Novosti

Društvo

Pravoslavlje u luci različitosti

Raznovrsni programi kojima će biti obilježeno tri stoljeća pravoslavlja u Rijeci imaju za cilj osvijetliti političke i društvene prilike u kojima je postojala i djelovala pravoslavna odnosno srpska zajednica u gradu, upoznati javnost s nekim manje poznatim činjenicama o tome i održati kontinuitet Rijeke kao multikulturalne zajednice

2prlbfxiwwr937s67rzd2luxsma

Srpska zajednica snažno je prisutna u životu grada – crkva svetog Nikole u centru Rijeke (foto Goran Kovačić/PIXSELL)

Arhijerejskom liturgijom u pravoslavnoj crkvi svetog Nikole i svečanom akademijom u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja 14. oktobra započet će niz događaja kulturnog, naučnog, duhovnog i privrednog sadržaja vezanih uz obilježavanje 300 godina pravoslavlja u Rijeci. Cilj ovih aktivnosti je osvijetliti političke i društvene prilike u kojima je postojala i djelovala pravoslavna odnosno srpska zajednica u gradu, upoznati javnost s nekim do sada manje poznatim činjenicama, ali i održati kontinuitet Rijeke kao multikulturalne zajednice. Zato ne čudi da su se na ovom poslu zajedno našle županijske i gradske vlasti, kulturne i naučne ustanove, srpske organizacije i manjinska vijeća. Pokroviteljima manifestacije – Primorsko-goranskoj županiji, Gradu Rijeci, tamošnjem sveučilištu i SNV-u – pridružili su se i gradovi Kastav i Opatija, te ministarstva kulture i vanjskih poslova Hrvatske i Srbije.

Povelja cara Karla vi. iz 1717. značajan je iskorak i početak multikulturalnog grada, jer se ljudima druge vjere daje mogućnost naseljavanja na nekom prostoru i života po svojim pravilima, što je za tadašnju Evropu nešto iznimno – ističe Milan Eraković

A cijela priča počinje poveljom cara Karla VI. iz 1717. godine: ona je omogućila da se 218 pravoslavnih porodica iz Dalmacije naseli u Rijeci koja je u planovima Beča imala važnu ulogu, o čemu svjedoče i povelje o Rijeci kao slobodnoj kraljevskoj luci i slobodnoj plovidbi Jadranom. Tom poveljom omogućeno je da srpski i drugi pravoslavni vjernici žive u miru i čuvaju svoju tradiciju i običaje, što nije značajnije kršeno u bogatoj, ali burnoj historiji grada.

- Sve pripreme idu po planu - kaže za Novosti Dragiša Laptošević, predsjednik organizacionog odbora ove manifestacije.

- Kako je projekt rastao, pojavljivalo se još više mogućnosti i institucija koje bi se ugradile u manifestaciju, ali osim što smo htjeli kvalitetu, tih 14 dana nismo željeli pretrpati programima - dodaje.

- Podsjetit ćemo da je srpski narod dugogodišnji kreativni stvaralac društvenih i kulturnih događanja i da nije od jučer, kako to kažu neki koji o Srbima govore negativne stvari. Očekujemo da nam ovi događaji budu odskočna daska za buduće slične projekte nevezane za neke historijske datume i da kao zajednica budemo prepoznati - govori Laptošević.

Naglašava više nego korektnu suradnju srpskih institucija s lokalnim i županijskim vlastima i institucijama. Također, ističe da su srpsko-hrvatski odnosi u gradu dobri.

- Možda nas netko napada preko interneta, ali ljudi se masovno raspituju kad i gdje mogu kupiti ulaznice za predstave i do sada nismo imali nijednu neugodnu scenu - kaže.

- Generalni konzulat Srbije u Rijeci otvorio nam je vrata ministarstava u Srbiji i nalazili su nam donacije. Srbija je ovu manifestaciju podržala punim plućima jer i na akademiju i na liturgiju dolaze visoki zvaničnici - ističe Laptošević i naglašava ulogu crkvene opštine SPC-a u Rijeci.

