Hrvatska pošta (HP) kreće u ozbiljno smanjivanje broja radnih mjesta u administraciji, glasila je najava iz HP-a u februaru ove godine. Medijima je obznanjeno kako će ponudu za sporazumni raskid ugovora s otpremninom u nadolazećim mjesecima dobiti više stotina radnika i radnica pošte koji rade uglavnom uredske poslove. Nacionalni poštanski operater inače ima oko 8.700 zaposlenih, a tijekom 2023. i 2024. iz HP-a je zbog loših radnih uvjeta otišlo oko 2.000 radnika i radnica.

Najnovije rezove radne snage najavila je uprava HP-a, a obrazlaže se da je to "početak procesa reorganizacije i modernizacije poslovanja" kojim bi se trebali "stvoriti uvjeti za podizanje plaća poštarima i ostalim radnicima u operativnom dijelu poslovanja". Robotizacijom, automatizacijom, korištenjem umjetne inteligencije i novih modernih sustava administrativni procesi u HP-u u skorašnjem periodu trebali bi se značajnije mijenjati.

Najavu tih i takvih promjena valja nam uzeti sa zrnom soli – Novosti su već više puta pisale o sustavnim problemima u poslovanju HP-a, među ostalim i o opterećenosti radnika u administraciji, ali i o neuspjelim pokušajima automatizacije nekih dijelova pogona HP-a. Primjerice, lani nam je predsjednik sindikata Tiger Ivica Franić svjedočio kako se novi sortirni centar (NSC) reklamira kao "potpuno automatiziran", iako su uvjeti rada teški, komunikacija s poslodavcem na najnižoj razini, te je gotovo odjednom stotinu radnika, među njima i voditelj, napustilo NSC u Velikoj Gorici.

U Zagrebu pošiljke dostavlja oko 400 poštarica i poštara, od čega je njih 27 iz inozemstva. U HP-u od 8.700 zaposlenih dva posto ih je iz inozemstva. Oko polovica stranih radnika je iz susjednih zemalja, a manji udio iz zemalja jugoistočne Azije i oni ne znaju hrvatski ni latinicu. Oni znaju engleski, ali dosta građana i korisnika HP-a ne zna engleski

Osnovna plaća u HP-u još uvijek je iznimno niska, i kreće se od minimalca do 1.100 eura neto, čime HP još uvijek znatno zaostaje za prosječnom plaćom u Hrvatskoj, iako se radi o djelatnosti koja je izuzetno važna za funkcioniranje društva i gospodarstva, i u kojoj su teški uvjeti rada. Zbog velike fluktuacije radnika oni radnici koji ostaju u sustavu preopterećeni su i pod velikim pritiskom jer ne stižu odraditi sve što se od njih ne očekuje. Stresno nije samo poštarima, nego i radnicima koji rade u poštanskim uredima i sortirnim centrima.

Kako nam govori jedna radnica iz poštanskog ureda na zapadu Zagreba, zbog stresa na poslu razvila je kronične zdravstvene probleme, tijekom godina se više puta morala nositi s pokušajem pljačke u poštanskom uredu, a opseg posla na šalteru u uredu u kojem radi stalno raste.

- Svaki mjesec čujem da netko od kolega planira dati otkaz. Umjesto da nam dižu plaće, najavljuje se automatizacija dijela poslova. Nakon dvadeset godina rada u HP-u, to je u najmanju ruku razočaravajuće - kaže naša sugovornica.

Krajem aprila u HP-u je održan sastanak između pregovaračkih odbora oba reprezentativna sindikata u HP-u (Tiger i HSP) te pregovaračkog odbora HP-a, s ciljem sklapanja novog kolektivnog ugovora. Sindikati su iznijeli svoje zahtjeve za poboljšanjem radničkih prava, a pregovarači HP-a ostali su pri stajalištu da trenutačno "ne postoji prostor za veće iskorake". Kolektivno pregovaranje se nastavlja u maju, a iz sindikata Tiger naglašavaju da njihov cilj ostaje jasan – postupni povratak svih prava koja su radnici Hrvatske pošte nekada imali, počevši s povećanjem osnovne plaće.

