Tendencija svih zakona, uredbi i pravilnika iz vremena diktature bila je uvijek ista, jedinstvena i dosljedna. Riječima Ivana Ribara: ‘Iskoristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena sredstva protivno ne samo postojećim zakonima, već najosnovnijim načelima pravde, morala, uopće humanosti, kako bi se iskorijenio komunizam, te razbili i uništili radnička klasa i Komunistička partija’
Piše Srećko PuligTalijanska vlada vodi rat protiv NGO-a koji djeluju u akcijama traženja i spašavanja na moru. Prošlog ljeta počela je zatvarati luke za njihove brodove. Povela se rasprava o tome što nam je činiti. Odlučili smo kupiti brod i uzeli zajam u etičkoj banci. Inicirali smo platformu ‘Mediterania’ i u oktobru započeli s operacijama spašavanja na središnjem Mediteranu
Piše Srećko PuligPosebna rezolucija Treće konferencije Komunističke partije Jugoslavije, održane 1924. godine u Beogradu, bila je posvećena nacionalnom pitanju. Odbačena je teza o nacionalnom unitarizmu kao dijelu strategije i taktike KPJ u pristupu jugoslavenskom pitanju. Kao prvi zadatak određena je borba za ukidanje tzv. Vidovdanskog ustava ‘a za takav republikansko-federalistički ustav koji će značiti najpuniju ravnopravnost sviju nacija’
Piše Srećko PuligNa prvom Kongresu ujedinjenja 1919. godine komunisti prihvaćaju sovjetski put borbe za socijalizam oružanom revolucijom. Stoga SRPJ(k) pristupa Komunističkoj internacionali ‘s onim radničkim partijama koje stoje na temelju nepomirljive i nekompromisne klasne borbe proletarijata s ciljem: da se uništi kapitalizam i ostvari komunističko društvo’
Piše Srećko Pulig‘Ništa što je stvoreno ne smije za nas biti toliko sveto da ne bi moglo biti prevaziđeno, i da ne bi ustupilo mjesto onome što je još naprednije, još slobodnije, još ljudskije!’ piše, između ostalog, u programu SKJ iz 1958. Između ciničkog i emfatičkog čitanja ovih redaka krije se i sva lepeza mogućih razloga zašto se danas ponovno bavimo historijom KPJ/SKJ
Piše Srećko PuligPotpuno smo prepušteni apetitima tržišta i banaka. Nemamo modela zadružnog stanovanja, neprofitnih inicijativa, nema regulacije tržišta najma itd. U Hrvatskoj 70 do 80 posto ljudi između 18. i 34. godine živi u roditeljskom domu. To je poražavajući podatak
Piše Srećko PuligPostoji li politička ljevica u Srbiji danas? Ako postoji, tko je čini i što je trenutno u fokusu interesa tih skupina? Za Novosti o tome govore Milenko Srećković, Dragomir Olujić Oluja i Goran Musić, koji su i sami na različite načine prisutni na lijevoj sceni
Piše Srećko PuligBlokada britanskog parlamenta koja traje mesecima jača Corbynov argument da su potrebni novi izbori. Ni to, naravno, nije garancija da će se stvar dobro završiti za radničku klasu, ali barem otvara mogućnost da se Corbyn premesti sa bojišta parlamenta na bojište ulica i radnih mesta, gde je njegova leva poruka nesumnjivo jača
Piše Srećko PuligTajna dugovječnosti knjige Amosa Vogela ‘Film kao subverzivna umjetnost’ u njezinu je sadržaju, temi – filmu kao subverzivnoj umjetnosti – i formi, načinu na koji je napisana i opremljena. Autorov je pristup toliko filozofičan i s pozivanjem na autoritete poput Freuda, Einsteina ili Marxa da ne možemo govoriti o nekoj zastarjelosti ove materije, već samo o objektivnoj činjenici da je njezino razmatranje stalo u 1970-im godinama
