Nemam podataka o točnom broju, ali učestalost kaznenih prijava protiv političara zbog poticanja na nasilje i mržnju mogu objasniti samo padom kvalitete političkoga kadra. Ne sjećam se da smo u posljednjih petnaestak godina u tolikoj mjeri slušali uvredljive, rigidne i ostrašćene govore u Hrvatskom saboru – kazala nam je ravnateljica Hine Branka Valentić kad smo je zapitali kako tumači porast broja kaznenih prijava protiv političara koji huškački istupaju u javnosti ili na društvenim mrežama.

Zabrinutost zbog govora pojedinih državnih dužnosnika, političara i drugih javnih osoba izrazio je lani u listopadu i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks

Naša je sugovornica Državnom odvjetništvu kazneno prijavila Željka Glasnovića, saborskog zastupnika i člana parlamentarnog Odbora za medije, koji je na svom Facebook profilu napisao da je ona hodajući dokaz zašto je Hrvatskoj nužno potrebna lustracija jer štiti privilegiranu klasu koja nam soli pamet od 1945. i interesne skupine poput Kukuriku koalicije. Glasnovićev post uzbudio je nacionaliste, koji su u svojim komentarima ‘biranim riječima’ prozivali Branku Valentić, neki čak zazivajući njezino pogubljenje.

- Prijetnje sam prijavila DORH-u, zatraživši primarno da ispita postoje li u Glasnovićevu govoru i posljedicama koje je on proizveo elementi kaznenog djela poticanja na nasilje i mržnju. Smatram da je 325. članak Kaznenog zakona nedorečen jer govori o određenim društvenim skupinama i njihovim pripadnicima protiv kojih je mrzilački govor usmjeren; kako nisam pripadnica nijedne od ranjivih skupina društva određenih rasom, spolom, vjerom, seksualnom orijentacijom i sličnim, nego me Glasnović napao iz svjetonazorskih, odnosno samo njemu poznatih razloga, postavlja se pitanje potpada li djelo poticanja na nasilje pod tako sročen članak. Pitam se i koliko nas takve zakonske odredbe mogu zaštititi od verbalnih nasilnika, koji nesumnjivo potiču mržnju i nasilje - dodaje ravnateljica Hine (širi razgovor s njom o toj i ostalim temama donosimo na str. 25 ovoga broja).

Očekujemo da dorh poduzme zakonom propisane radnje protiv poticanja na nasilje i mržnju prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj i da protiv Sedlara podigne optužnicu – ističe Vesna Teršelič u ime Antifašističke lige

Zabrinutost zbog govora pojedinih državnih dužnosnika, političara i drugih javnih osoba izrazio je u listopadu i povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava Nils Muižnieks. Takav govor negira utvrđene istine o počinjenim ratnim zločinima, potiče međuetničke napetosti i ponavlja nacionalističke slogane iz prošlosti. No to ni najmanje ne zabrinjava trovače javnog prostora: primjerice, HDZ-ov član saborskog Odbora za medije Stevo Culej mrtav-hladan je izjavio da je izlaganje Saše Lekovića, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva koji je bio izložen ozbiljnim prijetnjama, ‘promiloševićevska gebelsovština koja je uzrokovala Domovinski rat’. Tom istom zastupniku skinut je imunitet kako bi protiv njega mogao biti proveden kazneni postupak zbog uništavanja ćirilične ploče u Vukovaru.

I za Gorana Dodiga, saborskog zastupnika HDS-a, mediji su prijetnja demokraciji, pa je na spomenutom Odboru u sličnom huškačkom stilu izjavio da novinari potiču agresiju i onda postaju njezinim žrtvama. Premda vladajući uporno negiraju postojanje trenda fašizacije Hrvatske, ona zahvaljujući neprimjerenom i nekažnjenom govoru političara postaje normalnom društvenom pojavom. Tako su nacionalistički intonirane prijetnje smrću već doživjeli brojni novinari i druge u javnosti prisutne osobe. Gotovo svakodnevne optužbe za antihrvatstvo šire uglavnom isti političari putem istih portala, tiskovina ili TV emisija.

