Da će vladajuće klase svoju vlast predati dobrovoljno, da će se desiti naprosto neko postepeno ‘urastanje’ kapitalizma u socijalizam, to nije vjerojatno. Najviše što su građanske klase u povijesti ‘dale’, a u stvari radničke klase izborile, bilo je na zapadu vrijeme tzv. države blagostanja. No ona je bila rezultanta jednokratnih okolnosti
Piše Srećko PuligDanašnji medijski intelektualci, bez obzira na to bili formalno na fakultetima ili ne, kidaju svaku vezu s bazom. Želeći ili bivajući prisiljeni da stupe u opću javnost koja to odavno nije, pristaju da ih se odvoji od rada zbog kojega i dobivaju epitet autoriteta, ako ga još uopće i imaju. Danas svi, pa i lijevi intelektualci, znaju kada i gdje je umjesno kako govoriti
Piše Srećko PuligU vrijeme kada je, prividno paradoksalno, neoliberalna globalizacija odvela pojedina društva u parohijalizam, obuzetost isključivo samima sobom, osvježavajuće djeluje sama činjenica da se netko bavi svjetskim problemima kao svojim, a upravo to čini Ankica Čakardić u svojoj produbljenoj i promišljenoj studiji o kapitalizmu
Piše Srećko PuligKao što Velenje više nije Titovo Velenje, nije ni Gorenje što je nekad bilo. Jedna država je propala, no firma je opstala. Tako je bilo u devedesetima. No, hoće li i dalje? Sudeći po načinu kako tim poduzećem upravljaju kineski vlasnici, uz podršku slovenskih vlasti, veliko je pitanje što čeka nekad uglednu tvrtku
Piše Srećko PuligRadnicima migrantima se poručuje: jako vas trebamo kada nam je potrebno popuniti tržište rada, a onda vas više ne trebamo. Tako se radne migracije vrte u krugu (sistemske) eksploatacije, kaže voditelj Radničkog savjetovališta u Ljubljani
Piše Srećko PuligČetrdeseta godišnjica Titove smrti pada u vrijeme kada se o njemu samo rijetko pišu ozbiljne studije i biografije. Zato se vrijedi prisjetiti tekstova koje mu je svojevremeno posvetio Miroslav Krleža, danas nepravedno zapostavljenih unutar cjelokupnog piščevog opusa
Piše Srećko PuligCovid-19 neće dovesti samo do velikih trenutnih fluktuacija kapitala i radne snage, nego i do krahova u srži sistema. ‘Spirala beskonačne akumulacije kapitala se iznutra urušava, od jednog dijela svijeta do svih ostalih’, kaže David Harvey
Piše Srećko PuligLijevi teoretičari i organizacije predlažu mjere za prevladavanje krize koje ne bi opet bile na strani kapitala i banaka: ukidanje valutne klauzule, nacionalizacija banaka i drugih sektora, uvođenje univerzalnog dohotka, privremeno pretvaranje dijela štednje u državne obveznice i ukidanje drugog mirovinskog stupa samo su neke od njih
Piše Srećko PuligSigurno je da na ljevici nedostaju jake organizacije, no nedostaje i imaginacije. Cijela ona, kako bi rekao Ernst Bloch, ‘topla struja u marksizmu’, danas stavljena u zagrade i na čekanje. Utopija je postala ne toliko omrznuti koliko iščezavajući pojam
Piše Srećko PuligIndijskim vlastima trebalo je više od mjesec dana da priznaju da opasnost postoji, da proglase uglavnom represivne a ne preventivne mjere, dok se pravi razmjeri ove katastrofe nikada neće saznati, pa ni onda kada pandemija prođe
Piše Srećko PuligPored fonda iz kojeg se malim poduzećima i slobodnjacima isplaćuje od pet do 15 tisuća eura potpore, grad Berlin je u kriznim vremenima izdvojio još 300 milijuna eura za zajmove poslodavcima u kulturnom i kreativnom sektoru
