>

novosti logo

Politika / Svijet Politika / Svijet

Preuzimanje Amazone - prvi potez novog brazilskog predsjednika

Bolsonaro, poznat po rasizmu, seksizmu i homofobiji, namjerava privatizirati državne tvrtke, podržati investicije koje će dovesti do ekoloških problema, kao i dodatno približiti Brazil trenutnim vlastima u SAD-u i Izraelu

Dan nakon inauguracije novi brazilski predsjednik Jair Bolsonaro započeo je s radikalnim zaokretima u politici kako bi Brazil, tako on kaže, ponovo postavio na noge.

Bolsonaro, 63-godišnjak, prvi radikalno desničarski političar na vlasti od kraja vojne diktature 1985. godine, koji je u utorak na inauguraciji izjavio kako je 'oslobodio zemlju od socijalizma i političke korektnosti', izdao je izvršnu naredbu koja je zabrinula starosjedilačke vođe i aktiviste za zaštitu prirode.

Tako će ministarstvo poljoprivrede, na čijem je čelu predstavnica moćnog lobija agrobiznisa Teresa Cristina de Costa, preuzeti vođenje starosjedilačke zemlje i upravljanje javnim šumama, što je odmah protumačeno kao napad na zaštitu Amazonije, jer je to ministarstvo pod izravnom kontrolom moćnog lobija agrobiznisa, piše The Guardian.

Ovo je tek prvi od najavljenih poteza novog brazilskog predsjednika, ekstremnog desničara poznatog po rasizmu, seksizmu i homofobiji, koji pod populističkom krinkom sigurnosti i antikorupcije, kreće prema smanjenju prava starosjedilaca, pripadnika različitih etničkih grupa i indijanskih zajednica koje su na tom području živjeli do dolaska Europljana, kao i privatizaciji državnih tvrtki, davanju prednosti investicijama pred zaštitom prirode, te na vanjskopolitičkom planu približavanju SAD-u i Izraelu.

'Više od 15 posto nacionalnog teritorija pripada starosjediocima. Manje od milijun ljudi živi na tom području, koje je izolirano od pravog Brazila i eksploatirano i izmanipulirano do strane NGO-ova', napisao je ove srijede na Twitteru Bolsonaro, koji ne krije svoj neprijateljski stav prema međunarodnim nevladinim udrugama. U prošlosti ih je već optuživao da 'guraju svoje noseve u Brazil', a tijekom kampanje obećao je smanjenje ovlasti agencija za zaštitu okoliša te uvođenje komercijalizacije poljoprivrede na područjima rezervata starosjedilačkog stanovništva, kao i promjene nadležnosti na quilombosima - seoskim naseljima gdje žive potomci bivših robova.

Tako ova privremena odluka, koju u roku od 120 dana mora potvrditi kongres, daje ovlasti vladinom tajniku Carlosu Albertu Dos Santos Cruzu da 'radi superviziju, koordinira, nadgleda i sudjeluje u aktivnostima međunarodnih organizacija i nevladinog sektora na području Brazila'.

Kritičari Bolsonara smatraju kako će ovaj potez otvoriti rezervate u kojima žive starosjedioci za komercijalne aktivnosti što bi moglo uništiti njihovu kulturu i jezik, ali i djelovati negativno na Amazoniju koju aktivisti za zaštitu prirode smatraju posljednjim čuvarem ovog područja gdje se nalazi najviše šume ključne za klimatsku stabilnost.

'Doći će do povećanog krčenja šuma i nasilja nad starosjedilačkim stanovništvom. Starosjedilačko stanovništvo predstavlja branitelje i čuvare okoliša', izjavio je Dinaman Tuxá, izvršni koordinator Artikulacije brazilskog starosjedilačkog stanovništva (Apib).

A bivša ministrica Marina Silva poručila je putem Twittera: 'Bolsonaro je započeo svoju vladavinu na najgori mogući način', a Tuxá je dodao: 'Prolazimo kroz još jednu kolonizaciju, to je ono što žele'.

Do sada su rezervati starosjedilačkog stanovništva bili pod kontrolom starosjedilačke agencije Funai, koja je prebačena iz ministarstva pravosuđa u novo ministarstvo zaduženo za žene, obitelj i ljudska prava.

Inače, Bolsonarova vlada ima manje ministarstva nego do sada, a među ministrima se nalazi sedam umirovljenih vojnih dužnosnika, dvije žene i nijedan crnac. Sve redom osobe uglavnom sa skromnim iskustvom na polju politike.

No ovo, kako se čini neće biti jedini udar na starosjedilačko stanovništvo. Novi ministar zdravlja Luiz Henrique Mandetta u srijedu je iznio prijedlog za smanjenjem troškova za zdravstveni sustav namijenjen starosjediocima. 'Prema podacima trošimo znatno manje javnih sredstava na zdravstvo za opću populaciju nego za starosjedilačko stanovništvo, rekao je.

