Komemoracija u Jasenovcu, ustaškom logoru u kojem je ubijeno najmanje 83 hiljade Srba, Židova, Roma i Hrvata, ove će se godine održati u sjeni revizionističke izjave Matka Raosa, izaslanika potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda. Raos je prošle nedjelje, na obilježavaju IX. bojne HOS-a, rekao da "nije bilo 10. travnja 1941., ne bi bilo ni današnje Hrvatske". Komemorativna kolona 22. aprila bit će i u sjeni činjenice da je inicijativa predstavnika jednog od naroda stradalog u tom logoru, predsjednika Židovske općine Zagreb Ognjena Krausa, za kaznenu zabranu ustaškog pozdrava "Za dom spremni", još u ladici vladajućeg HDZ-a. Predstavnici Koordinacije židovskih općina Hrvatske jasno su poručili da neće zajedno u kolonu sa vladajućima. Posljednje zajedničko okupljanje bilo je prilikom obilježavanja proboja 2020. godine. Tada je Kraus izjavio da je došao pružiti ruku suradnje Vladi kako bi riješili sve probleme i hipoteke koje sramote Hrvatsku u Europi i svijetu. Ove godine predstavnici židovskog naroda svoju počast ubijenima u Jasenovcu odat će šest dana poslije, na dan obilježavanja Jom hašoa – Dana sjećanja na stradanje Židova u holokaustu. Do trenutka zaključenja ovog teksta u srijedu poslijepodne ostalo je nepoznato kad će i kako svoju počast izraziti predsjednik Zoran Milanović.
Tema stradanja u ustaškom logoru Jasenovac konstantno izaziva rasprave u hrvatskoj javnosti, ali sam dan obilježavanja proboja jasenovačkih logoraša uvijek je prolazio mirno, bez političkih tenzija, sve do dolaska predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović 2015., koja je "Kameni cvijet" Bogdana Bogdanovića posjetila u tajnosti, mimo službenih protokola i najava. Već sljedeće godine, kada je na vlasti bio Karamarkov HDZ, nekada jedinstvena kolona se razdvaja na onu službenu, državnu i onu u kojoj su sudjelovali predstavnici antifašista, srpskog i židovskog naroda te predstavnici stranaka lijevog centra. Iako je Karamarkova vlada bila kratkog daha i nije dočekala drugu jasenovačku komemoraciju, nekada jedinstvena kolona više se nije sastavila. Jasenovac je jednostavno postalo problematično, osjetljivo područje na kojem se pazi na svaki korak.
Franjo Habulin (Foto: Željko Lukunić/PIXSELL)
Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Franjo Habulin, ističe da je njihov stav kako "obilježavanje proboja logoraša u Jasenovcu nije politički skup, nego komemoracija kojom se odaje počast ljudima koje su ubijali neljudi".
- Ako zajedno ne možemo tih pet minuta pod "Kamenim cvijetom" odati počast žrtvama zloglasnog ustaškog režima, kako ćemo sutra to zajedništvo ostvariti u rješavanju problematike fašizacije koja se nakupila u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina. Rasprave tko će, s kim i kad doći nisu primjerene za žrtve NDH - smatra Habulin.
- Krajnje je vrijeme da se suočimo sa proustaškom praksom u hrvatskom društvu. Nema više odustajanja i odgađanja za donošenje kaznenog okvira koji će spriječiti i zaustaviti hrvatsku desnicu koja otvoreno propagira ustašku ideologiju, najmračniju u povijesti ljudskog društva. Zato smo pristali ove godine ići zajedno sa premijerom Plenkovićem u nadi da će u skorije vrijeme on konačno prelomiti i riješiti zabranu ustaškog pozdrava zakonskom regulativom ili ujednačenom sudskom praksom. Imamo čitav niz pitanja koja traže odgovore, ali ja vjerujem da imamo toliko snage i pameti kako bismo konačno učinili taj civilizacijski iskorak da se hrvatski narod složi sa svojom prošlošću i sadašnjošću - dodaje Habulin.
