Novosti

Politika

Tablice dijeljenja

Nakon neuspješnih pregovora Vučića i Kurtija u Bruxellesu i pogoršanja situacije oko registarskih tablica, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku kosovskog je premijera javno prozvao za propast predloženog europskog rješenja najnovije krize na Kosovu te je dodao da se time stvara "opasan bezbednosni vakuum u veoma krhkoj situaciji"

Large daska

Kosovski premijer Albin Kurti (foto Valdrin Xhemaj/PIXSELL)

Kosovski premijer Albin Kurti čitavu je jesen potrošio pokušavajući nametnuti registarske tablice Republike Kosovo (RKS) umjesto onih koje su Srbima na kosovskom sjeveru izdavale vlasti Srbije s oznakom KM (Kosovo i Metohija). A kada je na prijedlog Europske unije srpski predsjednik Aleksandar Vučić pristao da srpske vlasti prestanu izdavati KM tablice Srbima na Kosovu, Kurti je odbio da istovremeno odustane od kažnjavanja vlasnika automobila koji ih još uvijek imaju i sačeka da one do sljedeće registracije same od sebe prestanu važiti na Kosovu.

Prihvaćanjem europskog prijedloga Vučić je Kurtiju oduzeo zadovoljstvo da odmah i sada RKS tablicama zakuca još jedan dokaz kosovske samostalnosti i suverenosti na čitavom teritoriju bivše srpske pokrajine. Kada mu je ta igračka oteta iz ruku, Kurtiju odjednom registarske tablice više nisu bile važne, nego se sjetio tražiti da Europska unija i njezin visoki predstavnik za vanjsku politiku Josep Borrell na srpsko-kosovski pregovarački stol odmah stavi Macron-Scholzov prijedlog sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa i njegovo prihvaćanje oroči do ožujka sljedeće godine.

Umjesto da još jednom Kurtiju pođe niz dlaku, Borrell ga je ovaj put javno označio glavnim krivcem za propast predloženog europskog rješenja najnovije krize na Kosovu, ali i najodgovornijim za eventualnu njezinu daljnju eskalaciju. Kurtija je po povratku iz Bruxellesa i kod kuće sačekalo iznenađenje. Kao mnogo puta u prošlosti, kosovski premijer je podršku za odbijanje zahtjeva Europske unije zatražio od američke diplomacije, ali ovaj put je nije dobio u mjeri u kojoj je očekivao. Američki ambasador u Prištini Jeffrey Hovenier zatražio je od njega da odgodi kažnjavanje vlasnika KM tablica makar na 48 sati, a Kurti tvrdi da je na to pristao jer će u tom roku američka administracija pritisnuti Borrella da "postigne dogovor kako bi se pronašlo rešenje za punu normalizaciju odnosa do marta 2023. godine, što je bio cilj razgovora u Briselu, a ne da se ograničavamo na stvari kao što je rad sa tablicama".

No Kurtiju je promaklo da je američki ambasador u Beogradu Christopher Hill istoga dana, nakon "dobrog razgovora s Vučićem", poručio da su "Sjedinjene Države veoma zadovoljne naporima koje preduzima EU, i njenim pristupom". I dok Kurti očekuje da Amerikanci slome Borrella, Hill mu iz Beograda odgovara: "Smatram impresivnim da se čovek takvog ranga i statusa, Josep Borrell angažovao osam sati u rešavanje spornog pitanja. Nastavljamo da podržavamo EU u njenim naporima."

Kurtiju i inače promiču poruke koje Christopher Hill uporno ponavlja kao neformalni koordinator američkih ambasadora na zapadnom Balkanu. Među ostalim, Kurti je prečuo da Hill stalno ponavlja da "postoje mnoga pitanja koja treba da se reše u okviru dijaloga Beograda i Prištine, uključujući i pitanje tablica, ali i precizira da je ključno pitanje oko kojeg su se strane dogovorile da razgovaraju, zapravo budućnost srpske zajednice na Kosovu, odnosno sporazum o Zajednici srpskih opština". Hill ne krije da "SAD kao krajnji cilj pregovora želi uzajamno priznanje", ali dodaje i da je američka administracija svjesna da "postoji čitav niz pitanja koja treba da se prethodno reše. Nisam siguran kakva je svrha skakanja na 'kraj igre' kad nismo stigli ni do sredine."