A da posljedice po nehrvate mogu biti fatalne govori i ubojstvo Đorđija Burića (85), kojega je u njegovu stanu u Zagrebu pištoljem smaknuo Vlado Turudić, donedavni član predsjedništva marginalnog proustaškog A-HSP-a. Iako motivi tog ubojstva još nisu dokraja razjašnjeni, Turudić je na prvom policijskom ispitivanju izjavio da je njegova žrtva ‘stara komunjara koja gleda partizanske filmove’ i da je Crnogorac. Svoje je riječi Burićev ubojica slobodno mogao posuditi od zastupnika Glasnovića, koji se s prezirom odnosi prema neistomišljenicima. ‘Dvaput sam preživio kliničku smrt, pa ću i kaznenu prijavu Gordane Sobol’, kazao je Glasnović pošto ga je bivša SDP-ova zastupnica prijavila DORH-u zbog govora mržnje.

Glasnović se na Facebooku svojedobno bio obrušio i na studente zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, nazvavši ih ‘fenotipom podivljaloga titojugenda i boljševičkim sotonistima s kojima se treba obračunati pendrekom i suzavcem’. Napisao je da studenti patološki mrze sve što je hrvatsko i da žale za izgubljenim privilegijama propale države. Na sve to pravosuđe nije reagiralo.

- Prije mjesec i pol dana dobila sam obavijest da je moja prijava proslijeđena Općinskom državnom odvjetništvu. S obzirom na to da naši pravosudni organi jako sporo reagiraju kad je riječ o govoru mržnje, koji očito ne smatraju dovoljno problematičnim, ne bih se začudila ako će se moja prijava neko vrijeme kiseliti u nečijoj ladici - kazala nam je Gordana Sobol.

Sve je to, smatra ona, posljedica lustracije u pravosuđu devedesetih, nakon koje su podobni kadrovi HDZ-a preuzeli sudove, zbog čega i danas ispaštamo.

- Nevjerojatno je da u Saboru imate dio zastupnika koji se protive skidanju imuniteta Stevi Culeju jer smatraju da to nije dobro. A ja smatram da dobrome ne vodi ideološka obojenost društva i politika koja to provodi. Govor mržnje koji odašilju političari zagađuje društvo i odnose među ljudima - kaže Sobol, pa domeće da nikad dosad nije bilo toliko prijava zbog toga, a da je društvo hrabrije, bilo bi ih i više.

Inicijativa mladih za ljudska prava dosad je dvaput (2012. i u veljači 2015.) kazneno prijavila saborskog zastupnika Branimira Glavaša, kojega je zagrebački Županijski sud 2009. osudio zbog ratnog zločina nad srpskim civilima u Osijeku. Nakon nešto više od pet godina koliko je proveo u zatvoru, Vrhovni je sud zatražio nove postupke za slučajeve ‘Garaža’ i ‘Selotejp’. Za ovu je priču zanimljiva prijava preklani upućena Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku, kojom Inicijativa tereti donedavnoga saborskog zastupnika za poticanje na nasilje i mržnju. Naime, nakon povratka iz zatvora i dočeka priređenog na osječkom Trgu slobode njemu u čast, on je izjavio da je napunio ‘akumulatore za daljnje izazove i borbu, jer nismo izvršili sve ono što smo obećali 1990.’ Takva se izjava mogla i morala tumačiti kao aluzija na način počinjenja nekih ubojstava zbog kojih mu je suđeno.

- Što se tiče te prijave, Inicijativa je prije devet mjeseci obaviještena da u tom slučaju nisu ostvarena bitna obilježja kaznenog djela iz čl. 325. stavka 1. Kaznenog zakona, pa je Odvjetništvo prijavu odbacilo. Sumnjamo da slučaj karakteriziraju politički pritisci i duboka netransparentnost, pa smo uputili apel glavnom državnom odvjetniku Dinku Cvitanu da se kazneni postupak ipak provede - govori Nikola Puharić iz Inicijative mladih.

