>

novosti logo

Piše Tena Erceg

Rat na drogi

S početkom rata u Siriji na Bliskom istoku eksplodirala je zloupotreba sintetičke droge Captagon, a borci ISIL-a konzumiraju je kako bi povećali fizičku snagu, neustrašivost i budnost. Nekoliko recentnih zapljena sugerira da se proizvodnja vraća u Istočnu Evropu

Od 2014. godine u javnosti se učestalo govori o tome kako borci Islamske države sudjeluju u proizvodnji, trgovini i konzumaciji sintetičke droge, amfetamina koji se na Bliskom istoku zove Captagon, moćne psihoaktivne supstance koja potencira fizičku snagu, neustrašivost i budnost. Štoviše, upotreba Captagona među borcima ISIL-a navodno je toliko raširena da se ona u medijima kolokvijalno naziva i ‘džihadističkom drogom’, do te mjere kritičnom za njihove uspjehe da su je neki proglasili i osnovnim gorivom građanskog rata u Siriji.

Prema izvještaju Američke agencije za suzbijanje droge DEA-e, koji je prije nekoliko dana procurio u medije, skorašnji završetak rata u Siriji mogao bi proizvodnju ponovno vratiti u njezino izvorište, Istočnu Evropu. Zahvaljujući nekim recentnim zapljenama relevantne agencije uspjele su rekonstruirati i prilično komplicirane rute kojima se droga transportira, a te ture u pravilu su išle preko Evrope, unatoč tome što se većina mjesta proizvodnje i primarna tržišta nalaze u zemljama Bliskog istoka.

U travnju ove godine u Sofiji je policija zaplijenila 120 kilograma sirovina za proizvodnju Captagona, što je DEA-u navelo na zaključak da se proizvodnja vraća u Istočnu Evropu jer su, kako kažu, bugarski kemičari naročito na cijeni kada je u pitanju proizvodnja ilegalnih supstanci. Istočna Evropa godinama je bila glavno mjesto proizvodnje amfetamina, no zbog manjeg rizika, veće potražnje i sigurnosnog kaosa koji je doveo do bujanja kriminalnih mreža i ilegalne trgovine u posljednje vrijeme ona se djelomično preselila u bliskoistočne zemlje, naročito u Siriju i Libanon.

Trećina svjetske proizvodnje završila je 2010. u Saudijskoj Arabiji, a u toj zemlji svake godine kroz program odvikavanja od amfetamina prođe oko 50 tisuća Saudijaca

Mjesec dana kasnije francuska policija pronašla je 750.000 tableta Captagona, vrijednih 1,5 milijuna eura i vješto skrivenih u industrijskim kalupima za čiji je pronalazak trebala posebna oprema. Pošiljka je stigla iz Libanona, a iz Francuske je trebala otići preko Turske za Saudijsku Arabiju. U siječnju i veljači francuska policija drogu je pronašla i na aerodromu Charles de Gaulle, a objema pošiljkama sljedeća je stanica trebala biti Češka.

U dokumentarcu BBC-ja s kraja 2015. godine nekoliko konzumenata Captagona razgovaralo je s novinarima, pa je jedan Libanonac izjavio da se od njega ‘osjeća kao da je cijeli svijet njegov’ i kao da ‘ima moć kakvu nema nitko’, dok je sekularni bivši borac iz Sirije ispričao kako su im zapovjednici davali tablete od kojih su se osjećali ‘toliko fizički sposobni da su sami mogli uhvatiti i ubiti deset ljudi’. Jedan policajac iz Homsa rekao je pak da prosvjednici i borci koje su batinali nisu osjećali bol, dapače, neki su se čak smijali dok su primali udarce.

Captagon, tableta koja sadrži amfetamin fenetilin, 1960-ih se godina, kada je sintetiziran, koristio za liječenje hiperaktivnosti, narkolepsije i depresije, a od sredine 1980-ih u većini zemalja klasificiran je kao droga prve klase zbog izrazitog ovisničkog potencijala. Prije dvije godine, kada je priča o borcima ISIL-a i Captagonu postala aktualna, u znanstvenim krugovima vodila se rasprava o tome jesu li učinci fenetilina zaista tako dramatični kakvima se prikazuju u medijima ili su u pitanju senzacionalizam i mitologizacija navodnih ISIL-ovih supervojnika. U magazinu NYMag tada je objavljen članak u kojemu je psihijatar sa Sveučilišta Columbia Carl Hart izjavio da je fenetilin ‘inferiorni amfetamin sličan kafeinu’, pa stoga ne može imati tako ekstremno djelovanje, već se kod ISIL-ovaca vjerojatno javlja placebo efekt. Njegov kolega Dr. Richard Rawson sa sveučilišta UCLA smatra, međutim, da ‘jači amfetamini u velikim dozama mogu značajno poboljšati raspoloženje i povećati energiju, a na duži period dovesti i do psihoze i izrazite agresivnosti’. U stručnom časopisu ‘Nature’ u kolovozu ove godine objavljen je pak članak u kojem se analizirala kemijska struktura Captagona koju je proveo američki Institut Scripps. Njegovi su istraživači zaključili da Captagon ima ‘jedinstvenu strukturu i način djelovanja koji dovode do snažnih psihoaktivnih učinaka’.

Da je Bliski istok jedan od centara proizvodnje, trgovine i konzumacije ovog amfetamina pokazuju i podaci o tamošnjim zapljenama, koje su učestalije i uvelike količinski premašuju one koje se događaju drugdje. U izvještaju UN-ovog Ureda za droge i kriminal (UNODC) iz 2013. navodi se da se čak 64 posto cjelokupne globalne zapljene amfetamina, od čega su većina bile tablete Captagona, dogodila upravo u tom dijelu svijeta. U proljeće 2014. godine libanonska policija spriječila je plan krijumčarenja čak 15 milijuna tableta u brodskim kontejnerima punima kukuruza, a na međunarodnom aerodromu u Bejrutu godinu dana kasnije vlasti su zaplijenile dvije tone tableta koje samo što nisu bile ukrcane u privatni avion jednog saudijskog princa.

U izvještaju Global Drugs Assessment iste UN-ove agencije za prošlu godinu također se navodi da su amfetamini i dalje najčešće zaplijenjena droga u ovoj regiji, pri čemu je većina amfetamina zaplijenjena u periodu od 2010. do 2015. potjecala iz Libanona i Sirije, a bila je namijenjena tržištima u Saudijskoj Arabiji i zaljevskim emiratima. Upravo je Saudijska Arabija, uz sirijska ratišta, već godinama najčešće odredište amfetamina, pa se procjenjuje da većina mlađih ovisnika u toj zemlji uzima upravo Captagon. Za razliku od Sirije, gdje se za 60-ak dolara može kupiti 200 tableta ove droge, u Saudijskoj Arabiji ona se prodaje za 20 dolara po komadu, a konzumiraju je mlađi dobrostojeći partijaneri.

Čak trećina svjetske proizvodnje završila je 2010. upravo u Saudijskoj Arabiji, a prema nekim procjenama u toj zemlji svake godine kroz program odvikavanja od amfetamina prođe oko 50 tisuća Saudijaca. Internetskom portalu Voice of Amerika Justin Thomas, profesor psihologije na Sveučilištu Zayed u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, rekao je da ta supstanca u arapskim zemljama ‘još uvijek ima auru medicinske respektabilnosti i ne doživljava se kao droga jer se ne konzumira pušenjem ili intravenozno’, a na sličan način, pretpostavlja se, ona se interpretira i među borcima ISIL-a, koji po šerijatskom pravu ne bi smjeli konzumirati opijate.

1/1