>

novosti logo

Rabljena sedmica: Pobjeda proglašena, virus divlja

Korona-redari najnovija su umotvorina vlasti u borbi protiv bolesti, vlasti čiji je lider Andrej Plenković prije četiri mjeseca proglasio pobjedu protiv te iste bolesti

Redari

Korona-redari novost su na tržištu epidemiološko-policijsko-političkih mjera kojima Vlada Republike Hrvatske mjesecima pokušava obuzdati nepredvidivi virus i građane Republike Hrvatske. U samoj ideji o uvođenju redara u svakodnevnu upotrebu prepoznajemo snažnu aromu represivnosti Davora Božinovića, trenutno vodećeg megafona želja i ambicija Andreja Plenkovića, kiselkast okus hinjene brige za kolektivno zdravlje Vilija Beroša i nekoliko žličica mokrih snova ostalih članova stožera. Otkako je – službenim jezikom – minuo prvi val pandemije u Hrvatskoj, odnosno otkako je – neslužbenim, ali točnijim jezikom – zbog turizma, jedine vitalne privredne grane u državi, Vlada proglasila pobjedu nad Covidom-19, u Republici Hrvatskoj nižu se neobične ideje vladajućih stožernika o mehanizmima borbe protiv bolesti. Korona-redari su aktualni hit ili, kako je rekao Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova, oni su ‘jedna od mjera propisana preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo’. I potom precizirao: ‘To su osobe koje vlasnici objekta odrede i njihova zadaća je provoditi epidemiološke mjere HZJZ-a.’ Naime, prema najnovijoj pošiljci mjera, u svakom objektu s više od 50 osoba mora biti jedan korona-redar koji će upozoravati goste na obavezu nošenja maski i udaljavati ih ne budu li je se pridržavali. Uz sve mjere, živahnog Božinovića, razigranog Beroša i ostatak družine, Hrvatska obara rekorde: nedavno smo imali dan s 542 novozaraženih, što je najgori rezultat od početka pandemije. Neovisno o tome, premijer je objavio da je Božinović osvojio njegovu četverogodišnju karticu povjerenja, odnosno da je nesmjenjiv do kraja mandata ove vlasti. A virus nastavlja divljati. U zemlji čiji je premijer krajem lipnja objavio da ga je pobijedio. Hrvatska, vječna inspiracija.

Glavaš

Otkako su počinjeni ratni zločini nad osječkim Srbima, Branimir Glavaš nema što nije bio: od faktički najvažnije osobe u Slavoniji do faktički najvažnije osobe u parlamentu. U međuvremenu je bio i pravomoćno osuđen zbog zločina, ali je to u rijetko viđenom manevru poništio Ustavni sud. E pa Glavašu se i dalje sudi. Godina je 2020., ali država Hrvatska nije sigurna je li jedan od njezinih istaknutih političara odgovoran za ratne likvidacije Srba u Osijeku. Njegova se obrana pak na suđenju koncentrirala na dokazivanje da zarobljenika Čedomira Vučkovića nije ubilo mučenje akumulatorskom kiselinom, nego hici Krunoslava Fehira. Glavašu je stalo do toga jer je postupak protiv njega dobio zamah ponajprije zahvaljujući Fehirovim svjedočenjima i priznanjima zločina. A godina je 2020. I Hrvatska još nije u stanju donijeti pravomoćnu odluku o tome tko je prije malo manje od 30 godina ubijao ljude po Osijeku.

Bozanić

S koje god strane kršćanstva i vjere uopće stajali, zbivanja u Vatikanu znaju biti zabavna. Barem kada nisu mučna. Eto, čitamo kako je zagrebački nadbiskup i metropolit Josip Bozanić razriješen članstva u Nadzornom kardinalskom povjerenstvu za Zavod religijskih djela, poznatom i kao Vatikanska banka. Informacija isprva ne zvuči zabavno. No vedrije tonove daje saznanje upućenih da je Bozanić bio u ekipi čiji je petogodišnji mandat potvrđen lani, a baš nigdje u svijetu, pa ni u Vatikanu, vrijeme ne leti tako brzo da se u godini stisne petogodišnji mandat. Dakle, ne čini se da je riječ o uobičajenoj izmjeni na dužnosti, kako tvrdi Sveta Stolica. Bozanić, navodno, slovi kao ugledni pravnik, ali, također navodno, u Vatikanu nisu oduševljeni velikom količinom novca koji na računu ima Zagrebačka nadbiskupija.

Festival

Festival slobode, onaj cirkus u kojem gomila političkih avanturista i teoretičara zavjere ulaže enormne napore u osporavanje neospornog i tako smanjuje šansu za racionalno osporavanje osporivog, održan je u Rijeci. Okupio je ‘nekoliko stotina’ ljudi, pjevao je Alen Vitasović, spomenulo se Billa Gatesa, što je izazvalo negodovanje, a na koncu su okupljeni zapjevali ‘Vjeruj u ljubav’. Više nego dovoljno o Festivalu slobode.

Ekskluziva

Često smo se pozivali na prijestolničku štampu – ime izdanja je gotovo nevažno – pa s iznimnim kolegijalnim zadovoljstvom dijelimo njezino otkriće koje smo spazili ovih dana: ‘Za deset će godina zaposlenost u Hrvatskoj biti veća od europskog prosjeka’, piše dnevnik s istančanim osjećajem za trendove. Naročito one političke. List se u nadnaslovu hvali posjedom najvažnijeg Vladinog dokumenta pod imenom Nacionalna razvojna strategija. Nećemo navoditi optimistične projekcije hrvatskog razvoja iz deklaracije – uostalom, doživjet ćemo ih – nego ćemo, poslovično sumnjičavi, zapaziti kako nas se od svega što smo vidjeli najviše dojmio podatak o čak 32 milijuna kuna utrošenih na pripremu strategije. Mnogo novca za strategiju razvoja, ako to ne zvuči obećavajuće, barem za satiričare, ništa više nema smisla.

Rok

A rok za dodjelu pomoći Zagrepčanima čiji su stanovi oštećeni u potresu 22. ožujka ističe zadnjeg dana ovoga mjeseca, no Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja prišapnulo je pouzdanim medijima kako postoje šanse da bude produljen i to najmanje za mjesec dana, možda i do kraja godine. Vlada je osigurala 12 tisuća kuna ‘za svaku samostalnu jedinicu u zgradi’, što je najčešće stan, i to za hitne sanacije. Pamtimo i sporije reakcije javne administracije na štošta, no pitate li ikoga čiji je stan već sedam mjeseci oštećen, svaki dan je dug, predug.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1