>

novosti logo

Kronika Kronika

Perica Matijević: Muči nas iseljavanje

Novi predsjednik VSNM-a Krnjak: Lokalna samouprava osigurava mogućnost zapošljavanja kroz javne radove i program pomoći u kući

Kakav je aktualni, sada već peti sastav VSNM-a u Krnjaku?

Sadašnji saziv Vijeća konstruiran je u junu, a rekao bih da je svojevrsni spoj mladosti, zrelosti i iskustva: prosječna je starost vijećnika, među kojima je 40 posto vijećnica, 49 godina. Do sada smo, pored tri predsjedničke, održali četiri sjednice VSNM-a.

Kakvi su u vašoj općini međunacionalni odnosi i što mislite o položaju cijele srpske zajednice u Hrvatskoj?

Ovdje su odnosi uglavnom na zadovoljavajućem nivou, no tenzija uvijek bude s obzirom na to da se opće društveno stanje preslikava na sve sredine. Tako je izvjesnih sitnih napetosti bilo oko teksta na spomeniku Oluji i hrvatskim braniteljima koji smo nastojali izmijeniti u korist svih građana, međutim nismo postigli kompromis koji bi zadovoljio obje strane, pa je obnavljanje spomenika privremeno stopirano. Mnogi normalni mladi ljudi ne vide prosperitet u Hrvatskoj ili ne žele biti zarobljenici prošlosti u koju ih se gura, pa napuštaju zemlju. Time ostavljaju prostor onima koji svoju priliku vide u politikama koje se temelje na ‘obračunavanju’ s manjinskim zajednicama, posebice srpskom – a to, naravno, izaziva u njoj nimalo ugodne osjećaje, pogotovu kad je praćeno sve češćim revizionizmom, falsificiranjem prošlosti i relativizacijom ustaštva. Time se samo daje vjetar u leđa ‘jastrebovima’ u nacionalno mješovitim sredinama.

Koje su najvažnije aktivnosti što ih je Vijeće dosad pokrenulo?

Zahvaljujući stabilnom financiranju, mahom iz budžeta općine i SNV-a, bez teškoća realiziramo planirane projekte i programe. Unatrag posljednje godine, istaknuo bih tako četiri održane tribine: o Osmoj kordunaškoj udarnoj partizanskoj diviziji, o stogodišnjici kraja Prvoga svjetskog rata, o Savi Mrkalju te o progonu Srba s Kosova i Metohije. Također, pomogli smo folklornoj sekciji naše zajednice u obnovi opreme, organizirali komemoraciju za žrtve stradale na Koranskom mostu 1991., upriličili drugi godišnji susret srpskih organizacija i udruga te već treći put proslavili Savindan, inače slavu pravoslavnih đaka.

Spomenuli ste iseljavanje mladih, problem koji muči cijelu Hrvatsku, pa nam kažite nešto više o demografskoj slici na području Krnjaka?

U 2017. ovdje se rodilo jedanaest beba, a umrlo je dvadeset osoba, u 2018. bilježimo osam novorođenih te tridesetak umrlih; ove godine, do sredine oktobra, rodile su se svega dvije osobe, a 26 ih je umrlo. Od ukupno 86 učenika upisanih ove školske godine u osnovnu školu, pet manje nego lani, 32 su srpske nacionalnosti i pohađaju dodatnu nastavu srpskog jezika i kulture, dok pravoslavni vjeronauk pohađa njih 23. Unatoč malom broju, među našim školarcima ima puno nadarenih, pa su tu npr. tae-kwon-do šampioni i slikari Dalija i Đorđe Bunčić, a moram spomenuti Sinišu Matijevića, bivšeg natjecatelja Supertalent TV-showa, koji sada pohađa Srpsku pravoslavnu gimnaziju u Zagrebu. Svi su oni za svoje uspjehe odlikovani godišnjim općinskim priznanjima. Inače, prema popisu stanovništva iz 2011. općina je imala 1.985 stanovnika, od čega je 69 posto bilo srpske a 29 posto hrvatske nacionalnosti. Vjerujem da se to stanje do danas poprilično izmijenilo, najvjerojatnije na štetu naše zajednice, koju trend iseljavanja u zapadne europske zemlje nije zaobišao. Što se povratništva tiče, vratilo se nešto mlađih ljudi i par penzionera, ali je zato sve više onih koji redovito posjećuju svoj zavičaj. Lokalna samouprava pokušava osigurati osnovne uvjete života i mogućnosti zapošljavanja, ponajprije kroz javne radove i program pomoći u kući (putem kojeg je zaposleno pet osoba), pa je u sklopu tih aktivnosti u proljeće osnovano poduzeće Krnjak-komunalac s pet radnika. Kroz dvogodišnji program Zaželi zaposleno je 15 žena. Nažalost, u ovdašnjoj Šumariji i Pošti nema zaposlenih srpske nacionalnosti, no šansu vidimo u proširenju proizvodnje u pogonima Keltexa te otvaranju poslovne zone u centru Krnjaka.

1/1