Piše Srećko Pulig‘Što je društvo koje nema drugih vrijednosti no što je preživljavanje?’ pita se Giorgio Agamben, Slavoj Žižek se ne boji kaosa na ulicama već ‘barbarizma s ljudskim likom’, a Alain Badiou današnju situaciju namjerno naziva SARS 2 da bi umanjio njezinu novinu
Piše Srećko PuligKreirajući zasluženi odnosno bestjelesni teatar, Indoš i Živadinov aktivno participiraju u diskusiji o svim važnim temama iz sfere političkog: o zajedništvu, odgovornosti, ekologiji, radu, umjetnosti i o tome što znači biti čovjek. Po tom pravu koje su si uzeli – da ignoriraju granice između rada, umjetnosti i tzv. prave politike – oni su najpolitičniji. I najavangardniji
Piše Srećko PuligAmerički biolog Rob Wallace tvrdi da pojava virusa poput COVID-19 nije nikakav izolirani incident. To je samo najnovija u nizu opasnih zaraza koje neće prestati sve dok čovječanstvo ne promijeni svoj odnos ne samo spram ove ili one divlje ili domaće životinje i njihovih staništa, već spram cijelog načina proizvodnje hrane u svijetu
Piše Srećko PuligUnija je postala nešto poput trgovačkog društva, naoko bez ikakvih političkih vizija i stavova u pojedinim krizama. Još i gore: evropske institucije, koje gube moć pred narastajućim novim ‘suverenizmom’ pojedinih država, ponašaju se kao da se novcem mogu riješiti svi unutarevropski i svjetski problemi, bez da se ta slijepa ekonomika ikad zapita o političkim posljedicama svoje ‘sljepoće’
Piše Srećko PuligNa redovnoj konferenciji o globalnoj sigurnosti u Münchenu političari su, govoreći o Evropi, zauzeli različita stajališta – pozicija Macronove Francuske je suverenistička, Trumpova administracija oslanja se na suradnju postsocijalističkih država, a njemačka je politika negdje između te dvije krajnosti
Piše Srećko PuligWilliam Morris, ‘O umjetnosti i socijalizmu’ (BLOK, Zagreb 2019): Tekstilni dizajner, pjesnik i socijalistički aktivist William Morris u svojim govorima i člancima inzistira na razlici između pojma bogatstva i pojma imućnosti te naglašava da umjetnost može doći do svoje istine samo promjenom društva u socijalističkom smjeru
Piše Srećko PuligIzložba ‘Ako tebe zaboravim… – Holokaust u Hrvatskoj 1941. – 1945. Zadnje odredište Auschwitz’: Očito je vlasti trebala jedna korektna izložba jer je na ovoj u Francuskom paviljonu pobrojano sve kako treba - zločinačka priroda NDH, rasni zakoni i pogrom, prvenstveno nad Židovima, a spominju se i druge žrtve logora
Piše Srećko PuligKao odgovor na historijski revizionizam, uspon desnice, pritiske na radnike i degradiranje ženskih i manjinskih prava, grupa autora i autorica napisala je ‘Antifašistički vodič za ljepši svijet’. ‘Riječ je o udžbeniku koji bi trebao postati jedan od alata u suzbijanju porasta represivnih, isključivih i antisocijalnih političkih aktera i ideologija u našim društvima’, kaže Krunoslav Stojaković iz Zaklade Rosa Luxemburg
Piše Srećko PuligMeđu žrtvama genocida, romske se danas najmanje spominju. ‘Ciganski logori’ bili su način progona Sinta i Roma u doba nacionalsocijalizma, koji nije počeo kada i Drugi svjetski rat, već puno ranije. Protuciganske mjere uvedene su još u doba Weimarske Republike, a već od 1933. uključuju i početak eksperimenta s ‘ciganskim logorima’
Piše Srećko PuligVivek Chibber, ‘Postkolonijalna teorija i sablast kapitala’: Subalterni studiji nisu uspjeli kao eksplanatorni okvir, dokazuje Chibber, jer uzimaju neke od aspekata liberalne kulture zdravo za gotovo, kao realizirane karakteristike kapitalizma samog. A kada se tako postupa, onda malo nedostaje do zaključka da to što na Istoku imamo – ubacimo ovdje i tzv. tranzicijske zemlje – nije pravi kapitalizam
