Astra
Loša su vremena kada se medicinske dileme presele u narod. Ne zato što je narod nešto lud za medicinom, nego što se brine za svoje zdravlje, pa pokušava procijeniti je li mu opasnije pristati na ubrizgavanje cjepiva ili se prepustiti učincima Covida-19. Izbor u Hrvatskoj usložnjava saznanje da je ovdašnja vlast, premudra, predobra i svakako prebrižna, uvezla poveću količinu AstraZenecina cjepiva, a dužnosnik Evropske agencije za lijekove Marco Cavaleri potvrdio je postojanje veze između baš tog cjepiva i "rijetkih pojava cerebralne venske tromboze nakon cijepljenja". "Sada možemo reći da je jasno da postoji veza s cjepivom. Međutim, još ne znamo što uzrokuje tu reakciju", objasnio je Cavaleri i otkrio da se među cijepljenima navedeni oblik tromboze pojavio češće no što se očekivalo.
Potom su se oglasili i hrvatski političari u ulozi stručnjaka: "Pratimo sve što se događa, ali prije bilo kakvih zaključaka moramo pričekati službeni stav EMA-e i njezinih regulatornih tijela. Razgovarali smo i o tome, sve su opcije na stolu. Da bismo postupali, moramo dobiti jasnu i neupitnu formulaciju od EMA-e", zapazio je Beroš. EMA je Evropska agencija za lijekove. A sve ove dileme proširile su se baš sada kada u Hrvatskoj počinje masovno cijepljenje, jer je počelo pristizati cjepivo. Prošli tjedan 120 tisuća doza, ovoga tjedna malo manje od sto tisuća doza, do kraja mjeseca očekuje se 490 tisuća doza što je, informira domovinsko tiskovlje, više nego u prva tri mjeseca ukupno. Naravno, najviše dilema vezano je uz AZ cjepivo. Za njegove neželjene efekte ne mogu jamčiti ni oni od kojih se očekuje da znaju više od već spomenutog naroda. Zainteresiranog za medicinu.
Novac
Još malo o medicini. Veledrogerije i dalje traže novac za lijekove isporučene bolnicama, država i dalje ne popušta, dogovora nema. I dalje. Predstavnici veledrogerija očekivali su da će se na sastanku održanom odmah nakon uskrsnih blagdana dogovoriti s ministrima Zdravkom Marićem i Vilijem Berošom te ravnateljem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Lucijanom Vukelićem, ali očekivati rješenja od hrvatskih vladara nikada nije spadalo u racionalne aktivnosti. Pogotovo ne u gadnim vremenima u kakvima živimo. Odnosno, kako je to lijepo sažeo hrvatski dnevni list (podaci poznati redakciji): "Donedavni dug veledrogerijama od 6,5 milijardi kuna, nakon prošlotjedne uplate od 980 milijuna kuna od čega 600 milijuna za ljekarne i 300 milijuna za bolničke dugove nije riješen, već samo nedostatno smanjen." Kako će se to rješavati? Pa novim sastancima. Naredni se očekuje za desetak dana. Dotad, dvije najveće veledrogerije, Medika i Oktal Pharma, nastavljaju potpuno ili dijelom obustavljati isporuku lijekova bolnicama jer im, žale se, postojeće kašnjenje isplata ugrožava poslovanje. Požalili su se na izostanak konkretnog plana vladajućih, što nas ne čudi. Bilo kakav plan bio bi incident.
Simboli
A do kraja svibnja Hrvatski bi sabor trebao raspravljati o izmjenama i dopunama Kaznenoga zakona kojima bi se zabranila javna upotreba ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Inicijator je Ognjen Kraus, predsjednik zagrebačke Židovske općine. Konačni je cilj osigurati zakonske pretpostavke za sankcioniranje upotrebe ustaških i četničkih simbola. Preciznije, kako prenosi domovinsko tiskovlje, kazna zatvora od šest mjeseci do tri godine prijetit će onome tko "u javnom prostoru koristi, javno ističe, nosi na odjeći ili pokazuje u javnosti na drugi način simbole, parole, slogane, zastave, znakove, oznake, slike, imena, nadimke, nazive, pozdrave, pokliče, načine pozdravljanja, geste, odore ili njihove dijelove ili druga obilježja fašističkog, nacionalsocijalističkog, ustaškog i četničkog pokreta ili režima ili njihovih vodećih osoba ili postrojbi". Iznimke bi bile u slučajevima kad se ustaškočetnički simboli koriste "s namjerom da služe građanskom obrazovanju, osudi ili odvraćanju od nedemokratskih pokreta ili režima, promicanju umjetnosti ili znanosti, istraživanju ili poučavanju, izvješćivanju o tekućim ili povijesnim događajima, ili sličnim svrhama". Ovo se, kako vidimo, ne bi baš složilo s glasovitim patentom povjerenstva osnovanog voljom Andreja Plenkovića čiji je rad imao praktičan učinak u formi puzeće legalizacije ustaštva. Ne znamo kako će Plenković reagirati na Krausovu inicijativu, ali već smo zapazili izjavu HDZ-ova saborskog zastupnika Damira Habijana koji je rekao da se "umjesto ozbiljnih pitanja" ponovno želi govoriti o ideologijama. Ovo mu je, očito, neozbiljno pitanje.
Mito
Drago Tadić, bivši šef tvrtke Osijek Koteks, pravomoćno osuđen zbog pokušaja podmićivanja suca Vrhovnog suda u korist Branimira Glavaša, proteklih je dana govorio zanimljive rečenice o sprezi politike, kriminala i pravosuđa u Hrvata. Prava je šteta što u ovoj državi ne postoji nijedna profesionalna i uravnotežena poluga vlasti koja bi ispitala njegove riječi pa utvrdila koliko su točne. Tadić sada kaže kako je mu je Vladimir Šeks "preko nekih ljudi slao poruke" da bi trebao oprezno svjedočiti u slučaju Šeksu bliskog Božidara Kalmete. Tadić veli i da mu se Kalmeta potom zahvalio u nekom WC-u, ali, žali se Tadić, nije mu se i odužio. Kalmeta pak sve negira. A i šta drugo da radi?
