Iznenađenje prošlih parlamentarnih izbora bila je tadašnja politička platforma Možemo! sastavljena uglavnom od građanskih aktivista. U međuvremenu su izrasli u političku stranku, osvojili drugu najvažniju izvršnu poziciju u Hrvatskoj, onu u Zagrebu, a u Saboru su bili jedan od najaktivnijih klubova. Prvi su iz redova opozicije, još ljetos, predstavili svoju kandidatkinju za premijerku, koordinatoricu stranke i saborsku zastupnicu Sandru Benčić. Na svoje druge parlamentarne izbore izlaze s programom "13 hrabrih poteza" koji obuhvaća socijalnu i stambenu politiku, reforme pravosuđa i zdravstva, poboljšanje obrazovanja i demokratizaciju društva. Sa Sandrom Benčić razgovarali smo o provedbi njihove politike "jednom nogom na ulici, drugom u institucijama" u slučaju njihovog učešća u novoj parlamentarnoj većini.

Hoćete li biti krivci ako HDZ opet dođe na vlast s obzirom na to da je Možemo! od samog početka bio distanciran od zajedničke liste sa SDP-om? Ankete i dalje daju prednost HDZ-u, a znamo da sadašnja podjela na ljevici, zahvaljujući hrvatskom izbornom sustavu i D'Hondtovoj metodi, ide u korist najvećoj stranci – HDZ-u.

Iza nas je naš prvi mandat u Saboru, neki su tamo 30 godina, kako da mi budemo odgovorni?! Još ljetos smo najavili samostalan izlazak da naši birači odmah znaju kome daju glas, da budu sigurni gdje će njihov glas u konačnici završiti. Znamo kakva je dinamika u političkom spektru i da ono što se danas čini kao gotova stvar već sutra nije tako. Samo u zadnjih nekoliko tjedana svašta se dogodilo na političkoj sceni i svi ti šokovi nas nisu poljuljali. Gradimo dalje naš put na kojem već jesmo i bit ćemo dosljedni, držati se svojih načela i principa. Samo tako možemo uspjeti i oduprijeti se promjenama na političkoj sceni na kojoj je postalo sasvim normalno da politički akteri i stranke izdaju svoje birače.

U pojedinim mjestima sklopili smo strateška partnerstva s postojećim lokalnim inicijativama kao što su Srđ je grad, Direkt iz Splita, Nezavisna lista Osejava iz Makarske, zdravim tkivima u kojima se zbilja bave politikom kao javnim dobrom i koje želimo kroz suradnju jačati. Da izlazimo u zajedničkoj, velikoj koaliciji na ljevici, velik broj glasova bi propao. Formiranjem tri bloka od centra nalijevo građani zaista imaju izbor da izađu na birališta. Vjerujem da će mobilizacija građana pokriti sve nedostatke D'Hondta. Puno je važnije od dva-tri mandata, koja bi putem D'Hondta dobila zajednička koalicija, dobiti deset ili 15 mandata zbog masovnije izlaznosti. Ako izlaznost bude iznad 60 posto, sigurna sam da HDZ pada.

 

Zaokret u stambenoj politici

U ovim neizvjesnim izborima jedno je sigurno – buduću će vlast formirati politička opcija koja bude imala veći postizborni koalicijski potencijal. Jedan od scenarija koji se spominje je da će SDP-u i partnerima pored Možemo! trebati i Most i Domovinski pokret. Jeste li spremni na tu koaliciju kako biste onemogućili treći uzastopni mandat HDZ-u?

Možemo! u tom slučaju nije u igri. Apsolutno ne dolazi u obzir. Nikad nećemo podržati crnu desnicu i crni mrak da uđe u Vladu RH. Nećemo se prodati nekome kome naši birači ne bi nikako i nikad dali glas. Spremni smo tvoriti većinu jedino sa strankama od centra nalijevo.

Na birališta građani idu s HDZ-ovim povećanim mirovinama i plaćama. Izborna obećanja su nova povećanja. Koliko su uopće ona realna?

Možemo! ide na povećanje mirovina koje će za četiri godine s polugodišnjim usklađivanjem dovesti starosne mirovine za 40 godina staža do 67 posto prosječne plaće. Hrvatska do 2030. mora doseći prosjek plaća Europske unije, što se može ostvariti samo ako u kontinuitetu podižemo plaće u javnom sektoru i poticati mjerama na temelju nacionalno strateških partnerstava u privatnom sektoru, u ključnim industrijskim područjima koja proizvode i razvijaju robe i usluge potrebne za zelenu tranziciju. Moraju se podići investiranja u istraživanje i razvoj i javnog i privatnog sektora sa sadašnjih dva posto na tri i pol posto BDP-a. Ako to ne napravimo, ostat ćemo bez građana. Hrvatska ima lošu strukturu BDP-a i zato se velik dio ekonomskog programa Možemo! temelji na rekonstruiranju gospodarstva sa zelenom reindustrijalizacijom.

