‘Što je društvo koje nema drugih vrijednosti no što je preživljavanje?’ pita se Giorgio Agamben, Slavoj Žižek se ne boji kaosa na ulicama već ‘barbarizma s ljudskim likom’, a Alain Badiou današnju situaciju namjerno naziva SARS 2 da bi umanjio njezinu novinu
Piše Srećko PuligKreirajući zasluženi odnosno bestjelesni teatar, Indoš i Živadinov aktivno participiraju u diskusiji o svim važnim temama iz sfere političkog: o zajedništvu, odgovornosti, ekologiji, radu, umjetnosti i o tome što znači biti čovjek. Po tom pravu koje su si uzeli – da ignoriraju granice između rada, umjetnosti i tzv. prave politike – oni su najpolitičniji. I najavangardniji
Piše Srećko PuligAmerički biolog Rob Wallace tvrdi da pojava virusa poput COVID-19 nije nikakav izolirani incident. To je samo najnovija u nizu opasnih zaraza koje neće prestati sve dok čovječanstvo ne promijeni svoj odnos ne samo spram ove ili one divlje ili domaće životinje i njihovih staništa, već spram cijelog načina proizvodnje hrane u svijetu
Piše Srećko PuligUnija je postala nešto poput trgovačkog društva, naoko bez ikakvih političkih vizija i stavova u pojedinim krizama. Još i gore: evropske institucije, koje gube moć pred narastajućim novim ‘suverenizmom’ pojedinih država, ponašaju se kao da se novcem mogu riješiti svi unutarevropski i svjetski problemi, bez da se ta slijepa ekonomika ikad zapita o političkim posljedicama svoje ‘sljepoće’
Piše Srećko PuligNa redovnoj konferenciji o globalnoj sigurnosti u Münchenu političari su, govoreći o Evropi, zauzeli različita stajališta – pozicija Macronove Francuske je suverenistička, Trumpova administracija oslanja se na suradnju postsocijalističkih država, a njemačka je politika negdje između te dvije krajnosti
Piše Srećko PuligWilliam Morris, ‘O umjetnosti i socijalizmu’ (BLOK, Zagreb 2019): Tekstilni dizajner, pjesnik i socijalistički aktivist William Morris u svojim govorima i člancima inzistira na razlici između pojma bogatstva i pojma imućnosti te naglašava da umjetnost može doći do svoje istine samo promjenom društva u socijalističkom smjeru
Piše Srećko PuligIzložba ‘Ako tebe zaboravim… – Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. Zadnje odredište Auschwitz’: Očito je vlasti trebala jedna korektna izložba jer je na ovoj u Francuskom paviljonu pobrojano sve kako treba - zločinačka priroda NDH, rasni zakoni i pogrom, prvenstveno nad Židovima, a spominju se i druge žrtve logora
Piše Srećko PuligKao odgovor na historijski revizionizam, uspon desnice, pritiske na radnike i degradiranje ženskih i manjinskih prava, grupa autora i autorica napisala je ‘Antifašistički vodič za ljepši svijet’. ‘Riječ je o udžbeniku koji bi trebao postati jedan od alata u suzbijanju porasta represivnih, isključivih i antisocijalnih političkih aktera i ideologija u našim društvima’, kaže Krunoslav Stojaković iz Zaklade Rosa Luxemburg
Piše Srećko PuligMeđu žrtvama genocida, romske se danas najmanje spominju. ‘Ciganski logori’ bili su način progona Sinta i Roma u doba nacionalsocijalizma, koji nije počeo kada i Drugi svjetski rat, već puno ranije. Protuciganske mjere uvedene su još u doba Weimarske Republike, a već od 1933. uključuju i početak eksperimenta s ‘ciganskim logorima’
Piše Srećko PuligVivek Chibber, ‘Postkolonijalna teorija i sablast kapitala’: Subalterni studiji nisu uspjeli kao eksplanatorni okvir, dokazuje Chibber, jer uzimaju neke od aspekata liberalne kulture zdravo za gotovo, kao realizirane karakteristike kapitalizma samog. A kada se tako postupa, onda malo nedostaje do zaključka da to što na Istoku imamo – ubacimo ovdje i tzv. tranzicijske zemlje – nije pravi kapitalizam