Piše Srećko PuligKao izvankoalicijski partner slovenske vlade, Ljevica je do sada uspjela donijeti novi zakon o minimalnoj plaći, skresati novac za obranu i doprinijeti tome da Slovenija bude jedina država u ovom dijelu Evrope koja je odmrznula plaće u javnom sektoru. Sada se stavljaju se na čelo politika kao što su borba protiv prekarnosti, stambena problematika i ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja. Pred njima su i EU izbori
Piše Srećko PuligKorištenje izraza antifašizam u preširokom smislu dovodi do precjenjivanja problema kojih zasigurno ne nedostaje u suvremenom društvu, ali i do podcjenjivanja onoga što je fašizam, u epohi kada je nastajao i postajao dominantna ideologija, doista predstavljao, ističe povjesničar Hrvoje Klasić
Piše Srećko PuligIzvedbeno-umjetnički dio kongresa u Topuskom, sve te predstave, glazbeni uradci i izložbe, bio je najozbiljnije shvaćen. On je zahtijevao tehnička sredstva i pomagala, koja je bilo teško nabaviti. Mislilo se i na trajanje događaja, da treba biti i zabavnijeg materijala. Kada se ulazilo u neka sela, posebno su birane pjesme koje treba pjevati
Piše Srećko PuligNova ljevica je počela razgovarati sa strankom Možemo! praktički istog dana nakon njihovog prvog javnog istupa i ti razgovori se za sada odvijaju u dobrom smjeru. Jedna od tema je eventualni zajednički izlazak na izbore za EP, kaže Dragan Markovina. Da se pregovori o mogućem koaliranju već vode, potvrđuju nam i iz nove stranke Start
Piše Srećko PuligPovjerujemo li liberalnim narativima, onda su opće glasačko pravo, demokracija, pa čak i država blagostanja direktne konzekvence liberalizma. Ali mi znamo da to historijski ne stoji
Piše Srećko PuligOd umjetnika koji rade projekte s imigrantima u štokholmskim predgrađima očekuju se pragmatična rješenja. Ono što je najluđe u cijeloj ovoj konstelaciji su sami rezultati koji su vrlo predvidljivi, shematični i konzervativni. Na primjer, žene prave burek, starci rade u vrtu, mladi igraju nogomet, a babe pričaju bajke
Piše Srećko PuligStudija Veselina Golubovića predstavlja ‘zagrebačku filozofiju prakse’ kao samosvojnu i samostalnu suvremenu filozofsku orijentaciju, prepoznatljivu u svjetskim razmjerima, prikazujući detaljno pozicije njenih glavnih predstavnika Milana Kangrge, Gaje Petrovića i Vanje Sutlića
Piše Srećko Pulig‘Manifest za demokratizaciju Evrope’ grupe progresivnih Evropljana na čelu s Thomasom Pikettyjem i DiEM-ov Zeleni New Deal za Evropu pokušavaju odgovoriti na izazov kako napraviti pošteniju EU, s manje podjela, desničarskog populizma i rastuće nejednakosti
Piše Srećko PuligZanimljiv nam je kontekst Evropske prijestolnice kulture 2020. godine, kako on formira ili ne formira uvjete za rad u polju kulture. Pokazuje se da se ti infrastrukturni pomaci, koje lokalne umjetnice i umjetnici očekuju, za sada još ne događaju. Ili barem ne u mjeri u kojoj su to oni očekivali
Piše Srećko PuligMasovni pokret žutih prsluka svjedok je strukturnog neuspjeha današnjeg kapitalizma. I nije slučajno što su zahtjevi ustanika centrirani više oko poreza nego oko nadnica. Promjene u načinu funkcioniranja radnih mjesta uistinu prebacuju naglasak s tvornica na metropole
Piše Srećko PuligU potrazi za odgovorom na pitanje zašto je u Evropi došlo do uspona desnog populizma, neki teoretičari govore o kulturi nesigurnosti koja ujedinjuje različite društvene dimenzije, povezujući ih s organskom krizom starog neoliberalnog projekta
Piše Srećko PuligMnogi današnji istraživači jugoslavenskog društva, samo donekle s pravom, tvrde kako je ono zabašurivalo svoju klasnu prirodu te da se o toj temi nije pisalo. Mi ćemo pokušati vidjeti i nešto drugo, a to je kako se o tome pisalo
