Novosti

Politika

Školovaniji, ali gladniji

Prosječan prihod po romskom kućanstvu, koje u prosjeku ima 5,1 člana, iznosi 2.670 kuna. S obzirom na to da je prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2016. za jednočlano kućanstvo mjesečno iznosio 2.139 kuna, mnoge romske obitelji žive ispod praga siromaštva

Rctce5rr0j9nydddtjy98c3vfh7

Suzana Kunac (foto Davor Višnjić PIXSELL)

Prosječan prihod po romskom kućanstvu, koje u prosjeku ima 5,1 člana, iznosi 2.670 kuna. S obzirom na to da je prag rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2016. za jednočlano kućanstvo mjesečno iznosio 2.139 kuna, mnoge romske obitelji žive ispod praga siromaštva. Udio romskih kućanstava koja ne mogu vlastitim sredstvima platiti neočekivane nužne troškove (poput kupovine hladnjaka i sl.) iznosi čak 80 posto, dok je on u općoj populaciji 60 posto. Ukupno 54 posto romskih kućanstava ne može si za obrok priuštiti ribu ili meso svaki drugi dan u tjednu, dok je u općoj populaciji taj iznos 13 posto. Čak 90 posto Roma ne može otići na godišnji odmor u trajanju od jednog tjedna. Najizrazitiji pokazatelj loše ekonomske situacije jest učestalost gladi. Četvrtina pripadnika romske nacionalne manjine iz fi nancijskih razloga na počinak odlazi gladna u prosjeku najmanje jednom tjedno ili dijeli kućanstvo s takvom osobom.

Navedene podatke Novostima je ustupila Suzana Kunac, glavna istraživačica u projektu za mjerenje učinka Nacionalne strategije za uključivanje Roma (NSUR) koji je imao za cilj definirati potrebe romskih zajednica, kao i prepreke uključivanja romske nacionalne manjine na lokalnoj/regionalnoj i nacionalnoj razini. U Hrvatskoj žive 24.524 pripadnika romske nacionalne manjine u ukupno 4.599 kućanstava, što je za oko 7.500 više nego prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. Anketno istraživanje provedeno je na reprezentativnom uzorku od 1.550 romskih kućanstava ili 37,5 posto evidentiranih kućanstava na 118 lokaliteta u 12 županija. Obuhvaćeno je 4.758 ukućana, što je jedan od najvećih uzoraka romske nacionalne manjine u svim dosadašnjim istraživanjima te populacije na razini EU-a.

- Najpozitivniji trend se vidi u osnovnoškolskom obrazovanju. Za razliku od prije deset godina, 95 posto romske djece redovito upisuje i završava osnovnu školu. Pozitivne okolnosti nalazimo i kod roditelja koji žele da im djeca nakon završene osnovne škole nastave školovanje - kaže Suzana Kunac.

Istraživanje je dobrodošlo za daljnje aktivnosti izrade akcijskih planova i pisanja projektnih prijedloga prema EU fondovima u skladu s potrebama romske zajednice u Hrvatskoj.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više