U okviru ovogodišnjih Dana srpske kulture, u organizaciji SKD-a "Prosvjeta", na dvije lokacije u Zagrebu do 7. decembra održava se izložba "Tabula rasa" postavljena s ciljem da se ukaže na izabrana djela istaknutih umjetnika i umjetnica te visoke domete dosegnute u okviru intenzivne razmjene ideja i prakse na relaciji Zagreb - Beograd u posljednjih sto godina.
Na izložbi su i djela Vlade Marteka s kojim su u ponedjeljak u "Prosvjeti" razgovarali kustosi izložbe Davorka Perić iz "Prosvjete" i Darko Šimičić iz Instituta Tomislav Gotovac.
- Uvijek kažem da sam umjetnik samo deset posto, dok sam ostalo vrijeme otac, kolega s posla, prijatelj... Kažem i da je umjetnost, koja je djelatnost dobra sama po sebi, zapravo pobuna, a kad se shvaća onako je mi razumijemo to je onda i dodatna pobuna - istaknuo je Martek, čija se umjetnička djela karakteriziraju kao spoj likovne umjetnosti i poezije s obzirom da ponekad u svoje crteže ukomponira određeni stih ili poruku.
S brojnom publikom podijelio je i sjećanja na aktivnosti svoje grupe Šestorice formirane u maju 1975. i časopis "Maj 1975" koji je izlazio do 1990. godine. Martek je poznat i po radovima crtanja karata Jugoslavije sredinom 80-ih i iscrtavanja granica unutar nje uz prigodne natpise.
- Jednom prilikom nacrtao sam kartu Jugoslavije i imena gradova označio imenima Šekspirovih junaka. Crtao sam i kartu SAD-a na kojoj sam napisao Balkan zbog niza granica saveznih država koje ih čine. S druge strane, nisam bio inspiriran crtanjem granica Hrvatske - rekao je.
Poručio je i da je kulturna pobuna započela 70-ih godina, s tim da su 80-te, kad je došlo do ubrzavanja na političkoj i umjetničkoj sceni, bile "treći sat nastave".
- Kad nešto izdajete i tiskate, najbolji je samizdat jer je tada potpuna kontrola autora. Pisati za knjižnice nema smisla - rekao je Martek koji je radni vijek proveo u jednoj od njih.
Prije razgovora, u Galeriji Forum i prostorima "Prosvjete" organizirano je stručno vodstvo na izložbi prilikom kojeg su Perić i Šimičić upoznali publiku s radovima 25 umjetnika i umjetničkih grupa, od Marine Abramović, Tomislava Gotovca i Dimitrija Bašićevića Mangelosa do Mladena i Svena Stilinovića te Save Šumanovića čija je 80. godišnjica stradanja od ustaške ruke obilježena 11. novembra.
