Samo je jednom, na skupu u Limi 1975., u završnom dokumentu bila formulacija kako će se napad na jednu nesvrstanu zemlju smatrati napadom i na druge zemlje članice, što više nije ponavljano. To govori i o dubljem proturječju u ‘osnovnim principima’, koji sadrže i doktrinu nemiješanja u unutrašnje uređenje bilo koje države
Piše Srećko PuligDok je priroda evropskog ujedinjavanja (neo)imperijalistička, ‘društvenohistorijska uloga i značaj akcije nesvrstavanja’ je, ističe Kardelj, sužavanje prostora imperijalizmu. Kardelj već 1970-ih piše o dva tipa globalizacije, jedan je onaj statusa quo, dok drugi pokušava izmijeniti odnose u korist veće ravnopravnosti i uravnoteženosti svijeta kao cjeline
Piše Srećko PuligBlokovske zemlje, a naročito vodeće, nisu podržale Beogradsku konferenciju 1961. Jugoslavija je pretrpjela dvostruku štetu: ponovno su zahlađeni odnosi sa SSSR-om, a SAD joj je obustavio privrednu pomoć. No dobit je, ne prvenstveno materijalna, ležala na drugoj strani, u počecima borbe za novi svjetski ekonomski poredak u okviru Ujedinjenih naroda
Piše Srećko PuligDiplomati su predlagali Titu i Kardelju da Jugoslavija počne sistematski surađivati s trećim svijetom, kao alternativu blokovima. ‘Trebalo je tri godine da Tito prihvati tu ideju. Bilo mu je nepojmljivo da sarađuje sa nekim egipatskim generalima ili carem Etiopije ili Nehruom kojega se smatralo socijaldemokratom’, tvrdi Anton Bebler, sin diplomata Aleša Beblera
Piše Srećko PuligOno što bi trebalo brinuti više od pojave stranaka poput Švedskih demokrata u parlamentima jest normalizacija njihovih diskursa i to ne samo u stranačkom i medijskom životu država, nego i u njihovim represivnim i ideološkim aparatima
Piše Srećko PuligPrema filozofu Peteru Hallwardu, od tri revolucije 18. stoljeća, one američke, francuske i haićanske, samo ova zadnja uspjela je nametnuti bezuvjetnu primjenu principa koji su inspirirali sve tri. A to je da se svi ljudi rađaju s prirodnim i neotuđivim pravom da budu ljudi. Te da taj princip valja braniti svim sredstvima
Piše Srećko PuligŠto mora biti učinjeno, pitao se ganski predsjednik Nkrumah 1962., još dok je bio na vlasti. On ukazuje na dvije vrste suprotnosti. Prva je ona između imperijalističkih sila samih, među kojima se vodi bitka za sirovine i područja. Drugu suprotnost opisuje kao onu ‘između desetak ‘civiliziranih’ dominantnih država i milijunskog mnoštva kolonijalnih naroda svijeta’
Piše Srećko PuligHistorija socijalizma u Africi nerazdvojno je vezana uz borbu protiv kolonijalizma, koja ima različite faze. Prvi val dekolonizacije, koji se masovno odigrao od 1950-ih do 1970-ih, donio je političku nezavisnost velikoj većini afričkih država i iznjedrio niz karizmatskih vođa. Drugi val ili druga nezavisnost, ona socijalna, puno je teže i samo iznimno uspijevala
Piše Srećko PuligU centru se prenamjenjuju zgrade i počinju dominirati sadržaji u službi turizma. Na prvoj liniji udara su nekretnine koje služe korisnicima prostora za rad i usluge, ali će uskoro i stanovnici osjetiti opadanje kvalitete života zbog povišenih troškova. Polako, ali sustavno bit ćemo istisnuti, i kao stanari, i kao korisnici naših ulica i trgova
Piše Srećko PuligVažno je govoriti o nastojanju arhitekata u Jugoslaviji da proizvodnju izgrađenog okoliša koja ide prema instrumentalnoj modernizaciji vrate natrag, prema onoj vrijednosnoj. Dodajmo i samu ideološku bazu ‘kulturnih sloboda’ na koju se moglo osloniti u borbi za npr. kvalitetniji tlocrt stana. Možete li to danas zamisliti?
