Argentinski prizivni sud suspendirao je zadnjega dana siječnja izmjene zakona o radu koje je predložio novi predsjednik države, pomahnitali neoliberal Javier Milei.
Milei je na vlast došao u studenom prošle godine, nakon predizborne kampanje čiji je lajtmotiv bilo njegovo lamatanje motornom pilom kako bi time demonstrirao posvećenost rezanju državne regulative, birokracije i socijalne države.
Sporni paket zakona, kojim je predviđeno ukidanje više od 350 različitih regulativa, potpisao je dekretom samo nekoliko dana nakon što je službeno postao predsjednik. Njime se, između ostalog, propisuje ukidanje zakona kojim se regulira visina stanarine, povećanje maksimalnog trajanja probnog rada s tri na osam mjeseci, smanjenje iznosa otpremnine u slučaju otkaza ili porodiljnog dopusta, ukidanje tisuća radnih mjesta u javnoj upravi i privatizacija državnih poduzeća.
Milei je u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojio 55 posto, odnosno 14,5 milijuna glasova (protukandidat, peronist Sergio Massa osvojio je 11,6 milijuna glasova), no njegova ekstremno desna koalicija La Libertad Avanza (Sloboda napreduje) u Kongresu ima samo 40 od 257 mjesta.
Potkraj prošle godine inflacija u trećoj najjačoj ekonomiji Latinske Amerike iznosila je više od 200 posto, a 40 posto stanovništva živi u siromaštvu pa je Milei po preuzimanju funkcije najavio da će se s ekonomskom krizom obračunati "šok terapijom".
Njegovi planovi smanjenja državne potrošnje ekvivalentni su pet posto BDP-a. Uključuju devalvaciju nacionalne valute pezo za više od 50 posto, ukidanje državnih subvencija za transport i gorivo kao i zaustavljanje svih javnih građevinskih projekata.
Iako je Mileijev paket zakona formalno stupio na snagu krajem prosinca, sindikalna središnjica CGT podignula je tužbu zbog kršenja radničkih prava. Paket je na dvije sudske instance proglašen protuustavnim, pa se predsjednik još može žaliti na Vrhovnom sudu.
Suci su ga u svojoj presudi nazvali "represivnim i kažnjavajućim", te doveli u pitanje hitnost i potrebu njegovog donošenja, kao i način na koji bi takve mjere trebale ispuniti Mileijev cilj stvaranja novih radnih mjesta. Paket su potom suspendirali kako bi Kongres mogao o njemu raspravljati.
Uoči donošenja presude u Buenos Airesu i drugim gradovima CGT je organizirao masovne proteste, a 24. siječnja i jednodnevni generalni štrajk, na što je ministrica sigurnosti Patricia Bullrich sindikalne vođe iz CGT-a nazvala "mafijašima", očigledno ne očekujući da će prizivni sud suspendirati antiradničke zakone.
U pokušaju da izvrši pritisak na sud, Međunarodni monetarni fond (MMF) upravo je na dan donošenja presude Argentini odobrio kredit od 4,7 milijardi dolara, kako bi nova vlast tim novcem "ponovno uspostavila makroekonomsku stabilnost".
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva pohvalila je nekoliko dana prije sudske odluke Mileija kao "vrlo pragmatičnog", a njegov ekonomski tim nazvala je "vrlo dobrim i ideološki neopterećenim“.
Argentina s MMF-om ima kreditni program težak 44 milijarde dolara dogovoren 2018. a reprogramiran 2022. godine zbog problema s plaćanjem uslijed "nekonzistentnih politika" prethodne peronističke vlade, kako je to objasnila Georgieva. Argentina je trenutno najveći dužnik MMF-a, a njegova predsjednica izjavila je i da je "impresionirana otvorenošću Mileijeve vlade savjetima" MMF-a.