Jedino dizanje dodane vrijednosti u proizvodnji, jačanje domaće proizvodnje i izvoza može voditi dobroj strukturi i rastu BDP-a koji se zaista prelijeva u kvalitetu života. Sadašnji BDP raste ne samo zbog novca iz EU-a nego, još gore, zahvaljujući osobnoj potrošnji zbog inflacije, ogromnom rastu i dobiti financijskog sektora. Do 2030. još uvijek ćemo imati velika sredstva iz EU fondova, ali pitanje je hoćemo li ih iskoristiti da snažimo gospodarstvo, da dižemo BDP u gospodarskim granama koje će naš razvoj činiti održivim i bez europskog novca, što bi nam valjda trebao biti cilj. Struktura industrije s mikropoduzećima, bez velikih snažnih subjekata i grana, nije povoljna struktura ekonomije. Na primjer, kad je uništena brodogradnja, s njom je propao čitav dobavni lanac sa stotinama tvrtki.

Koalicija s Mostom i Domovinskim pokretom apsolutno ne dolazi u obzir. Nikad nećemo podržati crnu desnicu i crni mrak da uđe u Vladu RH. Nećemo se prodati nekome kome naši birači ne bi nikako i nikad dali glas

Ali Plenković kaže da je spasio brodogradnju, da je investirao milijarde u brodogradilišta. Ističe da je najveće povećanje plaća i mirovina u povijesti Hrvatske ostvarila upravo njegova vlada. Ali ne govori koliko su porasli troškovi života. Živi li premijer u nekom paralelnom svijetu ili (ne)svjesno vrijeđa građane?

Kao da smo svi ludi. Neka pita ljude u brodogradnji što je spasio. Sve je pogasio. Što je s Brodarskim institutom koji je u stečaju? To je bezobrazno izluđivanje građana koji znaju i osjećaju na svojoj koži kako žive. Zašto nam četiri kvartala zaredom pada industrijska proizvodnja, pada poljoprivreda, zašto pada izvoz, a on se hvali rastom BDP-a? Zašto su ukinuli izračun potrošačke košarice? Da ne bi mogli usporediti da je ona cjenovno rasla dva ili tri puta više nego što su rasle naše plaće. Plenković može govoriti da je nešto naraslo u apsolutnim brojkama, 200 ili 300 eura, ali troškovi života su značajno rasli za njegovih osam godina vladavine.

Statistika Europske unije pokazuje da smo u njegova dva mandata pali po kupovnoj moći građana, visini prosječne plaće, udjelu mirovine u prosječnoj plaći u odnosu na sve druge članice EU-a. Ono što je danas tisuću eura vrijedi manje nego što je nekad vrijedilo 4000 kuna, sve su to podaci Eurostata. Naš BDP govori da Plenković sa svojom vladom, uz sav novac koji smo dobili od EU-a, nije uspio stvoriti gospodarstvo koje proizvodi dodanu vrijednost. BDP pokazuje da dodanu vrijednost proizvodi jedino financijska industrija kojoj raste ionako enorman profit. Jedino što građanima u Hrvatskoj raste je cijena kvadrata. Europski smo šampioni po rastu cijene kvadrata i po broju kratkoročnih najmova.

Po izvještaju pučke pravobraniteljice, iz godine u godinu sve su više ugrožena osnovna ljudska prava na dom, hranu, pristup liječniku. Statistika govori da je stopa siromaštva starijih od 65 porasla na 38 posto, da je 53 posto umirovljenika samaca ispod granice siromaštva. S obzirom na to da je naše stanovništvo uglavnom staračko, gdje je granica rasta siromaštva?

To su podaci koji govore da je HDZ-ova vlada totalni promašaj. Nije samo to što kradu, oni su i ozbiljno nesposobni. Hvaljenje novcem iz EU-a dokaz je Plenkovićeve nesposobnosti, jer nije poboljšao indikatore kvalitete života. Kontinuirano više od deset posto odraslih građana Hrvatske, njih između 200.000 i 300.000, ne može sudjelovati u bazičnim novčanim transakcijama na tržištu jer su blokirani duže od godinu dana. Ali onda se Plenković hvali svojim trezorcima koje su pokupovali njegovi prijatelji. To je izluđivanje i laganje javnosti. Krajnje licemjerstvo.

Guverner HNB-a Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac rekoše da je rast cijena u ožujku posljedica prerane turističke sezone, preranog Uskrsa i dolaska gostiju te da će turistička sezona inflaciju još jačati. Je li to apsurd hrvatske ekonomije, bi li to bilo moguće u nekoj drugoj zemlji?

