>

novosti logo

Privremene instalacije udruženja Pokret 'Ljudska prava danas' u Zagrebu

U suradnji s Gradom Zagrebom u centru Zagreba postavljene su dvije instalacije koje preispituju važnost ljudskih prava i potiču društveni dijalog kroz neposrednu umjetnost

U organizaciji udruženja Pokret, u Prolazu sestara Baković u centru Zagreba, 14. septembra, postavljene su dvije privremene umjetničke instalacije pod nazivom ‘Ljudska prava danas‘.

Pitanja poput prava radnika, žena, djece, manjina i migranata svakodnevne su društvene teme koje traže odgovore. Možemo li od društva u kojem su čak i apatični mladi očekivati pravodobnu i konstruktivnu reakciju na ugroze ljudskih prava u svakoj sferi ljudske aktivnosti, zapitali su se u Pokretu.

- Upravo zato smo u suradnji s Gradom Zagrebom postavili dvije instalacije koje preispituju važnost ljudskih prava i potiču društveni dijalog o stanju ljudskih prava kroz neposrednu umjetnost. Kako u eri digitalnih medija javni prostor traži svoju prilagođenu ulogu, instalacije u vidu dva video rada odlučili smo postaviti u Prolaz sestara Baković, rekla nam je predsjednica Pokreta Sara Medved.

- Ovo nam je prva veća aktivnost otkako smo osnovani prije godinu dana i tu se osvrćemo na problem migracija i azilanata, kao i na doživljavanje ljudskih prava od strane djece. Instalacije su izradili Arijana Lekić Fridrih i Toni Mijač, koji su od ranije poznati po društveno angažiranim djelima, rekla je Sara Medved.

Tajnik pokreta Oliver Martinić najavio nam je da se mogu očekivati i druge akcije. - Danas smo to na simboličan način učinili u Prolazu sestara Baković. Jedan od razloga je i što su one sestre simbol otpora i progona kroz cijelu povijest, kao i to što se radi o javnom mjestu u centru grada, rekao je Martinić, ističući da je Pokret zainteresiran za suradnju i umrežavanje s ostalim srodnim udruženjima.

S Arijanom Fridrih razgovarali smo o sadržaju njene instalacije ‘Tranzit‘. – Bavila sam se tematiziranjem izbjeglica i tražitelja azila u Hrvatskoj jer smatram da je Hrvatska izuzetno nesenzibilizirana za njihove probleme. Integracija azilanata je jako teška i osim par izoliranih udruga koje im pomažu, velik broj ljudi, kako su pokazale neke ankete, ne prihvaća da izbjeglice i azilanti imaju normalan suživot s nama u Hrvatskoj.

- Najbolji način bio je da njihovu priču približim tako da ispričam proces puta osobe koja je dobila azil u Hrvatskoj. Želim i da se ljudi prisjete rata koji se na našim prostorima desio prije 25 godina i na taj način budu senzibilizirani za probleme tih ljudi danas, da se poistovjete s njihovom sudbinom i na taj način pomognu da se ti ljudi što bolje integriraju u naše društvo.

Priča je vrlo potresna, a u njoj sam skrivala zvuk osobe koja govori, tako da se čuje prevoditelj. Sama činjenica da sam skrivala njen identitet dovoljno govori o tome kakva je situacija i koliko smo se bojali da će biti ugrožena ako joj se spominje identitet.

Toni Mijač u svom se radu bavio se (ne)primjenjivošću Povelje o ljudskim pravima. - U odnosu prema različitim kulturama, vjerskim pripadnostima ili stavovima, zakoni se ne drže u velikoj mjeri onoga što je zapisano u Povelji. Uzeo sam tu temu da bih se obratio osnovnoškolcima koji su u fazi usvajanja odgojnih mjera i svoje perspektive, te njihovih profesora koji su u ovom društvu za to odgovorni, kako bi se uspostavio dijalog i razvila suradnja između odraslih i djece. Da odrasli usvajaju neiskvareni i neopterećeni društveno uvjetovani pogled na slobodu, a i da djeca te poglede primjenjuju u svom životu i odnosu s drugim ljudima, rekao je Mijač.

Izložba je postavljena do nedjelje, 15. septembra, navečer, nakon čega će biti dostupna na društvenim mrežama.

1/3