Novosti

Stogodnjak

Zabranjen rad Komunističke partije

30. 7. – 6. 8. 1921: Prihvaćen je Zakon o zaštiti države kojim se uz ostalo zabranjuje djelovanje komunističke partije i raspuštaju sve njezine organizacije. Svi komunistički zastupnici gube svoje mandate što znači da će odmah biti izručeni sudu. Svi predstavnici komunista u javnim službama ostaju bez posla

Large stogodnjak

Delegati Prvog kongresa Socijalističke radničke partije Jugoslavije (komunista), Beograd 1919. (foto Wikipedija)

Prihvaćen je Zakon o zaštiti države. Formalni povod za donošenje zakona dva su atentata komunističkih aktivista – najprije onaj neuspjeli u Beogradu na regenta Aleksandra, a drugi onaj u Delnicama, na ministra Milorada Draškovića. Ovim zakonom zabranjuje se uz ostalo djelovanje komunističke partije i raspuštaju sve njezine organizacije. Svi komunistički zastupnici ovim zakonom gube svoje mandate što znači da će odmah biti izručeni sudu. Svi predstavnici komunista u javnim službama ostaju bez posla. "Ko učini ma koje od krivičnih dela izloženih u članu 1. ovoga zakona, kazniće se smrću ili robijom do 20 godina… Oni koji znaju da se pripremaju zločini izloženi u članu 1. pa o tome na vreme ne izveste državnu vlast, kazniće se robijom do 20 godina…" stoji uz ostalo u zakonu. Inače, član 1. spomenutog zakona sadrži sedam odredbi koje reguliraju pojam "zločinstva zbog kojeg se može izreći smrtna kazna…"

 

Novine javljaju da je "najmanje 1000 lica iz Novog Sada znalo da se u Beogradu priprema atentat na regenta", a u iskazima nekih od osumnjičenih navodi se kako se ta "akcija komunista protezala na cijelu zemlju… i da se među glavnim inicijatorima nalazi najviše Mađara…" U Novi Sad u međuvremenu je upućen Aleksandar Savić, visoko pozicionirani službenik ministarstva unutrašnjih poslova, koji će obavljati dužnost šefa tamošnje policije koji je u međuvremenu smijenjen.

 

Puna dva dana nadležne službe nisu htjele ukloniti mrtvo tijelo ruskog izbjeglice, studenta Sergeja Trubinova, kojeg su kupači izvukli iz korita Save. U početku je još pokazivao znakove života, pa su mu prisutni priskočili u pomoć. I tu počinje priča nad kojim se Zagreb danima zgražao. List Novosti ovako to opisuje: "Gospođica Izabela Popović nastojala je mladog Rusa dovesti k svijesti umjetnim disanjem, ali bez uspjeha. Da bi prekrila mrtvo tijelo zatražila je od jedne žene u najbližoj kući plahtu. A ova joj je odgovorila: 'Što se mene tiče ako se netko utopi'. Gospođica Popović je zatim sa sebe skinula košulju i prekrila tijelo. U međuvremenu došao je i iz stenjevačke bolnice jedan liječnik da pomogne. Ali opet uzalud. Leš je ostao ležati na obali cijelu noć, a zatim i sljedeći dan i cijelu noć. Dakle, puna dva dana. Mnogi Zagrepčani, koji dolaze u Podsused na kupanje, prigovorili su redaru što je leš ostavio tako dugo na obali. Redar je odgovorio: "Ne smijem dati otpremiti leš u mrtvačnicu tako dugo dok ne dođe komisija, a ovoj treba već dva dana da se odluči hoće li doći ili neće. Lanjske godine dogodio se sličan slučaj. Na vlastiti trošak sam otpremio jednog utopljenika u mrtvačnicu, a trošak mi do danas nije plaćen…"

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više