Kakva nam je struktura ekonomije kad porast turističke potrošnje, jedine uspješne ekonomske grane, diže inflaciju?! To je dokaz da struktura naše ekonomije isključivo ovisi o potrošnji građana i turista, što stvara negativan efekt inflacije. Kad nemaju ništa drugo, za inflaciju krive jedino to što imamo – turizam. Ovisni smo o turizmu, sve druge gospodarske djelatnosti su uništili i sad su im krivi turisti koji su prerano došli. Jednostavno, ne mogu zamisliti treći mandat HDZ-a.

Hvaljenje novcem iz EU-a dokaz je Plenkovićeve nesposobnosti, jer nije poboljšao indikatore kvalitete života. Kontinuirano više od deset posto odraslih građana Hrvatske ne može sudjelovati u bazičnim novčanim transakcijama na tržištu jer su blokirani duže od godinu dana

Sve veći broj građana ne može osigurati sebi stan, pa ni kao podstanari. Jedna od najavljenih HDZ-ovih socijalnih mjera je sufinanciranja najma s 200 eura. Koji je vaš odgovor HDZ-u?

Financijalizirali smo sektor nekretnina, zavladala je stupidna ideologija da je stambena politika pitanje tržišta, a ne javne politike. Cijene kvadrata će i dalje rasti ako se ne poduzmu ozbiljne mjere. Osim što je HDZ-ova vlada stambenu politiku prepustila nekontroliranom tržištu, uporno dolijeva ulje na vatru i putem APN-ovih kredita. HDZ-ova vlada je odlučila uzeti novac građana iz proračuna i dati bankama za kamate na kredite za kupnju nekretnina, i to ne samo za prvu nekretninu. I HNB je upozoravao da svaki raspisani natječaj APN-a diže cijenu nekretnina i za deset posto i da se nikad više ne vrate u normalu. Umjesto da mitigiraju cijene nekretnina i ukinu nove cikluse APN-a, HDZ-ova vlada će na isti način najavljenim subvencijama samo još povisiti cijenu. Što misle, što će raditi najmodavac kad vidi da mu najmoprimac dobiva novac od države? Pa podići će mu stanarinu! Zaista, čovjek mora biti glup da to uradi. Ali to nije slučajno. HDZ upumpava lovu onima koji lovu već imaju jer su to njihovi. Na isti su način upumpavali novac bankama, sad će najmodavcima. Zbog svega toga moramo zaustaviti HDZ.

Na polju stambene politike planiramo veliki zaokret. Da bismo zaustavili pritisak na kupnju, moramo konkretnim mjerama srediti najam novim zakonom o najmu i regulirati ga, moramo odmah suzbiti crno tržište najma, graditi nove stanove koji su isključivo javni stambeni fond za dugoročni javni najam, moramo staviti u funkciju svu državnu imovinu, uključujući i imovinu lokalne samouprave. Konkretno, u četverogodišnjem mandatu ulažemo 900 milijuna eura u izgradnju novih stanova za javni stambeni najam i obnovu postojećeg. Uvodimo porez na višak nekretninskog bogatstva da destimuliramo tu štednju u nekretninama i financijalizaciju tog sektora kao i posebno penaliziranje praznih stanova koji se drže iz špekulativnih razloga.

Sve dosadašnje vlade podupirale su politiku HNB-a. Slažete li se i vi s njom?

Politika HNB-a je bila politika stabilne kune s vanjskopolitičkim ciljem ulaska Hrvatske u eurozonu. Nitko se nikad nije usudio mijenjati tečaj kune jer su naši građani bili prezaduženi u stranim valutama. HNB sada provodi politiku Europske središnje banke, ali prostora za pomoć hrvatskim građanima mora biti. Moramo potaknuti tržišnu utakmicu na financijskom tržištu jer su uvjeti skoro u svim bankama isti. Za to treba jače iskoristiti mehanizme i ulogu HBOR-a, ali i Hrvatske poštanske banke koja je još uvijek u državnom vlasništvu. HNB treba ograničiti manevarski prostor bankama na osnovu kojeg su prošle godine ostvarile zaradu od pola milijarde eura za prekonoćne trezorske zapise, a ni orali ni kopali, bez ikakvog financijskog rizika. Bankama treba onemogućiti dosadašnje iskorištavanje tržišta plasmana kredita privatnim osobama, gdje također ostvaruju ogromne profite. Krajnje je vrijeme da banke povećaju investiranje u gospodarstvo uključujući financiranje gospodarstva kreditima.

 

Obraćanje novoj dijaspori

Među vaših "13 hrabrih poteza" ističe se reforma zdravstva. Svaka dosadašnja promjena išla je na štetu građana. Imaju li građani i zdravstveni sustav više vremena za čekanje?

