Veliki problem evropske radikalne ljevice je njena nesposobnost da analizira što je postala i kako funkcionira EU. Ako probleme ne adresirate na banke i ne ukažete da obični ljudi pate zbog dugova, ne možete biti uvjerljivi u zagovaranju društvene promijene
Piše Srećko PuligDuboko sam uvjerena kako je antagoniziranje nacionalnih i evropskih, univerzalnijih prava, pogrešno. Gradnja alternative globaliziranom kapitalizmu mora biti na istom nivou na kojem se on organizira. Dakle, od lokalnog do globalnog, ne preskačući nacionalni nivo
Piše Srećko PuligFilozof i kulturni teoretičar: To je direktna posljedica brutalne destrukcije koju je prouzročila tranzicija, što se može usporediti s ratnom situacijom. Rumunjska ima i najveću nejednakost prihoda u EU-u. Dakle, zadatak je obavljen, postsocijalistička tranzicija uistinu je završila
Piše Srećko PuligIako je János Kádár djelovao u sklopu međunarodnog socijalističkog poretka, dok Viktor Orbán djeluje u doba neoliberalne globalizacije, s autoritarno nacionalističkih i fašistoidnih pozicija, dakle najvećim se dijelom radi o suprotnim smjerovima, njih dvojicu povezuje očuvanje statusa quo
Piše Srećko PuligRastko Močnik, Boris Buden i Stipe Ćurković za Novosti govore o ‘Komunističkom manifestu’, jednom od najutjecajnijih političkih tekstova u povijesti, prema kojemu je neposredni cilj komunista ‘formiranje proletarijata u klasu’, što je zadatak jednako aktualan danas kao što je bio i 1848.
Piše Srećko PuligPovijest historijskog revizionizma nemoguće je razumjeti izvan konteksta barem 200 godina buržoaskih i socijalističkih revolucija, čije je naličje doba kolonijalizma. Čuvari tekovina tako uređenog svijeta, iz kojega još nismo izašli, imaju dobre razloge da blate Francusku i Oktobarsku revoluciju
Piše Srećko PuligIdeje samouprave i industrijske demokracije, da ljudi moraju odlučivati o svojim životnim uvjetima, bile su 1960-ih i 1970-ih rasprostranjene do opće samorazumljivosti. No već početkom 1980-ih neoliberalizam se počinje probijati na sve strane. Danas se povratak lijevim idejama, pa i na Balkanu, događa u nekim malim krugovima
Piše Srećko PuligStranka Pravo i pravda na zadnje je izbore izašla s vrlo umjerenom neokonzervativnom pričom, da privuče fluktuirajuće glasove. Tek kad su preuzeli vlast, pokazali su svoje fundamentalističko, radikalno desno lice i započeli s propagandom koja je, nažalost, uspješna. Time istovremeno otvaraju sve širi prostor za ekstremnu desnicu
Piše Srećko PuligO životu Željezare i Siska iz ovog se ‘spomenara za naraštaje’ puno toga može saznati. Recimo o odnosu ‘baze’ i ‘nadgradnje’, odnosno same materijalne proizvodnje i one kulturne simbolizirane u koloniji likovnih umjetnika i književnoj nagradi Željezare
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (5/5): Jugoslavenski socijalistički eksperiment pokazao je da je moguć bitan napredak drugačije vrste, onaj koji ne slijedi sve mutne, postvarene i fetišizirane kategorije ekonomske politike, poput npr. ‘produktivnosti rada’, u koju se može uračunati i svako razaranje, sve do masovnog ubijanja ljudi. Pa da to sve još ‘po učinku’ uračunaš u BDP
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (4/5): Matvejević je sredinom 1970-ih otvorio teme koje su, jer nisu razriješene, aktualne i u današnjim, drugačijim okolnostima. Primjerice, on ukazuje na to da se shvaćanje umjetničkog stvaranja, nasuprot ideologiji ‘autonomije’ izuzetnih pojedinaca, približava pojmu rada
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (3/5): Kako objasniti vezu između ideje komune (općine) i samoupravljanja u privredi, a sve to s obzirom na ulogu partije koja je najprije izvaninstitucionalno, a kasnije kao Savez komunista i institucionalno usmjeravala cijeli proces?