Piše Srećko PuligU Evropskoj uniji, kakva je sada, ne možete se riješiti mjera štednje. Grčka je samo ekstremni primjer. Sve države članice moraju imati proračune usklađene po pravilima EU-a, moraju voditi vrlo stroge politike. Ako je tome tako, onda ne postoji prostor za radikalnu, progresivnu politiku unutar konteksta EU-a
Piše Srećko PuligPojedini aspekti jugoslavenske povijesti su postali roba, nešto čime se sada može trgovati. S druge strane, marksizam ne može postati kultura sjećanja. On je uvijek opasan, pa nije čudo da je u akademskom pogonu potisnut, pogotovo u jugoistočnoj Evropi
Piše Srećko PuligLuka Bogdanić: Raspad Jugoslavije je pokazao da pretvaranje društvenog u privatno vlasništvo ne može proći bez krvi, okrutnosti i bijede jednih, na kojima cvate bogatstvo drugih. Odnosno, kako piše Marx, ‘kapital se rađa točeći krv i prljavštinu iz svih svojih pora’
Piše Srećko PuligSlovenska poduzeća, koja često postoje samo kao poštanski sandučići, zapošljavaju radnike iz republika bivše Jugoslavije samo zato da ih mogu uputiti u druge države EU-a. Po istraživanju Evropskog parlamenta, ta skupina radnika obuhvaća više od desetine svih zaposlenih u Sloveniji, što je svrstava među države najveće izvoznice radne snage
Piše Srećko PuligFeljton Pokret nesvrstanih: jučer, danas sutra (5/5): Na početku pokreta povezuju se kulturne politike i imperijalizam. Govori se o tome da se nesvrstane države trebaju domoći artefakata koji su im otuđeni i stavljeni u muzeje na Zapadu. Počelo se govoriti i o tome da oslobođene nacije trebaju započeti sa značajnijom proizvodnjom vlastite kulture i umjetnosti, kaže kustosica Bojana Piškur
Piše Srećko PuligFeljton Pokret nesvrstanih: jučer, danas sutra (4/5): Samo je jednom, na skupu u Limi 1975., u završnom dokumentu bila formulacija kako će se napad na jednu nesvrstanu zemlju smatrati napadom i na druge zemlje članice, što više nije ponavljano. To govori i o dubljem proturječju u ‘osnovnim principima’, koji sadrže i doktrinu nemiješanja u unutrašnje uređenje bilo koje države
Piše Srećko PuligFeljton Pokret nesvrstanih: jučer, danas sutra (3/5): Dok je priroda evropskog ujedinjavanja (neo)imperijalistička, ‘društvenohistorijska uloga i značaj akcije nesvrstavanja’ je, ističe Kardelj, sužavanje prostora imperijalizmu. Kardelj već 1970-ih piše o dva tipa globalizacije, jedan je onaj statusa quo, dok drugi pokušava izmijeniti odnose u korist veće ravnopravnosti i uravnoteženosti svijeta kao cjeline
Piše Srećko PuligFeljton Pokret nesvrstanih: jučer, danas sutra (2/5): Blokovske zemlje, a naročito vodeće, nisu podržale Beogradsku konferenciju 1961. Jugoslavija je pretrpjela dvostruku štetu: ponovno su zahlađeni odnosi sa SSSR-om, a SAD joj je obustavio privrednu pomoć. No dobit je, ne prvenstveno materijalna, ležala na drugoj strani, u počecima borbe za novi svjetski ekonomski poredak u okviru Ujedinjenih naroda
Piše Srećko PuligFeljton Pokret nesvrstanih: jučer, danas sutra (1/5): Diplomati su predlagali Titu i Kardelju da Jugoslavija počne sistematski surađivati s trećim svijetom, kao alternativu blokovima. ‘Trebalo je tri godine da Tito prihvati tu ideju. Bilo mu je nepojmljivo da sarađuje sa nekim egipatskim generalima ili carem Etiopije ili Nehruom kojega se smatralo socijaldemokratom’, tvrdi Anton Bebler, sin diplomata Aleša Beblera
Piše Srećko Pulig