- Oni su zajedno s nama u projektu i pripremili su izložbu kapitalnih ikona iz pravoslavnog hrama, a SPC će s dva predavača učestvovati na naučnom skupu - dodaje.

Milan Eraković, također član organizacionog odbora, ističe odličnu podršku i razumijevanje.

- Sa svojim idejama svugdje smo nailazili na odobravanje službenih organa, a nadam se i da će predstojeće sedmice proći u istom tonu. Želja je da se dokaže da je Rijeka drugačija cjelina u pozitivnom smislu, a to je i prilika da se poboljšaju odnosi unutar srpske zajednice u gradu i da se prevaziđu neke razlike. Bilo je na početku otpora, no kako su pripreme krenule, oni su postajali sve slabiji, tako da ne postoji nijedna srpska organizacija ili manjinsko vijeće koje na neki način nije uključeno u organizaciju, bilo direktno, organiziranjem dešavanja, ili animiranjem članova da kupuju karte. Mislim da smo uspjeli stvoriti jedinstvo za koje se nadam da će potrajati i nakon obilježavanja - govori Eraković i ističe privredni potencijal manifestacije.

- Sudjelovanjem Županijske gospodarske komore mogla bi se unaprijediti suradnja Srbije i naše županije koja bi mogla imati ekonomski fidbek. U svjetlu odnosa između Srbije i Hrvatske iz Rijeke se šalje pozitivna poruka i smatram da će to doprinijeti da dio naših sunarodnjaka odluči ljetovati u Rijeci i županiji - kaže.

Ovo je važan događaj za pripadnike srpske nacionalne manjine, ali i za sve Riječane u smislu daljnjeg razvoja multikulturalnosti i filozofije življenja u miru i međusobnom poštivanju – kaže gradonačelnik Vojko Obersnel

Eraković podsjeća da su Srbi u Rijeci u kulturnom smislu od 1990. bili među najaktivnijim srpskim zajednicama u zemlji, od izdavačke djelatnosti koju obilježavaju stručni časopis ‘Artefakti’ i dječji list ‘Bijela pčela’, do brojnih nastupa umjetnika iz Srbije.

- To je zasluga gradskih vlasti u Rijeci, ali i rukovodstva HNK-a i drugih prostora koji su omogućili gostovanja. Zbog hrabrosti koju su pokazali ljudi koji rade u kulturi Rijeka se suprotstavljala desničarenju, pa je i zbog toga postala evropska prijestolnica kulture. Osim toga, predstojećim događajima se pokazuje da Srbi na području Rijeke žive mnogo duže od sedamdesetak godina, kako to mnogi misle. U vrijeme kad su tek završili vjerski ratovi, povelja cara Karla VI. je značajan iskorak i početak multikulturalnog grada, jer se ljudima druge vjere daje mogućnost naseljavanja na nekom prostoru i života po svojim pravilima, što je za tadašnju Evropu nešto iznimno - zaključuje Eraković.

Nikola Ivaniš, zamjenik gradonačelnika Rijeke i predsjednik Udruženja hrvatsko-srpskog prijateljstva koji organizira naučni skup ‘Pravoslavlje u Rijeci i na sjevernom Jadranu u ranom novom vijeku. Povodom 300. godišnjice povlastice Karla VI. (III.) pravoslavnima u Rijeci’, ističe da će niz događanja biti podsjetnik na carski akt.

- Sve to treba pokazati da je na ovim prostorima puno stoljeća prisutna pravna država u različitim oblicima, jer u toj povelji od prije 300 godina stoji da se oni mogu doseliti, graditi kuće, izgraditi crkvu, imati svećenika i slobodno živjeti i prakticirati svoju vjeru, a pokazuje i da na području Rijeke postoji tradicija življenja ljudi pravoslavne vjere, što je doprinijelo dobivanju titule prijestolnice kulture 2020. Zato se ova obljetnica obilježava na adekvatan način uz sudjelovanje obiju crkava, institucija i političke zajednice - rekao je Ivaniš, dodajući da je Rijeka moderan, multikulturalan i tolerantan grad te da su Srbi u prošlosti i sadašnjosti u njemu imali ozbiljan značaj.

