Ne trepnuvši, Vučićeva vlast je prihvatila svih šesnaest mjera za poboljšanje izbornih uvjeta koje su kao posrednici u međustranačkom dijalogu predložili eurozastupnici Tanja Fajon, Vladimir Bilčik, Knut Fleckenstein i Eduard Kukan. S druge strane stola, opozicija je pukla kao tikva suočivši se s njihovim prijedlogom. Đilasov opozicijski kružok, koji sačinjavaju Stranka slobode i pravde, Demokratska stranka, Pokret slobodnih građana i Pokret za preokret, odmah na početku dvodnevnih pregovora digao se od stola i napustio pregovore uz Đilasovu poruku da su eurozastupnici svojim prijedlogom "zadali još jedan udarac svima koji veruju da je Srbiji mesto u EU i da je to način da se živi bolje". U sporazumu "nema ničega", tvrdi Dragan Đilas i dodaje da "relevantne opozicione stranke nisu podržale dokument" te da očekuje da će i sve druge stranke "koje su za smenu režima odbiti dalju priču o tome".
No sve druge opozicijske stranke, pa i dio onih koje su zajedno s Đilasovim stranačkim kružokom bojkotirale prošle izbore, pokušat će do sljedeće runde pregovora, najavljene za početak listopada, iskamčiti još pokoju mjeru, pa tek onda odlučiti hoće li potpisati predloženi dokument. Činjenica da su vladajući već sada prihvatili sve što su europosrednici predložili tjera sve opozicijske stranke da se vrate kući i odluče hoće li sudjelovati na izborima ili će ih bojkotirati i vlast pokušati rušiti na ulici. Kad vladajući udahnu život mjerama koje su predložili eurozastupnici, Bruxelles opozicijskim suzama više neće vjerovati, već će mirno čekati da pozdravi rezultate izbora koji će se održati po pravilima kreiranima i pod njegovom paskom.
Europarlamentarci su već u uvodnom pasusu međustranačkog sporazuma koji su predložili precizno ispisali što je bio njihov posao: "Fokus dijaloga je bio na pronalaženju konsenzualnog rešenja za ostvarivanje pravičnog pristupa medijima i integriteta izbornog procesa, u skladu sa dva osnovna načela: predložena rešenja ne bi trebalo da budu u suprotnosti sa postojećim pravnim okvirom i trebalo bi da budu u skladu s preporukama OEBS/ODIHR iz prethodnih izbornih ciklusa, izveštajima Evropske komisije o napretku zemlje i godišnjim rezolucijama Evropskog parlamenta." Na kraju ovog kruga pregovora, u kojem su europarlamentarci na stol stavili konkretan prijedlog međustranačkog sporazuma, Bilčik je izjavio sljedeće: "Mi smo izradili dokument na osnovu povratnih informacija koje smo dobili od sudionika u međustranačkom dijalogu i u tom dokumentu identificirali niz konkretnih mjera koje bi pomogle Srbiji da unaprijedi političke uvjete za naredne izbore." Poručio je da je "dijalog važan dio europskog puta i perspektive Srbije" i da se "nada da u tom duhu može biti nastavljena suradnja s partnerima u međustranačkom dijalogu" te zaključno naglasio da u Europskom parlamentu "drže da bojkot institucija i izbora nije način da se ostvari napredak u pogledu eurointegracija. Nadam se da će svi imati to na umu u predstojećim tjednima".
Europarlamentarci su u predloženom sporazumu prvo definirali da su Vlada, parlament i nadležna izborna tijela odgovorni "u pogledu odgovarajućeg sprovođenja trenutno aktualnog pravnog okvira kako bi se obezbedili fer uslovi za političke stranke". Zatim su ponudili dodatnih 16 mjera koje će "dovesti do opšteg unapređenja izbornih uslova, povećanja poverenja u izborni proces i uspostavljanja jednakih uslova uoči predstojećih izbora, pre svega za dobrobit građana". Pozvali su i sve medije u Srbiji da se "strogo pridržavaju najviših standarda uravnoteženog i objektivnog izveštavanja u skladu sa zakonom", a spomenuli su da se razgovaralo i o "pitanju zloupotrebe javnog položaja od strane javnih funkcionera u predizbornom periodu". Među dodatnim mjerama koje su predložili najviše su pažnje privukli prijedlog da se formira privremeno nadzorno tijelo od 12 članova (6 vladajućih i 6 opozicijskih) koje će pratiti rad medija, ponajprije Radiotelevizije Srbije i Radiotelevizije Vojvodine, te obavještavati javnost o svojim zaključcima, kao i prijedlog da se Republička izborna komisija proširi s dodatnih šest opozicijskih predstavnika.