Ista je udruga kazneno prijavila i zastupnika HDZ-a Andriju Hebranga za nedvosmisleno javno poricanje kaznenog djela ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti (po stavku 4. članka 325. Kaznenog zakona). Naime, potkraj lanjskoga rujna Hebrang je u emisiji ‘Pressing’ N1 televizije izjavio da osuđeni Dario Kordić nije ratni zločinac, odnosno da je nevin kao i Branimir Glavaš. Dakle osporio je presudu Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, za što je zakonom predviđena zatvorska kazna do najviše tri godine. ‘Budući da ne znam koja je to udruga koja me tuži, reći ću da su ti mladići pogrešno informirani o presudi Dariju Kordiću’, kazao je nakon što je doznao za kaznenu prijavu.

U Inicijativi mladih ne znaju u kojoj je fazi prijava koju su podnijeli, no namjeravaju se o tome raspitati. Njezini su članovi bili upozoravali i na izjave bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i ministra branitelja Tome Medveda, dane tijekom rada njihove vlade, a kojima se izražava solidarnost s osuđenim ratnim zločincem Veljkom Marićem.

- Smatramo da govor mržnje, koji je najčešće usmjeren prema manjinskim društvenim skupinama i/ili negira teške zločine, ima ozbiljne negativne posljedice po cjelokupne društvene odnose, ali i mlade generacije, koje usvajaju krive vrijednosti i nisu u mogućnosti uspostaviti međunacionalni dijalog - zaključuje Puharić.

Sredinom srpnja 2016. i Antifašistička liga podnijela je jednu kaznenu prijavu, onu protiv redatelja Jakova Sedlara: smatraju da njegov film ‘Jasenovac – istina’ javno potiče na nasilje i mržnju. Ističu da Sedlar, inače ikona radikalne desnice, prešućuje znanstveno utvrđene činjenice o genocidu u NDH i ustaški logor smrti nastoji prikazati kao komunistički mit, a revidira i mnoge druge povijesne činjenice, ciljajući pritom etničke i vjerske manjine, posebice Srbe.

- ŽDO u Zagrebu predmet je u kolovozu ustupio Općinskom državnom odvjetništvu. Pisanim putem zatražili smo informaciju o stanju predmeta i još čekamo odgovor. Očekujemo da DORH poduzme zakonom propisane radnje protiv poticanja na nasilje i mržnju prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj i da protiv Sedlara podigne optužnicu - kazala nam je Vesna Teršelič u ime Antifašističke lige.

Vesna Alaburić: Najvažnija je reakcija medija i javnosti

Pogrešno je svaki mrzilački i huškački govor smatrati govorom mržnje – riječ je o pojmu koji označava govor određenog sadržaja upućen točno određenim adresatima. Prozivanje, vrijeđanje, etiketiranje političkih suparnika, grubo kvalificiranje određenih idejnih ili ideoloških opredjeljenja u javnoj političkoj debati ne spada u ‘govor mržnje’, čak ni ako je takav govor motiviran mržnjom. Takav govor možemo nazvati ‘govorom iz mržnje’, ali ne i ‘govorom mržnje’ - kaže za ‘Novosti’ stručnjakinja za kazneno pravo, odvjetnica Vesna Alaburić.

Kazneno treba goniti, dodaje, samo one oblike govora mržnje kojima se potiče druge na nasilje i mržnju protiv pojedinih društvenih skupina. Protiv drugih oblika govora mržnje treba koristiti druga sredstva pravne zaštite: parnice radi utvrđivanja diskriminacije uznemiravanjem ili parnice radi zaštite zbog povrede dostojanstva na nekoj od mogućih diskriminatornih osnova. Najvažnija je, ipak, reakcija medija i javnosti. Javna osuda govora mržnje najbolje je jamstvo zdravog društva i snošljivosti u prostoru javnog komuniciranja.