Za razliku od Kurtija, izgleda da Aleksandar Vučić pažljivo sluša što Hill govori. Pogotovo nakon što je postalo jasno da se Hillov poučak da je "ključno pitanje pregovora zapravo budućnost srpske zajednice na Kosovu" poklapa sa srpskim zahtjevom da se prije bilo kakvih novih dogovora mora realizirati prije desetak godina potpisani Briselski sporazum, odnosno osnivanje Zajednice srpskih općina. I nakon najnovijeg Kurtijevog miniranja briselskih pregovora i zahtjeva da se "skoči na kraj igre", Hill je opipao Vučićev puls i poručio: "Imao sam dobar razgovor sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Razgovarali smo o Briselskom procesu." Pojasnio je da je od Vučića tražio da "nastavi sa konstruktivnim angažovanjem u ovom procesu" te je "izrazio nadu da će biti pronađeno rešenje, ali i dodao da je za to potrebno da se obe strane angažuju".

Hill je ponovio da "EU radi odličan posao", ali je i dodao "da se ne sme dozvoliti da hitni problemi zasene važna pitanja". No odmah je poručio i da Kurtijeva 48-satna suspenzija kažnjavanja Srba s krivim tablicama nije rješenje jer je "Unija jasno stavila do znanja da je potrebno više od 48 sati za rešenje aktuelnog pitanja. EU je jasno rekao da bi želeo da vidi daljih 365 dana". Hill je na kraju zaključio: "Način da se dođe do rešenja je fleksibilnost uz napore posrednika EU-a".

Ambasador Christopher Hill zapravo je gotovo ponovio ono što je europski ino-ministar Josep Borrell rekao poslije 8-satnih neuspješnih pregovora Vučića i Kurtija u Bruxellesu. Obraćajući se novinarima poslije propalih pregovora, Borrell je ponajprije naglasio: "Našli smo se u još jednoj kriznoj situaciji, i to se dešava samo tri meseca od poslednje krize. Idemo iz krize u krizu. Ovoga puta je još gore nego u avgustu. Ovako se ne može nastaviti. Krize moraju prestati." Potom je nastavio: "Predložili smo na koji način da izbegnemo kriznu situaciju. Vučić je prihvatio predlog, ali nažalost Kurti nije". Unatoč Kurtijevom odbijanju, Borrell kaže: "Pozvao sam jasno Prištinu da odmah suspenduje odluku o preregistraciji vozila na severu Kosova", a od Vučića je zatražio da realizira ono što je prihvatio – da Srbija prestane izdavati KM tablice kosovskim Srbima. Vučić je u Beogradu potvrdio da će tako i biti.

Srpskom predsjedniku to i nije teško palo nakon Borrellove najave da će "o današnjim razgovorima informisati svoje kolege u EU-u i međunarodne partnere. Informisaću ih o ponašanju strana u razgovorima i nedostatku poštovanja međunarodnih pravnih obaveza, što se posebno odnosi na Kosovo. To je posebno negativan politički signal". Borrell pritom nije bacio koplje u trnje. "Dijalog će ostati prioritet mog rada. Podržavam nemačko-francuski predlog, jer je to jedini put", javno je obećao Borrell i dodao: "Situacija oko tablica pogoršala se jer je Priština odlučila da od 21. novembra uvede kažnjavanje za sva vozila koja nisu preregistrovana na RKS tablice, a posledica toga je povlačenje Srba iz kosovskih institucija. Na taj način se stvara opasan bezbednosni vakuum u veoma krhkoj situaciji."

Borrell je na kraju ponovio: "Postignuti dogovori tokom dijaloga, pod pokroviteljstvom EU-a, moraju da se poštuju". Albin Kurti pak iz Prištine poručuje da "očekuje da se ispravi greška koju je načinio šef diplomatije EU-a Borelj tokom sastanka u Briselu". Dodaje i da nakon propalih pregovora u Bruxellesu s Borrellom nije razgovarao jer je "sada SAD u kontaktu sa Briselom". Uvjeren je pritom da će se rješenje naći u roku od 48 sati jer američki ambasador u Prištini, Jeffrey Hovenier, "daje sve od sebe u razgovorima sa Briselom". Jurišajući na sjever Kosova sa srpskom većinom kako bi je po svaku cijenu stavio pod kontrolu Prištine, Kurti se sam stjerao u kut i sada očekuje da ga netko iz američke administracije uhvati za ruku i ponovo dovede za pregovarački stol. Sam iz kuta ne zna ili ne želi izaći, iako su mu i američki diplomati nacrtali kako iz njega može izaći umjesto što stalno pokušava "skočiti na kraj igre".

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više