Iako iz HP-a tvrde da prostora za poboljšanje radničkih prava nema, prostora za širenje dostavnih rajona i usluga koje HP nudi i dalje ima. S više od tisuću poštanskih ureda i 300 paketomata HP je jedna od najvećih uslužno-maloprodajnih mreža u zemlji, a popis usluga koje nudi sve je veći.

Tržište kurirskih, ekspresnih i paketnih usluga (CEP) posljednjih godina raste primarno zbog rasta internetske kupovine, zbog čega odjeli dostave paketa diljem EU-a imaju posla, a Hrvatska u tome nije iznimka. Na domaćem tržištu CEP-a krajem 2024. poslovala su 23 davatelja usluga – od ukupnog broja usluga HP je ostvario 83,3 posto, a ostali davatelji usluga 16,7 posto uslužnog prometa. Paketni promet najviše raste i lani je ostvareno 45,7 milijuna paketnih usluga, što je za 22,7 posto više nego u 2023. godini.

- Situacija je postala potpuno suluda. Građani svakoga dana dolaze po te male pakete s Temua, a sve više i s Vinteda. Doslovno smo zasuti paketima u uredu, a i paketomati su stalno puni. Nije to samo problem nama u HP-u, obratite pozornost kako npr. radnice u Studencu gaze među paketima dok vam naplaćuju kupljeno na blagajni - kazuje nam radnica HP-a.

Tijekom 2024. godine 4,6 milijardi paketa niske vrijednosti stiglo je na tržište EU-a, dvostruko više u odnosu na 2023. i trostruko više u odnosu na 2022. godinu. Radi se o više od 12 milijuna paketa dnevno, a lani je 91 posto takvih paketa u EU dolazilo iz Kine. Lani su u Hrvatskoj instalirana 2.124 paketomata HP-a, DPD-a, GLS-a, DHL-a, Overseasa, M SAN Logistike te tvrtke Box Now. Usporedbe radi, krajem 2021. godine u Hrvatskoj je bilo 155 paketomata, a do kraja 2022. taj je broj porastao na 422.

Osim problema s radnim opterećenjem i niskom plaćom (tisuću eura neto), radnica HP-a govori nam i o stranim radnicima koji se teško snalaze na radnim mjestima u HP-u jer im nije pružena kvalitetna podrška i obuka.

- Nema ih puno, a i oni koji dođu znaju brzo otići na drugi posao. Problemi su s učenjem jezika, snalaženjem po gradu. Ako im se i da neki mentor u tome, to je obično drugi radnik, koji je već preopterećen svojim poslom pa se ne može time baviti kako spada - zaključuje naša sugovornica.

Na području Zagreba pošiljke dostavlja oko 400 poštarica i poštara, od čega je njih 27 (sedam posto) iz inozemstva. Na razini čitavog HP-a, od 8.700 zaposlenih oko 180 radnica i radnika (dva posto) je iz inozemstva. Oko polovice stranih radnika je iz susjednih zemalja, a manji udio iz zemalja jugoistočne Azije (dakle onih koji ne znaju latinično pismo niti govore hrvatski jezik).

Iz Ureda za korporativne komunikacije HP-a navode da strani radnici ne dostavljaju preporučene pošiljke. Iz HP-a su medijima i ranije komunicirali da je svim stranim radnicima omogućeno učenje osnova hrvatskog jezika na tečaju dostupnom putem internih komunikacijskih kanala HP-a, a ističu i da svi strani radnici poznaju engleski jezik koji se pri selekciji i zapošljavanju testira.

- Oni znaju engleski, ali dosta građana i korisnika HP-a ne zna engleski. Ali nije to zapravo ni glavni problem, jer rijetko tko više poštara uopće vidi kad dostavlja poštu. Svi su toliko preopterećeni da više nema nikakvog praznog hoda, kontakta s ljudima. I ja sam na šalteru kao na pokretnoj traci, ni ne gledam više čovjeka ispred sebe. Ali mislim da baš zato ne smijemo dopustiti da HP propadne i da nas mijenjaju automatima. Ovakvo stanje je upozorenje da trebamo više brinuti o radnicima, a ne zamišljati sustav bez njih - poručuje radnica HP-a kojoj ostavljamo završnu riječ.