Novosti

Politika

Pobjeda demokracije u Brazilu

U drugom krugu predsjedničkih izbora ljevičar Lula tijesno je porazio ekstremnog desničara Bolsonara, no zbog razmrvljenosti Zastupničkog doma bit će mu potrebna velika pregovaračka vještina

Large brazil

Lula je pobjednički govor održao u São Paolu (foto Lincon Zarbietti/DPA)

U drugom krugu izbora u Brazilu, koji su održani 30. listopada, nekadašnji je predsjednik pobijedio sadašnjega predsjednika. Luiz Inácio Lula da Silva, kandidat ljevice, osvojio je 50,9 posto glasova, a njegov protivnik, kandidat ekstremne desnice, Jair Messias Bolsonaro, 49,1 posto glasova. U glasovima, Lula je osvojio oko 60 milijuna, a Bolsonaro oko 58 milijuna valjanih glasova. Ukupno je 124 milijuna birača izašlo na izbore. Tako će u povijesti Brazila nakon vojne diktature (1964. – 1985.) Lula ostati zabilježen kao prvi koji je tri puta uspio pobijediti na predsjedničkim izborima, a Bolsonaro prvi predsjednik koji nije uspio osigurati reizbor otkako je 1988. uvedena ta mogućnost. Istovremeno s predsjedničkim izborima, proveden je i drugi krug glasanja za guvernere saveznih država. Zastupnički dom Kongresa izabran je istovremeno s prvim krugom, 2. listopada, kad je izabrana i trećina predstavnika u Senatu. Rezultat nije povoljan za Lulu: od ukupno 27 čelnika izvršne vlasti u federalnim jedinicama, njih 13 pripadaju Lulinoj političkoj porodici, a ostali su ili s centra ili s desnice. Također, novi sastav Kongresa ima konzervativniji profil nego sadašnji. Stranke desnice imat će više od 50 posto ruku, 259 od 513 mandata u Zastupničkom domu i 44 posto mandata u Senatu. U Zastupničkom domu Bolsonarova Liberalna stranka držat će 99 mandata, a Lulina Radnička stranka 76 zastupnika. Svi mandati počinju teći 1. siječnja 2023.

Razlika od samo 1,8 posto između pobjednika Lule i pobijeđenoga Bolsonara sama po sebi ne bi morala biti razlog za zabrinutost. Na primjer, Kennedy je u SAD-u 1960. pobijedio Nixona s 0,17 posto, a Giscard d'Estaing 1974. u Francuskoj Mitterranda s 1,62 posto razlike. No riječ je o sasvim drugim okolnostima i prilikama. Bolsonarov mandat ostavlja duboko polarizirano društvo i političku scenu. Na ovogodišnjim se izborima tako vodila bitka i između dva sasvim različita načina i dvije vizije vođenja države. Krajnje desna politika provođena je u protekle četiri godine s autoritarnim obilježjima u modelu vladanja. Bolsonarovo sustavno podrivanje povjerenja u institucije, širenje govora mržnje, militarizacija društva, rasizam, diskreditiranje znanosti i ženomrzačke izjave doveli su do toga da su ovogodišnji izbori bili zapravo izbori između autoritarizma i demokracije, u kojima je pobijedila demokracija. Pobijedila je i Lulina vizija Brazila, vizija socijalno osjetljive uloge države sa snažnijom redistributivnom ulogom, nasuprot ultraliberalnoj politici krajnje desnice koja je u zemlju vratila glad i pojačala socijalno raslojavanje, na štetu nižih slojeva. Pobijedila je i ekološki brižna politika koja ne gleda, kao Bolsonaro, na prirodne resurse kao manje važne u odnosu na potrebe zemlje za razvojem. Za vrijeme sadašnjega predsjednika amazonska prašuma okljaštrena je za veličinu Švicarske, ne bi li profitirali Bolsonarovi financijeri iz agroindustrijskoga kompleksa. Lula je i u svoja dva prethodna predsjednička mandata (2003. – 2011.) pokazao da vješto uspijeva pregovarati sa strankama centra i desnice i da ima visok kapacitet okupljanja i stvaranja konsenzusa oko svoje programske agende. A zaista će mu biti potrebna velika pregovaračka vještina da u razmrvljenom Zastupničkom domu, gdje sjede predstavnici 19 stranaka, postigne dogovore potrebne za provedbu svojih politika, prvenstveno onih socijalne prirode. Tu će mu vjerojatno pomoći i slast vlasti u Bolsonarovoj Liberalnoj stranci, gdje će se bar dio zastupnika pragmatično ponašati. I, ako treba, i mijenjati stranke usred mandata, baš kao što je to osam puta učinio i sam Bolsonaro.

