Kako da kultura postane dio revolucionarne borbe danas? Kako doprinijeti aktualnim borbama za ravnopravnije društvo? Umjetnička grupa KURS slijedi onu nit koja će povijesno istraživanje na ‘estetikama otpora’ pretvoriti u novi i suvremeni umjetnički izraz. To rade muralima, zidnim novinama, izložbama i radionicama poput one nedavno održane u Zagrebu
Piše Srećko PuligKao što je Lenjin 1914. smatrao da će se svetski rat pretvoriti u revolucionarni, tako i Tito posmatra Drugi svetski rat. No za Staljina i rukovodstvo Kominterne to je antifašistički rat. Zato se Kominterna protivila osnivanju proleterskih brigada i stavljanju petokrake na kape, kaže Stefan Gužvica, povjesničar i autor knjige ‘Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije tokom Velike čistke 1936-1940’
Piše Srećko PuligRadnički muzej Trudbenik, koji su zajednički pokrenuli sami stanari radničke kolonije na beogradskom Konjarniku i Združena akcija Krov nad glavom, smješten je u nekoliko prostorija nekadašnjeg radničkog doma, a one tematski ilustriraju povijest firme Trudbenik, borbe za prava radnika i današnje stanje kvarta, čijim stanarima stalno prijeti deložacija
Piše Srećko PuligUjedinjenje oko stranke SDU jest ideja koja je privukla druge leve grupe. Tu je Levi samit Srbije, pojedini ljudi iz Diema 25 iz Beograda, Studentski pokret Novi Sad i deo aktivista iz združene akcije Krov nad glavom, pojedinci iz ekoloških pokreta kao i građanske inicijative iz manjih gradova Srbije
Piše Srećko PuligPuno teorijskih autoriteta govori da je Kina na putu državnog kapitalizma, dok manjina tvrdi kako se i dalje može govoriti o socijalizmu. Donekle poseban je slučaj Samira Amina, koji objašnjava da je u igri novi miks, koji ne možemo do kraja shvatiti pozivajući se samo na povijesne socijalizme, ali ni kapitalizme
Piše Srećko PuligZagrebački kustoski kolektiv Blok dobio je u Njemačkoj uglednu nagradu Zaklade Grundig za projekt ‘Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja’, a o velikom međunarodnom uspjehu, društveno angažiranom radu u kulturi i novim planovima za Novosti govore članice Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Vesna Vuković
Piše Srećko PuligDokle god postoje nacije-države kao dominantni teritorijalni oblik u svijetu, nacionalizam će biti u njihovu temelju. On može biti više pacificiran ili više agresivan, uključiv ili isključiv. Ali neće nestati, sve dok se ne riješimo tog tipa države koji imamo. A to rješavanje može biti u nešto bolje, ali i u nešto gore
Piše Srećko PuligIzlaz je u stvaranju alternative. U samoorganizaciji društva. Kao što je to bilo i u prošlosti. Veliki procvat alternative u Jugoslaviji u kasnim sedamdesetim i u osamdesetim godinama bio je proizvod samoorganizacije kulturno eksproprirane mladeži. Nešto takvo ne može se dekretirati – ali vjerujem da će se prije ili kasnije opet dogoditi
Piše Srećko PuligZemlje tzv. zapadnog Balkana imaju dijasporu od 4,5 milijuna ljudi, što znači da je skoro svaki četvrti stanovnik ovog područja u zadnjim desetljećima iz njega otišao. A procjene za budućnost upravo su katastrofične: do 2050. stanovništvo bi se moglo smanjiti za još 14 posto, dok bi starijih od 65 godina, kojih je sada 15 posto, moglo biti čak 26 posto
Piše Srećko PuligCilj jezičnog purizma nije jezični, nego izvanjezični, da se poruči tko je naš, a tko nije. Time se sugerira da neki govornici nisu legitimni članovi zajednice. Mi se zalažemo za ideje jednakosti, za to da svatko, ma kako govorio – standardno, nestandardno, dijalektom, kolokvijalnim jezikom – mora imati pristup javnom diskursu