Piše Srećko PuligProfesorica Filozofskog fakulteta i članica Nove ljevice: Svejedno sam radosna. Iako bi čovjek očekivao da bih trebala biti žalosna zbog uključivanja u priredbu ljudi poput Thompsona, izgleda izravno na poziv Luke Modrića kojega, to sam više puta pokušala reći, zaista cijenim. To je čovjek koji je od malih nogu bio pod pritiskom nogometne želje i talenta i našao se, kao i većina igrača hrvatske nogometne reprezentacije, na tržištu, prodavali su ga i onda je možda došao u situaciju da prodaje sebe
Piše Srećko PuligPregovori o novoj Uredbi o autorskim pravima odgođeni su za jesen, no to će malo što promijeniti. Velike zasluge za ćorsokak u kojem su se našli mediji pripadaju nekonzistentnoj medijskoj politici EU-a, koja je preslaba da bi našla adekvatna rješenja, ali je zato dovoljno jaka da uništi svaki organizirani pokušaj alternative jednom administriranju kojemu je internet samo roba među robama
Piše Srećko PuligShematski govoreći, postoje tri grupe lijevih pristupa problemu krize EU-a. Prvi bi na neki način spašavao ono što smo već imali, a to su liberalna demokracija i socijalna država. Drugu grupu čine organizacije okupljene oko ofenzivnije ideje preuređenja EU-a, a u trećoj beskompromisno odbacuju cijelu ideju EU-a kao projekt vladajućih elita i kapitala
Piše Srećko PuligStvari su, nažalost, otišle toliko daleko da pobjeđuje fašistička politika spram migracija. Ali ekonomske se migrante želi tretirati potpuno odvojeno. To su oni koji dolaze tražiti posao i oni mogu biti legalni. Samo, bože sačuvaj da bi tražili i neka politička prava
Piše Srećko PuligJanšin željeni režim realno funkcionira u susjednoj Mađarskoj, a on bi ga rado prenio u Sloveniju. Radi se o suspenziji liberalne demokracije, gdje cijela država postaje zatočenikom više-manje privatne vlasti jedne partije, povezane sa stranim i domaćim kapitalom. Mislim da tu pojavu možemo nazvati neofašizmom
Piše Srećko PuligVeliki problem evropske radikalne ljevice je njena nesposobnost da analizira što je postala i kako funkcionira EU. Ako probleme ne adresirate na banke i ne ukažete da obični ljudi pate zbog dugova, ne možete biti uvjerljivi u zagovaranju društvene promijene
Piše Srećko PuligDuboko sam uvjerena kako je antagoniziranje nacionalnih i evropskih, univerzalnijih prava, pogrešno. Gradnja alternative globaliziranom kapitalizmu mora biti na istom nivou na kojem se on organizira. Dakle, od lokalnog do globalnog, ne preskačući nacionalni nivo
Piše Srećko PuligFilozof i kulturni teoretičar: To je direktna posljedica brutalne destrukcije koju je prouzročila tranzicija, što se može usporediti s ratnom situacijom. Rumunjska ima i najveću nejednakost prihoda u EU-u. Dakle, zadatak je obavljen, postsocijalistička tranzicija uistinu je završila
Piše Srećko PuligIako je János Kádár djelovao u sklopu međunarodnog socijalističkog poretka, dok Viktor Orbán djeluje u doba neoliberalne globalizacije, s autoritarno nacionalističkih i fašistoidnih pozicija, dakle najvećim se dijelom radi o suprotnim smjerovima, njih dvojicu povezuje očuvanje statusa quo
Piše Srećko PuligRastko Močnik, Boris Buden i Stipe Ćurković za Novosti govore o ‘Komunističkom manifestu’, jednom od najutjecajnijih političkih tekstova u povijesti, prema kojemu je neposredni cilj komunista ‘formiranje proletarijata u klasu’, što je zadatak jednako aktualan danas kao što je bio i 1848.
