150 godina od objave prvog toma Kapitala Karla Marxa (3/4): Je li ‘Kapital’ u socijalističkoj Jugoslaviji bio ‘sakrosanktni tekst’ ili mjesto učenog dijaloga, disputacije? Je li Marx ‘Kapitala’ imao što za reći onima koji su htjeli analizirati suvremenost političkog i društvenog života u kojemu su živjeli?
Piše Srećko Pulig150 godina od objave prvog toma Kapitala Karla Marxa (2/4): ‘Imali smo na našem stolu desetak kutija. U njih smo po azbučnom redu slagali kartice ispisane terminima, na koje smo, prevodeći, u Marksovom tekstu nailazili i za koje smo našli ili smo mislili da smo našli odgovarajući naš izraz’, napisao je Rodoljub Čolaković o prevođenju ‘Kapitala’, poslu koji je organizirao Moša Pijade, a on mu je pomagao
Piše Srećko Pulig150 godina od objave prvog toma Kapitala Karla Marxa (1/4): Recepcija ‘Kapitala’ u ovdašnjoj je političkoj povijesti od bitno manjeg značaja nego što bi se moglo pomisliti. Na ‘Kapital’ se, doduše, pozivalo i ‘Kapital’ se citiralo gdje je bilo prikladno, u svojoj kućnoj biblioteci od nekoliko knjiga često su ga posjedovali državni službenici i oficiri JNA, ali ga se vrlo malo doista čitalo
Piše Srećko PuligPobijede li u unutarbritanskoj svađi zastupnici linije ostanka u zajedničkom tržištu, što je za kapital jedino racionalno, morat će prihvatiti i sve što ide tome pride. Uključivo sa slobodom kretanja ljudi
Piše Srećko PuligKao dio tekovina naprednog društva antifašizam se nije dogodio inertnim tijekom povijesti, već mukotrpnom borbom koja, iako se nekima može činiti danas završena, nipošto ne prestaje. To vrijedi i za feminizam
Piše Srećko PuligKatalonska vlada smatra da će joj evropske institucije pomoći u trasiranju puta do neovisnosti, a pri tome se poziva na iskustvo bivših jugoslavenskih republika. Još samo da postanu svjesni da se nekadašnji separatisti s ovdašnjih prostora danas protive svakom separatizmu unutar Unije
Piše Srećko PuligIzvan kulturnih institucija možete raditi ili volonterski ili u prekarnom aranžmanu, što u konačnici znači sniženje cijene rada. A trendovi u Europskoj uniji upućuju na to da ćemo vrlo brzo svjedočiti reorganizaciji polja proizvodnje, svi ćemo morati postati mali poduzetnici
Piše Srećko PuligŠtrajk u kragujevačkom Fiatu odvija se u profitabilnoj fabrici koja proizvodi u punom obimu, pa su radnici svesniji svoje pregovaračke moći. Oni razumeju da njihova snaga proističe iz uzajamne solidarnosti i obustave proizvodnje umesto stavljanja u poziciju žrtve
Piše Srećko PuligI prije početka hamburškog samita G 20 u njemačkoj štampi povela se diskusija o smislu i besmislu takvih skupova. Otkuda legitimitet toj manjini da odlučuje o pitanjima koja će pogoditi tamo neprisutnu većinu zemaljske kugle?
Piše Srećko PuligEgalitarne sklonosti i sklonosti redistribuciji tumače se kao atavističke vrijednosti. Iz liberalne perspektive, funkcija etiketiranja nečeg kao populističkog jest da se opravda tehnokratsko nedemokratsko upravljanje, kaže Danijela Dolenec, navodeći da progresivna lijeva alternativa, da bi se uopće probila, mora koristiti neke elemente populizma
Piše Srećko PuligNeke od žena koje sam intervjuirala pozicioniraju nošenje hidžaba kao akt ‘hidžabskog feminizma’. Stoga ne bismo trebali prebrzo zaključivati kako su zabrađene žene po ičemu manje feministkinje od onih koje to nisu, bile one muslimanke ili što drugo. U feminizmu je ipak riječ o jednakosti i izboru
Piše Srećko PuligDruštvo je postepeno išlo ka većim slobodama, a strani analitičari su proglašavali Pokret nesvrstanih pravim moralnim pobednikom u hladnom ratu. Jugoslavija je bila protiv izgradnje Berlinskog zida, protiv sovjetske invazije u Afganistanu, protiv aparthejda u Južnoj Africi… No imala je i svoju Severnu Irsku, mada puno benigniju verziju – Kosovo, svoje štrajkove, inflaciju
Piše Srećko PuligIsti fenomen nacionalizma u različitim evropskim državama uzima formu pro i anti-EU projekta. O tome u kakvom su odnosu stavovi spram EU-a prema nacionalizmima u raznim evropskim sredinama za ‘Novosti’ govore politolog Stevo Đurašković, filozofkinja Katarzyna Bielińska i sociolog Rastko Močnik
Piše Srećko PuligBrigita Miloš i Silvana Carotenuto su u Dubrovniku izlagale na kursu ‘Feminizam u transnacionalnoj perspektivi’. U suočenju s migrantskom krizom koja se dovodi u direktnu vezu sa terorizmom, moramo se oduprijeti toj konstrukciji. A kao mogući radikalan odgovor autorice predlažu baš ljubav