- Na skupu će biti 20 referata, a sudionici dolaze iz deset zemalja, s prostora između Beča, Venecije, Beograda i Soluna. Uz predavače iz SPC-a sudjeluju i oni s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Rijeci, a referati će biti iz područja djelovanja obiju konfesija u to doba - dodaje Ivaniš.

Margita Cvijetinović Starac, viša kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, autorica je izložbe o pravoslavlju u Rijeci u 18. vijeku.

- Izložba je nastala zahvaljujući časopisu ‘Artefakti’ koji izdaje riječki pododbor SKD-a Prosvjeta, a koji od 1994. sustavno prikuplja različite dokumentarne fakte i obrađuje ono što se nalazi kod nas u arhivima. Obrađene su matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih koje su bile osnova za daljnju prezentaciju izložbe. Nešto je građe naše, kao i Državnog arhiva Rijeke, a osim matičnih knjiga čije izdavanje počinje 1781., bit će izložene povelje Karla VI. kojima potvrđuje grad kao slobodnu kraljevu luku i slobodnu plovidbu Jadranom, kao i upit za potvrdu pragmatičke sankcije kojom nasljednica postaje Marija Terezija, koja nastavlja politiku svoga oca - kaže kustosica i dodaje da će izložba biti poslastica za ljubitelje povijesti.

- Takve izložbe još nije bilo i ona predstavlja novi pogled na povijest našeg grada. Pripreme su kratko trajale jer su u ‘Artefaktima’ studiozno radili, a mi smo sve to ilustrirali građom koju smo našli u muzeju i arhivu. Prezentiraju se podaci i događaji koji su malo poznati čak i nekim stručnjacima, a kamoli ostatku naših sugrađana, a koji će predstaviti pravoslavnu zajednicu i njen život u gradu duže od 300 godina - dodaje.

Po riječima gradonačelnika Vojka Obersnela, Rijeka je grad u kojem nije bitno odakle ste, s kim živite ili kojoj vjeri pripadate.

- U Rijeci smo svi Riječani i to je nešto što nas određuje, povezuje i čime se ponosimo. Obilježavanje 300 godina pravoslavlja u Rijeci važan je događaj za pripadnike srpske nacionalne manjine, ali i za sve Riječane u smislu daljnjeg razvoja multikulturalnosti i filozofije življenja u miru i međusobnom poštivanju. Stoga se Grad Rijeka rado odazvao pozivu organizatora da bude jedan od pokrovitelja proslave. Srpska zajednica snažno je prisutna u životu grada svojim aktivnostima i participacijom u njegovom razvoju, a rezultat rada njenih pripadnika, kao i ostalih manjina i svih građana Rijeke u smislu stalnog razvijanja multikulturalnosti i tolerancije prepoznat je i u ostatku naše države, ali i izvan njenih granica. Rijeka je i svoju titulu evropske prijestolnice kulture 2020. dobila i zahvaljujući svojoj srži, koju čini različitost i prihvaćanje različitosti u svakom smislu - kaže gradonačelnik.

- Srpska nacionalna manjina u Rijeci ostvaruje sva prava koja joj pripadaju, a s njihovim predstavnicima Grad Rijeka izuzetno dobro surađuje. Pravo na zastupljenost u Gradskom vijeću pripadnici srpske manjine ostvarili su statutom Grada Rijeke i prije usvajanja Ustavnog zakona. Koristim priliku da i ovim putem čestitam svim pripadnicima srpske nacionalne manjine tristotu obljetnicu pravoslavlja u našem gradu u želji da i u godinama koje dolaze nastavimo razvijati Rijeku kao otvoren, moderan europski grad s čvrstim identitetom zajedništva i suradnje svih građana koji ga čine - ističe Obersnel.