Piše Srećko PuligPovijest historijskog revizionizma nemoguće je razumjeti izvan konteksta barem 200 godina buržoaskih i socijalističkih revolucija, čije je naličje doba kolonijalizma. Čuvari tekovina tako uređenog svijeta, iz kojega još nismo izašli, imaju dobre razloge da blate Francusku i Oktobarsku revoluciju
Piše Srećko PuligIdeje samouprave i industrijske demokracije, da ljudi moraju odlučivati o svojim životnim uvjetima, bile su 1960-ih i 1970-ih rasprostranjene do opće samorazumljivosti. No već početkom 1980-ih neoliberalizam se počinje probijati na sve strane. Danas se povratak lijevim idejama, pa i na Balkanu, događa u nekim malim krugovima
Piše Srećko PuligStranka Pravo i pravda na zadnje je izbore izašla s vrlo umjerenom neokonzervativnom pričom, da privuče fluktuirajuće glasove. Tek kad su preuzeli vlast, pokazali su svoje fundamentalističko, radikalno desno lice i započeli s propagandom koja je, nažalost, uspješna. Time istovremeno otvaraju sve širi prostor za ekstremnu desnicu
Piše Srećko PuligO životu Željezare i Siska iz ovog se ‘spomenara za naraštaje’ puno toga može saznati. Recimo o odnosu ‘baze’ i ‘nadgradnje’, odnosno same materijalne proizvodnje i one kulturne simbolizirane u koloniji likovnih umjetnika i književnoj nagradi Željezare
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (5/5): Jugoslavenski socijalistički eksperiment pokazao je da je moguć bitan napredak drugačije vrste, onaj koji ne slijedi sve mutne, postvarene i fetišizirane kategorije ekonomske politike, poput npr. ‘produktivnosti rada’, u koju se može uračunati i svako razaranje, sve do masovnog ubijanja ljudi. Pa da to sve još ‘po učinku’ uračunaš u BDP
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (4/5): Matvejević je sredinom 1970-ih otvorio teme koje su, jer nisu razriješene, aktualne i u današnjim, drugačijim okolnostima. Primjerice, on ukazuje na to da se shvaćanje umjetničkog stvaranja, nasuprot ideologiji ‘autonomije’ izuzetnih pojedinaca, približava pojmu rada
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (3/5): Kako objasniti vezu između ideje komune (općine) i samoupravljanja u privredi, a sve to s obzirom na ulogu partije koja je najprije izvaninstitucionalno, a kasnije kao Savez komunista i institucionalno usmjeravala cijeli proces?
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (2/5): Od početka pa do primjerice Ustava iz 1974. vidi se isti emancipatorni pravac projekta prijelaza u socijalizam, koji bazično napada otuđeni rad i s njim povezanu eksploataciju ljudi. Antiglobalistički pokret još uvijek voli istaći parolu ‘Ljudi ispred profita!’ Mi smo imali državu-nedržavu kojoj je to bio raison d’etre postojanja
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (1/5): Zašto se danas još uvijek ili ponovno bavimo iskustvima jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja? Pa zato što tražimo sve ono što bi nam moglo pomoći u suočenju i prevladavanju problema kapitalizma 21. stoljeća. I zato što je alternativa ‘socijalizam ili barbarstvo’ danas aktualnija no u vremenu kada ju je izgovorila Rosa Luxemburg
Piše Srećko PuligEмaнципaциja сe у СФРJ свoдилa искључивo нa мoдeлe eкoнoмскe eмaнципaциje, нeoдвojивe oд ‘слoбoднoгa’ нajaмнoг рaдa. Рaзликa измeђу стaљинистичкoг и jугoслaвeнскoг мoдeлa билa je у тoмe дa je у првoмe сoциjaлнa рeпрoдукциja oвисилa o мeхaнизмимa држaвe, a у другoмe o мeхaнизмимa тржишнe aкумулaциje
Piše Srećko Pulig