Bolsonaro nije telefonirao Luli i čestitao mu na pobjedi. Nakon objave rezultata izbora, zatvorio se u predsjedničku rezidenciju, prekrasnu Niemeyerovu palaču Alvorada i šutio, što je izazvalo zabrinutost, zbog njegovih izjava tokom posljednje dvije godine kojima je najavljivao da će "priznati rezultate izbora samo ako budu vjerodostojni". Javnosti se obratio tek nakon 45 sati šutnje. U kratkoj izjavi od nešto više od dvije minute obratio se samo svojim biračima, a ne svim biračima ili svim Brazilcima. U najboljoj Trumpovoj maniri nije ni čestitao pobjedniku niti je otvoreno priznao Lulinu pobjedu. Ocijenio je "da se desnica ozbiljno javila u našoj zemlji. Naša robusna predstavljenost u Kongresu pokazuje snagu naših vrijednosti: Bog, domovina, obitelj i sloboda". Nije ni pozvao na prekid blokada koje su na važnim cestama nakon izbora podigli bolsonaristi. Kaže da su one "plod indignacije i nepravde izbornoga procesa", ponovo potičući sumnju u vjerodostojnost izbornoga postupka. Besmisleno napadajući ljevicu, ustvrdio je i da je riječ o "miroljubivim demonstracijama koje će uvijek biti dobrodošle. Naše metode ne mogu biti iste kao metode ljevice koja otima imovinu i razara baštinu", te je dodao – "Mi smo za red i napredak." No iskazao je "da će poštovati Ustav", neizravno priznajući poraz i uklanjajući bar dio sumnji da će spriječiti prijenos vlasti.

Potom je na govornicu predsjedničke, također Niemeyerove palače Planalto izašao predstojnik njegova ureda koji je kratko izjavio kako ga je Bolsonaro ovlastio da započne zakonski postupak tranzicije. Prema zakonu, predsjednik na vlasti mora u roku od pet dana izbornom pobjedniku omogućiti pristup svim podacima, prenijeti sve dosjee i programe, prikazati potpunu financijsku situaciju i uopće, podastrijeti sve podloge koje su potrebne za donošenje predsjedničkih odluka. Prijenosom vlasti rukovodit će Geraldo Alckmin (PSB, Brazilska socijalistička stranka) koji će od Nove godine biti potpredsjednik Brazila. Nakon objave rezultata, burza je pala i real oslabio u odnosu na dolar. Analitičari financijskoga tržišta naglašavaju da će kretanje najvažnijih financijskih indikatora za investitore u ekonomiji (indeks Ibovespa, tečaj dolara i kamatne stope) ovisiti o Lulinim najavama kako će voditi privredu. Dakako i o tome kako će Bolsonaro i njegovi sumišljenici reagirati na poraz u narednom razdoblju. U međuvremenu i dalje ostaju blokirane važne ceste u zemlji. Savezna prometna policija ih ne uklanja, premda ima takvo naređenje Vrhovnog suda. Njezin glavni ravnatelj, odani Bolsonarov sljedbenik, naime, tvrdi da nema dovoljno efektiva da povrati javni red na prometnicama.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više