Zoran Pusić (Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL)
Međutim, vrlo je neizvjesno hoće li ispružena ruka antifašista i predstavnika srpskog i romskog naroda stradalih u jasenovačkom koncentracijskom logoru rezultirati neophodnom zabranom ustaškog pozdrava. Predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić ističe da je od jedinstvene komemorativne kolone u Jasenovcu važnije to da li Vlada ima jedinstvene, čvrste i jasne stavove oko zabrane ustaškog pozdrava.
- Ako premijer Plenković u Jasenovac ide sa figom u džepu, onda zajednička komemoracija neće dati rezultata. Živimo u prilično interesantnim vremenima. Kakav je efekt ako se u Jasenovcu osude fašizam i ustaštvo, a zatim nakon tri tjedna financirate obilježavanje Bleiburga, šaljete vijence i svoje izaslanike i time direktno veličate isto to ustaštvo i fašizam. Svaki psihijatar bi takvo ponašanje i odnos dijagnosticirao nenormalnim - govori Pusić, dodajući da odnos prema fašizmu, NDH i Jasenovcu nije pitanje prošlosti nego sadašnjosti, pogotovo imajući na umu mlade ljude koji žive u vremenu u kojem društvo nema jasan osuđujući stav prema ustaškog ideologiji.
- Nove generacije su svjedoci umanjivanja ustaških zločina, falsificiranja povijesti jedne zloglasne ideologije koja je opasnost i za današnje društvo. Jasenovačka komemoracija žrtava ustaškog režima važna je upravo zbog naše sadašnjosti, a još više zbog budućnosti. Čini se kao da se vrijeme zloglasnog Jasenovca vraća i zato je važno da se okupljamo na komemoraciji pod "Kamenim cvijetom" - poručuje Pusić.
Marko Vučetić (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Tko će i kad doći do "Kamenog cvijeta" tokom aprilskih dana komentirao je i filozof i bivši saborski zastupnik Marko Vučetić, koji ističe da snaga obilježavanja jasenovačkog proboja nije u mnoštvu ni u političkim funkcijama, nego u poruci koja će biti poslana.
- Predstavnik židovske zajednice Ognjen Kraus poslao je jasnu poruku i ukoliko bude usamljenik u tome, toliko će njegova poruka biti snažnija. Poruka predsjednika Milanovića bit će takva da će ona biti zarobljena u jednom trenutku i izvan tog trenutka neće ništa značiti, jer naš predsjednik djeluje na razini postmodernog subjekta i šalje poruke kako mu se prohtije, ovisno o tome kakav mu je dan - kaže Vučetić i poručuje da današnje hrvatsko društvo nije u stanju donijeti povijesni sud hoće li biti na strani zločinca ili žrtve.
- Takvo društvo ne formira povijesni revizionizam, nego sadašnjost povijesnog svijeta koja je na strani zločinaca. Mora postojati kritička i kategorička povijesna istina o onome što se zbilo, jer u suprotnom sudjelujemo u ponavljanju tog zločina. Društvo koje u svega desetak dana može primiti informacije o tome da je vlast rehabilitirala ustaško znakovlje, a zatim rehabilitira žrtve tog istog ustaškog režima, društvo je na razini bešćutnog promatrača koje je propustilo izgraditi državu i sadrži kompleks neimanja te iste tvorevine - smatra Vučetić i upozorava da države nema bez etičkih temelja, od kojih je hrvatsko društvo odustalo.
- Mi kao društvo i država možemo izrasti samo na patnji žrtve i na našem etičkom stavu da nikada nipošto nećemo razvijati politike rehabilitacije ustaškog režima i licemjerstva kad se trebamo pokloniti žrtvama. Godinama smo u Jasenovcu imali jedinstvene kolone, antifašističke govore, ali i aktivnu ustašku ideologiju u društvu. Budući da nam bit društvene i političke sadašnjosti čine osobe koje ne žele donositi etičke sudove, do "Kamenog cvijeta" u kolonama hodaju prevaranti. Kad su ti i takvi prevaranti prevarili Europu, prevarit će i samu kolonu i žrtve. U takvoj koloni žrtva je potpuno nestala i ti prevaranti postaju otimači povijesnog sjećanja na žrtve. Taj proces najlakše se zaustavlja zakonskom zabranom ustaške ideologije - ističe Vučetić.