Piše Srećko PuligJa sam za ‘krležocentrično’ tumačenje Zemlje jer je mnogo dokaza koliko je Krleža svim zemljašima bio važan i koliko je samom Hegedušiću njegovo mišljenje bilo presudno. Nakon Krležina ‘Predgovora Podravskim motivima’ Zemlja je protiv sebe imala ne samo one desne političke orijentacije i predstavnike represivnog aparata, nego i dobar dio dogmatske ljevice
Piše Srećko PuligKako da kultura postane dio revolucionarne borbe danas? Kako doprinijeti aktualnim borbama za ravnopravnije društvo? Umjetnička grupa KURS slijedi onu nit koja će povijesno istraživanje na ‘estetikama otpora’ pretvoriti u novi i suvremeni umjetnički izraz. To rade muralima, zidnim novinama, izložbama i radionicama poput one nedavno održane u Zagrebu
Piše Srećko PuligKao što je Lenjin 1914. smatrao da će se svetski rat pretvoriti u revolucionarni, tako i Tito posmatra Drugi svetski rat. No za Staljina i rukovodstvo Kominterne to je antifašistički rat. Zato se Kominterna protivila osnivanju proleterskih brigada i stavljanju petokrake na kape, kaže Stefan Gužvica, povjesničar i autor knjige ‘Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije tokom Velike čistke 1936-1940’
Piše Srećko PuligRadnički muzej Trudbenik, koji su zajednički pokrenuli sami stanari radničke kolonije na beogradskom Konjarniku i Združena akcija Krov nad glavom, smješten je u nekoliko prostorija nekadašnjeg radničkog doma, a one tematski ilustriraju povijest firme Trudbenik, borbe za prava radnika i današnje stanje kvarta, čijim stanarima stalno prijeti deložacija
Piše Srećko PuligUjedinjenje oko stranke SDU jest ideja koja je privukla druge leve grupe. Tu je Levi samit Srbije, pojedini ljudi iz Diema 25 iz Beograda, Studentski pokret Novi Sad i deo aktivista iz združene akcije Krov nad glavom, pojedinci iz ekoloških pokreta kao i građanske inicijative iz manjih gradova Srbije
Piše Srećko PuligPuno teorijskih autoriteta govori da je Kina na putu državnog kapitalizma, dok manjina tvrdi kako se i dalje može govoriti o socijalizmu. Donekle poseban je slučaj Samira Amina, koji objašnjava da je u igri novi miks, koji ne možemo do kraja shvatiti pozivajući se samo na povijesne socijalizme, ali ni kapitalizme
Piše Srećko PuligZagrebački kustoski kolektiv Blok dobio je u Njemačkoj uglednu nagradu Zaklade Grundig za projekt ‘Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja’, a o velikom međunarodnom uspjehu, društveno angažiranom radu u kulturi i novim planovima za Novosti govore članice Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Vesna Vuković
Piše Srećko PuligDokle god postoje nacije-države kao dominantni teritorijalni oblik u svijetu, nacionalizam će biti u njihovu temelju. On može biti više pacificiran ili više agresivan, uključiv ili isključiv. Ali neće nestati, sve dok se ne riješimo tog tipa države koji imamo. A to rješavanje može biti u nešto bolje, ali i u nešto gore
Piše Srećko PuligIzlaz je u stvaranju alternative. U samoorganizaciji društva. Kao što je to bilo i u prošlosti. Veliki procvat alternative u Jugoslaviji u kasnim sedamdesetim i u osamdesetim godinama bio je proizvod samoorganizacije kulturno eksproprirane mladeži. Nešto takvo ne može se dekretirati – ali vjerujem da će se prije ili kasnije opet dogoditi
