije nam ostalo ništa no obratiti se Ustavnom sudu - rekao je Grbin.

Sukladno Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, zahvaljujući zahtjevu koji su potpisala 33 zastupnika Hrvatskog sabora, odnosno dva više od jedne petine, odluku o ustavnosti Zakona o udomiteljstvu ustavni suci moraju donijeti u roku od godine dana.

- Imajući u vidu da Ustavni sud o zahtjevu koji smo podnijeli svakako mora odlučivati, za razliku od dosad podnijetih prijedloga, o kojima to nije dužan, očekujem spajanje predmeta i donošenje jedinstvene odluke - rekao je Novostima Grbin.

1/1