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (2/5): Od početka pa do primjerice Ustava iz 1974. vidi se isti emancipatorni pravac projekta prijelaza u socijalizam, koji bazično napada otuđeni rad i s njim povezanu eksploataciju ljudi. Antiglobalistički pokret još uvijek voli istaći parolu ‘Ljudi ispred profita!’ Mi smo imali državu-nedržavu kojoj je to bio raison d’etre postojanja
Piše Srećko PuligAspekti jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja (1/5): Zašto se danas još uvijek ili ponovno bavimo iskustvima jugoslavenskog socijalističkog samoupravljanja? Pa zato što tražimo sve ono što bi nam moglo pomoći u suočenju i prevladavanju problema kapitalizma 21. stoljeća. I zato što je alternativa ‘socijalizam ili barbarstvo’ danas aktualnija no u vremenu kada ju je izgovorila Rosa Luxemburg
Piše Srećko PuligEмaнципaциja сe у СФРJ свoдилa искључивo нa мoдeлe eкoнoмскe eмaнципaциje, нeoдвojивe oд ‘слoбoднoгa’ нajaмнoг рaдa. Рaзликa измeђу стaљинистичкoг и jугoслaвeнскoг мoдeлa билa je у тoмe дa je у првoмe сoциjaлнa рeпрoдукциja oвисилa o мeхaнизмимa држaвe, a у другoмe o мeхaнизмимa тржишнe aкумулaциje
Piše Srećko PuligNe poznajem nijednu izbjeglicu koja je u Austriju došla u zadnje dvije godine, a da je zaposlena. Većina njih radno su sposobni i žele raditi. Iako je od prvog dana njihova tegobnog dolaska preko svih tih granica jasno da su došli u potrazi za poslom, država čini sve da im oteža situaciju
Piše Srećko PuligBilo je pet bataljuna u kojima su, uz Slovence, sudjelovali i neki Hrvati iz Gradišća. Hrvati su bili podijeljeni između snažne socijaldemokratske struje i nekih komunista s jedne i teških konzervativaca s druge strane. Mnogi su otišli u Jugoslaviju i prešli iz njemačke vojske u partizansku
Piše Srećko PuligTermin ‘iliberalna demokracija’ može nam pomoći da bolje opišemo stanje u kojemu još uvijek postoji vladavina zakona, formalno demokratske institucije, no one ne funkcioniraju kako su prvotno zamišljene. Nije to klasična demokracija već desetljećima, ali to da hoćemo jaku državu, državu stroge kontrole ulaska i sl. sada su u javnosti mejnstrimizirani zahtjevi
Piše Srećko PuligTo znači da kapitalizam uopće ne obožavamo. Postojali su ideolozi tada, postoje i sada. A većina se ljudi spram tih koncepata odnosi na način ‘slabe misli’. Prihvaćamo na primjer neku općenitu zamisao tržišta, a da uopće ne diskutiramo što to točno znači
Piše Srećko PuligNeprijatelj je još uvijek vrlo moćan i nikako ga ne bismo smjeli podcjenjivati. S druge strane globalizacija je šansa. Šansa da razmjenjujemo ideje, da mnoštvo nadvlada nekolicinu. A ta šansa mnoštva danas je možda i mnogo veća ili barem drugačija nego što je bila 1917.
Piše Srećko PuligFeljton u povodu stogodišnjice Oktobarske revolucije (4/4): Ukidanje klasnih uvjeta egzistencije, podruštvljenje proizvodnih snaga, spajanje proizvođača s upravljanjem, ukratko prevladavanje razdvojenosti intelektualnog i manualnog rada put je komunističkog samodokidanja kulture kao kulta apstraktnih vrijednosti. To je pravi smisao ‘kulturne revolucije’
Piše Srećko PuligFeljton u povodu stogodišnjice Oktobarske revolucije (3/4): Ako su seoske zajednice imale samoupravne ovlasti, jer su donosile odluke koje su utjecale na život sviju, možemo postaviti tezu da nam baš ruska revolucija pruža dokaz kako moderna politička emancipacija može zahvatiti mase iako ne postoji razvijeno civilno društvo. ‘Neuke’ mase sposobne su da ponekad učine odlučniji korak naprijed, u ono politički nepoznato
Piše Srećko PuligFeljton u povodu stogodišnjice Oktobarske revolucije (2/4): Prijelomni događaji za naše ljude u ruskoj revoluciji bili su regrutiranje u austrougarsku vojsku, dezertiranje i zarobljeništvo, prelaženje na stranu nove ruske vlasti, organiziranje sunarodnjaka u Crvenoj gardi i kasnije armiji te odluka o povratku u Jugoslaviju. I to na organiziran način, da bi se u njoj nastavilo s revolucionarnim radom
Piše Srećko PuligFeljton u povodu stogodišnjice Oktobarske revolucije (1/4): Revolucija je buknula u Petrogradu, u trenutku dok je u carskoj Rusiji ono što je trebalo biti vladajućom, radničkom klasom činilo samo tri posto stanovništva. A Lenjin je, protiv sve dotadašnje lijeve politike, rekao da im sada ne treba parlamentarna republika i buržoaska demokracija, nikakva vlada osim one sovjeta radničkih, vojničkih i nadničarskih delegata
Piše Srećko Pulig150 godina od objave prvog toma Kapitala Karla Marxa (4/4): Nije smisao historizacija prošlih čitanja ‘Kapitala’ samo da pronađemo koje je bolje od nekog drugog. Smisao je pronaći tragove političkih borbi koji se mogu povezati s kritičkim čitanjima u današnjem svijetu
Piše Srećko Pulig150 godina od objave prvog toma Kapitala Karla Marxa (3/4): Je li ‘Kapital’ u socijalističkoj Jugoslaviji bio ‘sakrosanktni tekst’ ili mjesto učenog dijaloga, disputacije? Je li Marx ‘Kapitala’ imao što za reći onima koji su htjeli analizirati suvremenost političkog i društvenog života u kojemu su živjeli?
Piše Srećko Pulig150 godina od objave prvog toma Kapitala Karla Marxa (2/4): ‘Imali smo na našem stolu desetak kutija. U njih smo po azbučnom redu slagali kartice ispisane terminima, na koje smo, prevodeći, u Marksovom tekstu nailazili i za koje smo našli ili smo mislili da smo našli odgovarajući naš izraz’, napisao je Rodoljub Čolaković o prevođenju ‘Kapitala’, poslu koji je organizirao Moša Pijade, a on mu je pomagao
Piše Srećko Pulig150 godina od objave prvog toma Kapitala Karla Marxa (1/4): Recepcija ‘Kapitala’ u ovdašnjoj je političkoj povijesti od bitno manjeg značaja nego što bi se moglo pomisliti. Na ‘Kapital’ se, doduše, pozivalo i ‘Kapital’ se citiralo gdje je bilo prikladno, u svojoj kućnoj biblioteci od nekoliko knjiga često su ga posjedovali državni službenici i oficiri JNA, ali ga se vrlo malo doista čitalo
Piše Srećko Pulig