Piše Srećko PuligSastavljači ‘10 prijedloga’ obratili su se lijevim snagama, pozivajući ih na neposluh prema nekim od evropskih ugovora. ‘Naš neposluh je utemeljen na uvjerenju da su oni kao neoliberalni štetni, a još su i nedemokratski. Jasno govorimo da neke zemlje moraju donijeti odluku o izlasku iz eurozone’, kaže inicijator prijedloga Ėric Toussaint
Piše Srećko PuligTeško je prognozirati budućnost Srbije kada ne znamo u kom pravcu ide čitav kapitalistički svetski sistem. Budućnost je zaista otvorena. A levica izlazi iz nekakvog supkulturalnog urbanog geta u kome je dosad egzistirala. Protesti su dokaz za to
Piše Srećko PuligGrađani su veoma nezadovoljni dvema glavnim formacijama, socijalistima i konzervativcima, koje imaju odlučujući politički uticaj u Petoj Republici. Odatle su Marine Le Pen i Emmanuel Macron, koji igraju na kartu istrošenosti establišment partija, postali najveći favoriti, kaže Milica Popović uoči najneizvjesnijih predsjedničkih izbora u Francuskoj
Piše Srećko PuligU svim političkim formacijama Latinka Perović zagovara jednu autoritarnu koncepciju politike. Dok misleća javnost shvaća da Vučić tone u autoritarnu diktaturu, ona ne pušta ni glasa povodom toga
Piše Srećko PuligPremda je u ovom trenutku nezahvalno predviđati što bi mogli donijeti septembarski izbori za Bundestag, a prije njih i oni u nekim njemačkim saveznim pokrajinama, pojedini sugovornici ‘Novosti’ već sada ocjenjuju da bi koalicija SPD-a, Ljevice i Zelenih prvi put mogla imati izglednu šansu da s vlasti smijeni CDU
Piše Srećko PuligU Sloveniji se vode žestoke polemike oko premijernog Thompsonovog koncerta, najavljenog za kraj maja. Građani potpisuju peticiju za zabranu, drugi pozivaju na aktivni bojkot, a u raspravu su se uključili i vodeći političari
Piše Srećko PuligOdluka o zabrani ulaska muslimana u zemlju, obnova utrke u naoružanju, naprasno ukidanje programa za sprječavanje klimatskih promjena te drastično smanjenje sredstava za socijalne službe i kulturu, dokaz su da je Trump na dobrom putu da devastira SAD
Piše Srećko PuligProblem je moje generacije, a pripadam onoj kojoj je kolaps socijalizma bio prirodna pojava, šta nismo videli kako bi takav sistem bio održiv. Potrebno je potpuno novo generacijsko iskustvo da bi se socijalističke ideje ponovno dogodile
Piše Srećko PuligIstraživanje o nejednakosti plaća u Hrvatskoj: S oporavkom nakon krize gornji je rep - oni koji imaju najviše plaće – povećavao udjel u ukupnoj raspodjeli. U donjem repu – a to su oni s najnižim plaćama - povećavao se broj ljudi, ali njegov udjel u ukupnoj raspodjeli nije rastao proporcionalno tom povećanju
Piše Srećko PuligNaime, ‘oni znaju što čine i baš zato to čine’. Stoga bi humanisti i društvenjaci morali biti glasniji u zagovaranju progresivnih ideja, prisutniji u medijima i aktivniji u postavljanju pitanja. Mislim da bi i nama dobro došao barem prstohvat svrsishodnog cinizma i drskosti
Piše Srećko PuligKako organizirati prekarijat - primjer Zagrebačkog holdinga: ‘Sindikat za 21. stoljeće, trebao bi činiti upravo ono što je napravio sindikat Čistoće: uključivati interese posebno ranjivih skupina u postojeće kolektivne ugovore’, kaže slovenski sindikalni aktivist Goran Lukič
Piše Srećko PuligNisu rasizam, šovinizam, ksenofobija i fašizam prisutni među glasačima nerelevantne pojave ili teme za raspravu. Samo, ako se fokusiramo isključivo na njih, propuštamo vrijednu lekciju o uzrocima tih pojava
Piše Srećko PuligIma li izlaza iz začaranog kruga eksploatacije i samoeksploatacije kazališnih umjetnika? Aktualna borba za autonomiju plesa, odnosno osnivanje samostalne ustanove za ples u javno-civilnom partnerstvu, govori i o problemu klasnog raslojavanja i prekarnosti rada, kaže Selma Banich
Piše Srećko PuligEvaluacije i procjene ‘nivoa’ na kojem su određeni sadržaji i borbe i dalje se vrše. A to pripisivanje onda dovodi do zaključaka kako je ova ili ona forma već iskušana u povijesnim socijalizmima i komunizmima, pa se nemamo što na nju ‘vraćati’
Piše Srećko Pulig‘Novosti’ na Rimskoj konferenciji o komunizmu: Mi komunisti, jedna je od teza Rimske konferencije, u svojim različitostima moramo se misliti kao oni istovremeno najmoćniji i najranjiviji, što uopće nije lak zadatak. A pritom nam, riječima operaista Orestea Scalzonea, ‘ne treba nostalgija za uspjelim revolucijama prošlosti. Ali ne treba nam ni amnezija’
Piše Srećko PuligSmatramo kako je redoslijed da najprije treba usvojiti građanske vrijednosti – liberalan. Bavit ćemo se nacionalizmima, klerikalizmima i fašizmima, ali to nećemo staviti u okvir ekonomije i šire politike. Ljevica se treba baviti svim tim pitanjima, ali kontekstualizirano, kaže Mate Kapović iz RF-a
Piše Srećko Pulig