Prije 77 godina, između 24. srpnja i 8. kolovoza, mnogi Srbi s Korduna i Banije povjerovali su pozivu ustaških vlasti kako će sačuvati svoje živote ako se okupe u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice usred Gline i pokrste se, odnosno prijeđu na katoličku vjeru. Ne sluteći prevaru i zamku, mnogi su prilazeći crkvi nosili i hrvatske barjake. Umjesto obreda pokrštenja, zvjerski je ubijeno više od tisuću ljudi, što u crkvi, što izvan nje, pa se taj pokolj svrstava među najveće ustaške zločine počinjene u Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima.

Svake godine, pa tako i ove, na mjestu nekadašnje pravoslavne crkve u kojoj se zločin dogodio, okuplja se lokalno stanovništvo toga kraja, antifašisti i svi oni kojima je itekako važno da se nevine žrtve nikada ne zaborave.

- Došao sam iz Okića da se poklonim ljudima koji su mučki pobijeni. Na neki način sam vezan uz Glinu. Moja pokojna supruga je iz ovog kraja, iz sela Brubanj. U vrijeme zločina živjela je kod tetke u Glini. Na dan pokolja bila je sakrivena u svinjcu i tako se spasila. O pokolju u glinskoj crkvi znam dosta. Osim toga, moja dva brata, Edo i Viktor, bili su borci 13. proleterske brigade. Kad god mogu obilazim organizirana obilježavanja i spomenike iz NOB-a, jer sam cijeli svoj život antifašist - kazao nam Mirko Smetko iz Zagreba.

Usprkos vrućini, više od stotinu ljudi s ružama u rukama pažljivo su slušali poruke s govornice, a ove godine izostala su dobacivanja prosvjednika koji su se u manjem broju znali ranije okupiti u blizini skupa i svojim glasnim negodovanjem remetiti mir i pijetet.

- Vjerujem u male korake. Vjerujem da će negodovanje za vrijeme odavanja počasti žrtvama potpuno nestati. Vjerujem i da će se i Hrvatski dom, kako se od 1995. zove mjesto na kojem je počinjen zločin, ponovo zvati Spomen dom, a posebno vjerujem ida će riječi s ovoga skupa doprijeti do onih koji su prošle godine prosvjedovali. Danas ih nema i to me ohrabruje. Sućut je nešto što se treba dopustiti - rekla nam je Vesna Teršelič, voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću - Documenta.

U ime hrvatskih antifašista i antifašističkih boraca, Stjepan Šafran istaknuo je da su na tom mjestu pogubljeni ljudi samo zato što su bili druge vjere i nacije, a predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac podsjetio je kako ovo nije jedini zločin počinjen u pravoslavnim crkvama 1941. godine.

- Jučer smo se sjećali žrtava u crkvi u Sadiliovcu, na rubu Korduna, prema Lici. Tamo je ubijeno je više od 400 duša, od toga barem stotinu djece. U Kolariću, kraj Vojnića, stradala je crkva s više od sto vjernika, odnosno civilnih žrtava. Stradanje svih tih ljudi višestruki je grijeh, bez obzira kojoj monoteističkoj religiji pripadamo. Prvo, to je grijeh protiv života, zatim je učinjen grijeh prevare, kroz lažni poziv da se priključe drugoj, sestrinskoj crkvi kako bi spasili živote. Treći grijeh je uništenje ove svetinje u Glini, zajedno s ljudima koji su bili u njoj, a četvrti grijeh je pokušaj zametanja tragova krvavog pira i negiranje da je zločin počinjen. Zbog svega toga mnogo je onih koji bi trebali doći na ovo mjesto i pognuti glavu, a ima i onih koji bi ovdje trebali kleknuti, jer ljude koji se ovdje okupljaju kako bi odali pomen ometaju na najrazličitije načine. Rijetka su mjesta u svijetu gdje se one koji održavaju spomen na stradanje ljudi, kao što su Srbi stradali u glinskoj crkvi, godinama u tome ometa. To je znak potpune netolerancije i isključenja - upozorio je Pupovac.

Mitropolit zagrebačko-ljubljanski Profirije održao je pomen te istaknuo:

- Ovdje smo se sabrali kako bi se pomolili Bogu za pokoj duša koje su ovdje postradale, a usuđujem se reći i da se njima pomolimo, kako bi oni nas umudrili. I ne samo nas, već sve ljude ovoga vremena i prostora, bez obzira kom narodu pripadaju, koju vjeru ispovijedaju i bez obzira kakvi su im pogledi na život i na svijet. Ovo mjesto je sveto, baš kao što je sveto i svako mjesto gdje su postradali nevini ljudi - kazao je mitropolit.

Na mjesto gdje je nekada stajala crkva Rođenja Presvete Bogorodice okupljeni su položili stotine crvenih ruža, a među njima su bili predstavnici američke, ruske i srpske ambasade u Hrvatskoj. Svoju ružu položila je i Anica Kruhonja iz Zagreba.

- Bila sam jučer u Srbu, danas sam ovdje u Glini. Antifašistkinja sam od glave do pete, pa ne propuštam ovakve prilike, posebno ove tužne, jer sve što za stradale ljude mogu učiniti, to je polaganje ove ruže i to činim s dubokim pijetetom - objasnila nam je ona.