Piše Srećko PuligNemam ništa protiv ideje da borci imaju neku vrstu podrške od države. Ali ako se socijalnu politiku želi primjenjivati samo na ratne veterane i na mitološki shvaćenu demografsku obnovu, to neće omogućiti novi društveni dogovor jer neće biti sredstava za one koji imaju najveće potrebe
Piše Srećko PuligEkološka kriza u središtu je pažnje javnosti, od globalnih protesta 20. septembra, preko UN-ova samita za spas klime, do nastupa aktivistkinje Grete Thunberg koja je dramatično zaoštrila diskurs brige oko opstanka Zemlje. Izvan redova globalne političke klase pojavio se niz prijedloga kako bi se moglo zaustaviti dramatično stanje uništavanja okoliša
Piše Srećko PuligAmerički i saudijski dužnosnici upiru prstom u Iran da ovaj razara svjetski sistem opskrbe naftom, ali svakome tko nije ekstremno pristran pa od drveća ne vidi šumu jasno je, da kažemo jezikom zloupotrijebljenim u našim zadnjim ratovima, tko je tu agresor, a tko žrtva
Piše Srećko PuligDobrotvorstvo pružaš ‘manje sretnima od nas’. Ono potvrđuje vjeru u hijerarhijski sistem te jača sistem opresije i ekonomske nejednakosti. Ono što pak čini solidarnost – i u tome leži velika snaga privlačnosti istupa kapetanice Pije Klemp – jest poziv na promjenu sistema. Filozofija koja stoji iza toga je egalitarna
Piše Srećko PuligAktualne demonstracije u Hong Kongu, čiji je povod donošenje Zakona o ekstradiciji, samo su jedna epizoda u dugoj tradiciji nemira u tom gradu. Hongkonžani su se bunili još pod britanskom upravom, a prvi val otpora protiv pritiska Kine, tzv. pokret kišobrana, pojavio se 2014. godine
Piše Srećko PuligPedeseta godišnjica smrti Theodora Adorna u Njemačkoj je obilježena novim izdanjem njegovih ‘Aspekata novog desnog radikalizma’, govora u kojem je još 1967. fašizam označio kao ‘ranu demokracije’. Filozofova razmišljanja govore nam neočekivano mnogo o usponu desnice u današnjoj Evropi
Piše Srećko PuligRazdoblje socijalizma nije bilo opterećeno ideologijom, ako pod tim ne mislimo na postojanje entuzijazma, želje za stvaranjem. Vodilo se računa o socijalnom momentu. Namještaj iz tog razdoblja ima socijalni karakter. Sve je trebalo biti jednostavno, praktično, jeftino, prilagodljivo
Piše Srećko PuligPrema stručnjaku za pravo svemira Fransu von der Dunku, istraživanje svemira do 1970-ih bilo je vrijeme humanizma i renesanse: svemir je bio zona demilitarizacije i predmet niza ugovora koji su jamčili da će se istraživati na dobrobit čovječanstva. Prijelom je nastupio s neoliberalizmom i sada se na sve strane govori o eksploataciji Mjeseca i drugih nebeskih tijela
Piše Srećko PuligSve najgore za istočnonjemačku privredu dogodilo se u nekoliko mjeseci 1990., kada je nerealnom promjenom valute ona obezvrijeđena tri do četiri puta. Ono što je odmah prodrlo na istočno područje bila je zapadna roba. Otvoreni su bezbrojni zapadni šoping-centri, dok su istovremeno domaća postrojenja, u novostvorenim okolnostima, kolabirala
Piše Srećko PuligIzložba o dizajnu ženskih časopisa od 1934. do 1946. pokazuje koliko su likovna oprema i dizajn tadašnjih časopisa – bilo da je riječ o stranima kao što su ‘Les Femmes’ i ‘The Woman Today’ ili našima ‘Žena danas’ i ‘Ženski svijet’ – progresivni za to razdoblje i bitni za proširivanje publike i stvaranje šire baze, za jedan lijevi feministički pokret
Piše Srećko PuligOsamdesetih godina SKJ više nije bio mjesto velikih idejnih borbi, rasprava koje bi određivale pravce razvoja društva u procesima dugog trajanja. Nisu to bile ni republičke organizacije SK, iako se vlast iz federacije sve više selila u njih. Komunisti su polako počeli odustajati od vlastitih ideja