Nadležnom Regulatornom tijelu za elektronske medije (REM) zadano je da usvoji "obavezujući pravilnik za Javni medijski servis (RTS i RTV) u skladu sa preporukama OEBS/ODIHR radi boljeg regulisanja izborne kampanje, kao i odgovarajuće preporuke za privatne emitere". Vladajući su pristali i da se do izbora sustavno kontroliraju birački spiskovi, da ih se periodično javno objavljuje i češlja, da se po ubrzanom postupku izmijene pravila o financiranju izbornih kampanja kako bi se budžetska sredstva ravnopravnije raspodijelila svim izbornim listama, a ne samo onima koje osvoje zastupničke mandate, a složili su se i da "unaprede uslove za učešće nacionalnih manjina u izbornom procesu", primjerice tako što će smanjiti broj potpisa za kandidiranje njihovih izbornih lista na pet tisuća. Europarlamentarci su u predloženom sporazumu upisali i da će "Evropski parlament nastaviti da pomaže Srbiji i parlamentu Srbije i da ih podržava u procesu razvoja i reformi" te da će biti "organizovana provera napretka koji je ostvaren u sprovođenju ovih zaključaka". Kao posrednici u međustranačkom dijalogu uputili su apel "vlasti da pozovu OEBS/ODIHR i Evropski parlament da pošalju posmatračke misije koje bi posmatrale izbore".
Odluku dijela opozicije da rezolutno odbije prijedlog međustranačkog sporazuma koji su predložili europosrednici prokomentirao je i predsjednik Srbije i SNS-a Aleksandar Vučić rekavši: "Mislim da je car go, stvari su jasne. Problem je u tome što ih neko nije doveo na vlast i što im nije rekao da mogu bez glasova naroda da dođu na vlast." No od svih reakcija i komentara još uvijek je najintrigantniji onaj glavnog urednika portala Nova.rs Veselina Simonovića koji je objavljen petnaestak dana prije održavanja najnovijeg kruga međustranačkih pregovora uz posredovanje europarlamentaraca. Simonović u startu udara u glavu: "Usuđujem se da prognoziram da od primene tog dogovora, šta god da piše u tom dokumentu, neće biti ništa." Ne potrudivši se da pojasni i argumentira zašto je u to uvjeren, u nastavku, između ostalog, otkriva da je "bio zagovornik bojkota prošlih izbora, ne zato što nije bilo fer izbornih uslova, već zato što je opozicija bila slaba i bez ikakvog jasnog programa, pa je valjalo pustiti Vučića da uz pratnju trabanata trči sam. Najveći uspeh bojkota je činjenica da su i u evropskim institucijama shvatili da u Srbiji nema fer i demokratskih izbora. Poslali su zato evroparlamentarce, u čiju dobru nameru ne sumnjam, da posreduju u dijalogu ne da bi od Srbije napravili državu vladavine prava, već da bi Vučiću, novom faktoru stabilnosti na Balkanu, dali legitimitet demokratskog sagovornika". Premda tvrdi da su europarlamentarci posredovali u međustranačkom dijalogu samo zato da bi Vučiću dali taj legitimitet, Simonović u nastavku piše: "Sad, međutim, ne zagovaram bojkot, samo zbog jedne činjenice – demokratska opozicija ima šansu da pobedi na izborima u Beogradu. Zato mora da izađe i na predsedničke i eventualne vanredne parlamentarne izbore, iako na njima ne može da pobedi." I na kraju poentira: "Mogu opozicioni lideri da se ljute na istraživače javnog mnenja, ali je jasno i da pojedinačno ni jedna stranka ne bi u Srbiji prešla 10-12 procenata. Zato je pobeda u Beogradu i toliko važna, a da je opozicija više radila na programskim ujedinjavanjima, sa novim nekompromitovanim ljudima, a manje kukala za pet minuta na RTS-u, mogla bi da osvoji i 30 odsto glasova na parlamentarnim izborima."
Simonović inače tvrdi da "Vučić nikad neće organizovati slobodne demokratske izbore", no i njemu je odavno jasno da on pobjeđuje i pobjeđivat će zato što na predsjedničkim izborima dobiva preko dva milijuna, a njegova stranka oko 1,8 milijuna glasova birača, ali i zbog toga što je "opozicija slaba i bez ikakvog jasnog programa" i što nitko u Srbiji "u postojećim opozicionim strankama, pa i eventualnim koalicijama ne može da prepozna neku koja može da sakupi i pola miliona glasova".