A da će srpska zajednica adekvatno biti predstavljena Evropi najavljuje i Emina Višnić, direktorica društva Rijeka 2020. koje provodi projekt Evropske prijestolnice kulture (EPK).

- Srpska zajednica, u sklopu suradnje sa svim manjinskim zajednicama u Rijeci, bila je uključena u cijeli projekt još od kandidature za EPK, koju smo osvojili pod sloganom ‘Rijeka – luka različitosti’. U travnju je riječki paroh, protojerej-stavrofor Mićo Kostić, sudjelovao, zajedno s predstavnicima drugih vjerskih zajednica, u potpisivanju Memoranduma o osnivanju Međureligijskog savjeta Rijeke 2020 radi uključivanja vjerskih zajednica u projekt unapređenja međureligijskog dijaloga u gradu i županiji, što smatramo paradigmatskim za čitav naš rad kojem je uključivost svake vrste visoko na listi prioriteta - kaže Emina Višnić.

Naglašava i da je SPC izravno uključen u sadržaje najmanje dvaju programskih pravaca EPK-a. Gomirje u Gorskom kotaru, poznato po svom pravoslavnom manastiru, jedno je od 27 odabranih susjedstava koje će se u sklopu pravca ‘27 susjedstava’ povezati sa srodnom evropskom zajednicom i čiji će se kulturni razvoj do 2020. sustavno jačati.

- Programski pravac ‘Kuhinja’ najdirektnije korespondira sa sintagmom ‘Rijeka – luka različitosti’, odnosno u najužem fokusu od svih ostalih programskih pravaca ima upravo manjine. Tako smo s riječkim pododborom Prosvjete surađivali na nedavno održanom festivalu glazbe i hrane Porto etnu. Uz njihovu pomoć i podršku u Rijeci je gostovao poznati srpski pijanist Vasil Hadžimanov. U prvih deset mjeseci postojanja društva Rijeka 2020. srpska zajednica već ima svoje mjesto u događanjima u gradu i naravno da će ga imati i za tri godine - dodaje Višnić, koja srpsko-hrvatske odnose u Rijeci na kulturnom planu ilustrira projektom koji bi trebao zaživjeti do početka 2018. godine.

- Riječ je o umrežavanju kataloga Gradske knjižnice Rijeka (GKR) i kataloga biblioteke ‘Dositej’ SKD-a Prosvjeta. Ideja je da će se iskaznicom GKR-a u ‘Dositeju’ moći posuđivati sva djela suvremenih srpskih autora koja trenutno nisu dostupna u gradskoj knjižnici - ističe Emina Višnić.

Bogat program

Što sve Riječane i njihove goste čeka od 14. do 29. oktobra, osim liturgije i akademije? U HKD-u na Sušaku igrat će dvije predstave beogradskog Pozorišta Slavija, 19. oktobra ‘Jasmin na stranputici’, a dan kasnije ‘Opasna igra’. Dvadeset i prvog oktobra igra predstava ‘Folklorna magija’ Dječjeg pozorišta Republike Srpske iz Banjaluke.

Uz izložbu ikona u hramu sv. Nikole bit će održane još dvije: izložba pod nazivom ‘Pravoslavna zajednica u Rijeci u 18. vijeku’ bit će postavljena od 14. do 28. oktobra u Pomorskom muzeju, a ‘Sve na broju’ Mihaele Vujnović u SKD-u Prosvjeta od 24. oktobra do 5. novembra.

Međunarodni naučni skup predviđen je za 19. i 20 oktobra, a u sklopu bogatog programa bit će održani i Dani Skadarlije u Rijeci i Opatiji s kulinarskim i muzičkim specifičnostima, susreti privrednika, zajednički koncert Ženskog zbora ‘Banjalučanke’ i Ženske klape ‘Kastav’, kao i druženje sa sportašima iz Srbije 29. oktobra.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više