Ovi potezi dio su šire populističke politike koju je Bolsonaro, 'brazilski Trump', kako ga mediji nazivaju, odlučio provoditi u jednoj od najmnogoljudnijih zemalja svijeta. Uz spomenuti udar na starosjedioce, Bolsonaro je u srijedu i donio naredbu kojom je povećao minimalnu mjesečnu plaću na 998 reala (225 eura).

Klimaktoskepticizam i neprijateljski stav prema starosjediocima već je pokazao prvim potezima, a neprihvaćanje stranih ljevičarskih režima, kritika Kine i približavanje Izraelu demonstrirani su i tijekom inauguracije na kojoj se nije našao nijedan od vodećih državnih dužnosnika Južne Amerike. No zato su tu bili američki državni tajnik Mike Pompeo, izraelski predsjednik Benjamin Netanjahu i mađarski premijer Viktor Orban.

Američki državni tajnik Pompeo u srijedu je razgovarao i sa samim predsjednikom te ministrom vanjskih poslova Ernestom Araujom o jačanju suradnje u regiji, odnosno, kako piše, ponovnoj uspostavi demokracije u Venezueli, Kubi i Nikaragvi.

Bolsonarova pobjeda označila je prevlast desničarskog populizma u još jednoj od najmnogoljudnijih zemalja svijeta te normaliziranje ekstremističkih politika.

Donedavno marginalni političar Bolsonaro, bivši je časnik brazilske vojske u vrijeme vojne hunte, koji je izražavao svoje divljenje teroru režima između 1964. i 1975. godine, a njegove seksističke, homofobne i rasističke izjave zgražavale su svijet. Jednoj parlamentarnoj zastupnici iz socijalističkih redova tako je rekao da je previše ružna da bi je silovao, izjavio je kako bi radije da mu sin umre u prometnoj nesreći nego da je gej, a kad mu se rodila kćerka kazao je kako ju je napravio ‘u trenutku slabosti‘.

Najavio je i povlačenje Brazila iz pariškog klimatskog dogovora, a zbog izjava kako bi kriminal rješavao tako što bi poslao vojsku u siromašne četvrti uspoređuju ga i s filipinskim predsjednikom Rodrigom Duerteom, poznatom po ubijanju dilera i narkomana.

Osim toga, u svom inauguracijskom govoru, Bolsonaro je obećao veću poduzetničku inicijativu te udaljavanje od državne ekonomije, a današnjom objavom na Twitteru pokazao je da i na tom planu namjerava napraviti brze promjene – najavio je privatizaciju 12 aerodroma te četiri morske luke. Taj potez zasigurno će obradovati njegove pristaše koji se nadaju da će Brazil izvući iz ekonomske, socijalne i političke krize.

Kao i kod drugih populista, politički analitičari Bolsonarov uspjeh veže se s krizama koje su dovele do gubitka povjerenja u političke i demokratske strukture. Do 2014. godine, kad je zemlja počela ubrzano kliziti u sve veću ekonomsku krizu, Bolsonaro, zastupnik u nižem domu Rio de Jainera, bio je potpuno nevažan političar.

'Sveopća diskreditacija političkog establišmenta koja je nastala uslijed najveće recesije u posljednjih 100 godina, najvećih korupcijskih skandala i sve većeg kriminala i ubojstava doveli su do Bolsonarovog uzleta', rekao je Brian Winter, urednik Americas Quarterly.

Prema službenim podacima, više od 12 posto građana Brazila su nezaposleni, a ekonomija se još oporavlja od recesije koja je službeno završila 2017. godine. Od 2014. godine više od 150 brazilskih poduzetnika i političara, među kojima i predsjednik Lula da Silva optuženo je za korupciju.

Bolsonaro je prema političkim analitičarima uz pomoć društvenih medija uspio mobilizirati građane protiv tradicionalnih političkih struktura, a sebe predstaviti kao političara novog kova koji se bori za sigurnost građana i protiv kriminala u zemlji u kojoj je broj ubojstava prošle godine porastao na 63.880, 2,9 posto više nego 2016. godine. Uz spomenuti rasizam, ksenofobiju i seksizam, čini se da je to i u Brazilu uspješna formula za nove političare starih navada.

'Naše je društvo u tranziciji, a on predstavlja sve što je staro i konzervativno u Brazilu. To je najtužnija stvar kod Bolsonara', rekla je Allesandra Maia Terra de Faria, profesorica društvenih znanosti na Katoličkom sveučilištu Pontifical u Rio de Jaineru.

1/1