Hrvatski zdravstveni sustav je na izdisaju, a pravo građana na pristup liječniku je ozbiljno ugroženo, o čemu svjedoče brojne tragične okolnosti koje se odražavaju i na ono što je najvrjednije, a to je život. Ne damo više da se prelijeva novac iz javnozdravstvenog u privatni sustav. HDZ provodi ubrzanu privatizaciju zdravstva. Stvaranjem lista čekanja u javnom zdravstvu HZZO doslovno prebacuje lovu u privatni zdravstveni sustav. Jedini strateški zdravstveni projekt ove vlade je financiranje privatne klinike Medikol. Odljevom ogromnih svota iz javnog u privatno zdravstvo počeli su nam odlaziti i liječnici.

Liste čekanja treba riješiti stimuliranjem liječnika adekvatnom plaćom. Liječnik jednostavno ne može raditi u privatnom sektoru ako su na njegovom odjelu ili zavodu liste čekanja. U reformi našeg zdravstvenog sustava ključno je jačanje primarne zdravstvene zaštite, od koje smo stvorili birokratski aparat koji piše uputnice za bolnice. Domovi zdravlja moraju sadržavati kompletnu dijagnostiku, gdje će se rješavati najveći dio zdravstvenih pitanja. Na temelju ozbiljnih infrastrukturnih ulaganja u domove zdravlja, povećanjem plaća i poboljšanjem uvjeta rada moramo najbolji liječnički kadar motivirati za obiteljske liječnike koji će biti konkurencija liječnicima u bolnicama.

Možemo! ima tri godine iskustva obnašanja vlasti u Zagrebu. Brojne su kritike na vaše upravljanje gradom: nedovoljna transparentnost, nepokošena trava, njemački tramvaji... Je li vam Zagreb teret u ovoj kampanji?

Radom u Hrvatskom saboru i vođenjem Grada Zagreba apsolutno smo razvili svoje politike i proširili ih na sve dijelove Hrvatske. Naše biračko tijelo se stabiliziralo. Neki građani s nama se ne slažu, ali smo zato dobili nove simpatizere, nove birače. Mislim da je to dobra evolucija u razvoju stranke. Zagreb je u lipnju 2021. bio de facto u bankrotu. Danas je grad s povijesno rekordnih 200 milijuna eura kapitalnih investicija, pet puta više nego u doba vlasti Bandića i HDZ-a. Prošle godine smo izgradili četiri, ove godine deset novih vrtića. Prije države i bilo kojeg drugog HDZ-ovog velikog grada osigurali smo univerzalnu vrtićku skrb za svu djecu do kraja 2025. godine. Prva smo vlast u Zagrebu koja kreće s izgradnjom Centra za gospodarenje otpadom jer želimo konačno zatvoriti Jakuševec. Krećemo s projektom zamjene cjelokupne vodovodne mreže, najvećim dosadašnjim kapitalnim projektom u Zagrebu, vrijednim 323 milijuna eura.

Svi građani stariji od 65 godina imaju besplatan prijevoz, žičara je besplatna za sve građane Zagreba, osigurali smo obnovu tramvajskog i autobusnog fonda, proširujemo tramvajske pruge, revitaliziramo kvartove. Privremeno koristimo rabljene njemačke tramvaje, dok sljedeće godine ne nabavimo 20 novih tramvaja koje smo naručili u domaćoj tvrtki Končar. Prozivali su nas zbog rabljenih tramvaja, a oni kupuju rabljene katamarane, rabljene trajekte od Grčke i Cipra, a ne naručuju nove od domaćih brodogradilišta jer su ih uništili. Grad Zagreb je izvršio više od 80 posto obnove u svom resoru, dok država za nama debelo kaska. Oni su obnovili samo jednu cjelovitu zgradu, i to crkvu, a mi smo obnovili osam zgrada, i to škola i đačkih domova. S centraliziranim državnim uređenjem, HDZ gdje god može namjerno opstruira. Niti jednu odluku grad ne može samostalno donijeti, ne može se nigdje lopata udariti, a da se ne ishodi dozvola od nekog ministarstva.

I ovaj put izlazite u 11. izbornoj jedinici, kojom suvereno vlada HDZ. Više ste usmjereni prema našim građanima u Europi nego prema Hrvatima u susjednoj BiH. Hoćete li uzeti mandat HDZ-u?

Mi se obraćamo novoj dijaspori u Europi, našim građankama i građanima koji su otišli iz Hrvatske zadnjih deset godina. Naša najvažnija politička poruka je da ćemo stvoriti zemlju u koju će se naše nova dijaspora poželjeti vratiti. Naša pjesma za ove izbore upravo govori o tome da živimo u čekaonici, da su mnogi otišli jer ne žele više čekati i da ne želimo više imati zemlju u kojoj si mame i tate i djeca mašu preko skypea. Želimo postati zemlja u kojoj se ostaje i u koju se vraća.