Piše Srećko PuligJa sam za ‘krležocentrično’ tumačenje Zemlje jer je mnogo dokaza koliko je Krleža svim zemljašima bio važan i koliko je samom Hegedušiću njegovo mišljenje bilo presudno. Nakon Krležina ‘Predgovora Podravskim motivima’ Zemlja je protiv sebe imala ne samo one desne političke orijentacije i predstavnike represivnog aparata, nego i dobar dio dogmatske ljevice
Piše Srećko PuligKako da kultura postane dio revolucionarne borbe danas? Kako doprinijeti aktualnim borbama za ravnopravnije društvo? Umjetnička grupa KURS slijedi onu nit koja će povijesno istraživanje na ‘estetikama otpora’ pretvoriti u novi i suvremeni umjetnički izraz. To rade muralima, zidnim novinama, izložbama i radionicama poput one nedavno održane u Zagrebu
Piše Srećko PuligKao što je Lenjin 1914. smatrao da će se svetski rat pretvoriti u revolucionarni, tako i Tito posmatra Drugi svetski rat. No za Staljina i rukovodstvo Kominterne to je antifašistički rat. Zato se Kominterna protivila osnivanju proleterskih brigada i stavljanju petokrake na kape, kaže Stefan Gužvica, povjesničar i autor knjige ‘Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije tokom Velike čistke 1936-1940’
Piše Srećko PuligRadnički muzej Trudbenik, koji su zajednički pokrenuli sami stanari radničke kolonije na beogradskom Konjarniku i Združena akcija Krov nad glavom, smješten je u nekoliko prostorija nekadašnjeg radničkog doma, a one tematski ilustriraju povijest firme Trudbenik, borbe za prava radnika i današnje stanje kvarta, čijim stanarima stalno prijeti deložacija
Piše Srećko PuligUjedinjenje oko stranke SDU jest ideja koja je privukla druge leve grupe. Tu je Levi samit Srbije, pojedini ljudi iz Diema 25 iz Beograda, Studentski pokret Novi Sad i deo aktivista iz združene akcije Krov nad glavom, pojedinci iz ekoloških pokreta kao i građanske inicijative iz manjih gradova Srbije
Piše Srećko PuligPuno teorijskih autoriteta govori da je Kina na putu državnog kapitalizma, dok manjina tvrdi kako se i dalje može govoriti o socijalizmu. Donekle poseban je slučaj Samira Amina, koji objašnjava da je u igri novi miks, koji ne možemo do kraja shvatiti pozivajući se samo na povijesne socijalizme, ali ni kapitalizme
Piše Srećko PuligZagrebački kustoski kolektiv Blok dobio je u Njemačkoj uglednu nagradu Zaklade Grundig za projekt ‘Problem umjetnosti kolektiva: slučaj Zemlja’, a o velikom međunarodnom uspjehu, društveno angažiranom radu u kulturi i novim planovima za Novosti govore članice Ivana Hanaček, Ana Kutleša i Vesna Vuković
Piše Srećko PuligDokle god postoje nacije-države kao dominantni teritorijalni oblik u svijetu, nacionalizam će biti u njihovu temelju. On može biti više pacificiran ili više agresivan, uključiv ili isključiv. Ali neće nestati, sve dok se ne riješimo tog tipa države koji imamo. A to rješavanje može biti u nešto bolje, ali i u nešto gore
Piše Srećko PuligIzlaz je u stvaranju alternative. U samoorganizaciji društva. Kao što je to bilo i u prošlosti. Veliki procvat alternative u Jugoslaviji u kasnim sedamdesetim i u osamdesetim godinama bio je proizvod samoorganizacije kulturno eksproprirane mladeži. Nešto takvo ne može se dekretirati – ali vjerujem da će se prije ili kasnije opet dogoditi
Piše Srećko Pulig