Piše Srećko PuligJedini Program SKJ, onaj iz 1958. godine, bio je prvi programski dokument u komunističkom pokretu u kojem je sadržana radikalna marksistička kritika staljinističkog dogmatizma i socijaldemokratskog oportunizma te razvijena koncepcija socijalizma kao svjetskog procesa, nasuprot Staljinovom izjednačavanju svjetskog socijalizma s vojnopolitičkim blokom socijalističkih država
Piše Srećko PuligKapitalizam je po sebi oduvijek barbarski, a sada se radi o specifičnoj formi koju karakteriziraju ekstremna hijerarhičnost, parcijalizacija suverenosti, razdvojenost gradova i provincije. Neofeudalizam vidim kao strukturu tog barbarizma koji sada živimo, kaže Jodi Dean, filozofkinja i gošća zagrebačkog Subversive Festivala
Piše Srećko PuligJugoslavija je nakon razlaza sa SSSR-om tražila alternativu i našla ju je u ocjeni da je glavni izvor birokratske kontrarevolucije u fetišizmu države. Antietatistička socijalistička država treba se lišiti pretjeranih upravnih organa i ograničiti činovništvo. Nova jugoslavenska doktrina bila je najprije radničko, a onda i društveno i tzv. integralno samoupravljanje
Piše Srećko PuligOd strategije i taktike u završnoj etapi rata, preko jedinstvene narodnooslobodilačke fronte, došlo se do provođenja, a ne samo deklariranja, odluka o federativnom uređenju zemlje, stvoren je pokret za obnovu, uvedene su promjene u vlasničkim odnosima te je započeo preporod u oblasti kulture i prosvjete. Tako je i KPJ dočekala kraj rata
Piše Srećko PuligTendencija svih zakona, uredbi i pravilnika iz vremena diktature bila je uvijek ista, jedinstvena i dosljedna. Riječima Ivana Ribara: ‘Iskoristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena sredstva protivno ne samo postojećim zakonima, već najosnovnijim načelima pravde, morala, uopće humanosti, kako bi se iskorijenio komunizam, te razbili i uništili radnička klasa i Komunistička partija’
Piše Srećko PuligTalijanska vlada vodi rat protiv NGO-a koji djeluju u akcijama traženja i spašavanja na moru. Prošlog ljeta počela je zatvarati luke za njihove brodove. Povela se rasprava o tome što nam je činiti. Odlučili smo kupiti brod i uzeli zajam u etičkoj banci. Inicirali smo platformu ‘Mediterania’ i u oktobru započeli s operacijama spašavanja na središnjem Mediteranu
Piše Srećko PuligPosebna rezolucija Treće konferencije Komunističke partije Jugoslavije, održane 1924. godine u Beogradu, bila je posvećena nacionalnom pitanju. Odbačena je teza o nacionalnom unitarizmu kao dijelu strategije i taktike KPJ u pristupu jugoslavenskom pitanju. Kao prvi zadatak određena je borba za ukidanje tzv. Vidovdanskog ustava ‘a za takav republikansko-federalistički ustav koji će značiti najpuniju ravnopravnost sviju nacija’
Piše Srećko PuligNa prvom Kongresu ujedinjenja 1919. godine komunisti prihvaćaju sovjetski put borbe za socijalizam oružanom revolucijom. Stoga SRPJ(k) pristupa Komunističkoj internacionali ‘s onim radničkim partijama koje stoje na temelju nepomirljive i nekompromisne klasne borbe proletarijata s ciljem: da se uništi kapitalizam i ostvari komunističko društvo’
Piše Srećko Pulig‘Ništa što je stvoreno ne smije za nas biti toliko sveto da ne bi moglo biti prevaziđeno, i da ne bi ustupilo mjesto onome što je još naprednije, još slobodnije, još ljudskije!’ piše, između ostalog, u programu SKJ iz 1958. Između ciničkog i emfatičkog čitanja ovih redaka krije se i sva lepeza mogućih razloga zašto se danas ponovno bavimo historijom KPJ/SKJ
Piše Srećko Pulig