Piše Srećko PuligZemlje tzv. zapadnog Balkana imaju dijasporu od 4,5 milijuna ljudi, što znači da je skoro svaki četvrti stanovnik ovog područja u zadnjim desetljećima iz njega otišao. A procjene za budućnost upravo su katastrofične: do 2050. stanovništvo bi se moglo smanjiti za još 14 posto, dok bi starijih od 65 godina, kojih je sada 15 posto, moglo biti čak 26 posto
Piše Srećko PuligCilj jezičnog purizma nije jezični, nego izvanjezični, da se poruči tko je naš, a tko nije. Time se sugerira da neki govornici nisu legitimni članovi zajednice. Mi se zalažemo za ideje jednakosti, za to da svatko, ma kako govorio – standardno, nestandardno, dijalektom, kolokvijalnim jezikom – mora imati pristup javnom diskursu
Piše Srećko PuligNemam ništa protiv ideje da borci imaju neku vrstu podrške od države. Ali ako se socijalnu politiku želi primjenjivati samo na ratne veterane i na mitološki shvaćenu demografsku obnovu, to neće omogućiti novi društveni dogovor jer neće biti sredstava za one koji imaju najveće potrebe
Piše Srećko PuligEkološka kriza u središtu je pažnje javnosti, od globalnih protesta 20. septembra, preko UN-ova samita za spas klime, do nastupa aktivistkinje Grete Thunberg koja je dramatično zaoštrila diskurs brige oko opstanka Zemlje. Izvan redova globalne političke klase pojavio se niz prijedloga kako bi se moglo zaustaviti dramatično stanje uništavanja okoliša
Piše Srećko PuligAmerički i saudijski dužnosnici upiru prstom u Iran da ovaj razara svjetski sistem opskrbe naftom, ali svakome tko nije ekstremno pristran pa od drveća ne vidi šumu jasno je, da kažemo jezikom zloupotrijebljenim u našim zadnjim ratovima, tko je tu agresor, a tko žrtva
Piše Srećko PuligDobrotvorstvo pružaš ‘manje sretnima od nas’. Ono potvrđuje vjeru u hijerarhijski sistem te jača sistem opresije i ekonomske nejednakosti. Ono što pak čini solidarnost – i u tome leži velika snaga privlačnosti istupa kapetanice Pije Klemp – jest poziv na promjenu sistema. Filozofija koja stoji iza toga je egalitarna
Piše Srećko PuligAktualne demonstracije u Hong Kongu, čiji je povod donošenje Zakona o ekstradiciji, samo su jedna epizoda u dugoj tradiciji nemira u tom gradu. Hongkonžani su se bunili još pod britanskom upravom, a prvi val otpora protiv pritiska Kine, tzv. pokret kišobrana, pojavio se 2014. godine
Piše Srećko PuligPedeseta godišnjica smrti Theodora Adorna u Njemačkoj je obilježena novim izdanjem njegovih ‘Aspekata novog desnog radikalizma’, govora u kojem je još 1967. fašizam označio kao ‘ranu demokracije’. Filozofova razmišljanja govore nam neočekivano mnogo o usponu desnice u današnjoj Evropi
Piše Srećko PuligRazdoblje socijalizma nije bilo opterećeno ideologijom, ako pod tim ne mislimo na postojanje entuzijazma, želje za stvaranjem. Vodilo se računa o socijalnom momentu. Namještaj iz tog razdoblja ima socijalni karakter. Sve je trebalo biti jednostavno, praktično, jeftino, prilagodljivo
Piše Srećko PuligPrema stručnjaku za pravo svemira Fransu von der Dunku, istraživanje svemira do 1970-ih bilo je vrijeme humanizma i renesanse: svemir je bio zona demilitarizacije i predmet niza ugovora koji su jamčili da će se istraživati na dobrobit čovječanstva. Prijelom je nastupio s neoliberalizmom i sada se na sve strane govori o eksploataciji Mjeseca i drugih nebeskih tijela
Piše Srećko PuligSve najgore za istočnonjemačku privredu dogodilo se u nekoliko mjeseci 1990., kada je nerealnom promjenom valute ona obezvrijeđena tri do četiri puta. Ono što je odmah prodrlo na istočno područje bila je zapadna roba. Otvoreni su bezbrojni zapadni šoping-centri, dok su istovremeno domaća postrojenja, u novostvorenim okolnostima, kolabirala
Piše Srećko Pulig