"Ne okupljamo se u Srbu samo zato da bismo obilježili ustanak i obranu golog života 1941. godine, nego i da obilježimo najveće postignuće tog vremena, a to je da su se Lika i Dalmacija ujedinili zajedno s ostalim krajevima, kao i da su se Hrvati i Srbi ujedinili oko ideje zajedničke slobode. I danas nam treba slična ideja zbog onih koji ne biraju takvu mogućnost zajedništva, a koji u velikoj mjeri još uvijek utječu na ponašanje, odluke i svijest ljudi u našoj zemlji", kazao je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, na obilježavanju 80. godišnjice Dana ustanka u Srbu, u utorak 27. jula.

Oni što kažu da nije bilo bratstva i jedinstva i da smo bili prisiljeni da volimo Srbe - a ja sam Hrvat, da se razumijemo - govore najobičnije laži i najveće izmišljotine, kaže pripadnik Desete udarne dalmatinske brigade Jakov Jukić

Nakon tjedana izloženosti ustaškoj represiji, stanovništvo ličkog kraja 27. jula 1941. godine odlučilo je podignuti ustanak. Ustanak je buknuo koordinirano, s obje strane gornjeg toka rijeke Une, na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne i u roku od nekoliko dana ustanici su uspjeli osvojiti područje od Drvara, Glamoča i Bosanskog Grahova do Donjeg Lapca i Srba. Sve do raspada Jugoslavije, događaj u Srbu obilježavao se kao početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj, odnosno Dan ustanka naroda Hrvatske. Iako više nije državni praznik, danas se obilježava u slavu antifašističke borbe kao reakcije na sustavnu represiju za vrijeme tzv. Nezavisne Države Hrvatske.

Pupovac je podsjetio u kakvim su okolnostima ljudi podigli ustanak, najprije u šumi Brezovica kraj Siska, a onda i pod vodstvom Vasilja Gaćeše u Banskom Grabovcu te u Lici.

"Vatra otpora nastavila je gorjeti i nije se ugasila, nego se širila ovim krajem, kao i susjednom Bosanskom krajinom. Ovi ustanici vođeni Gojkom Polovinom, Đokom Jovanićem, Dušanom Mileusnićem, Nikolom Vidakovićem, Stojanom Matićem i drugima mogli su ići i lijevo, mogli su ići i desno. Mogli su povesti narod u četnike, a mogli su u partizane. Bilo je i onih koji su htjeli na četničku stranu, ali ovi nisu, nego su ih odveli na pobjedničku partizansku. To kažem zbog onih koji tvrde da je ovo bio drugačiji ustanak nego što je bio. Nije, to je bio ustanak protiv onih kakvi su i oni sami, nalik onima koji su vas proteklih dana ovdje vrijeđali, zastrašivali i uznemiravali. Bio je ustanak protiv ustaša, nacista i fašista", rekao je Pupovac.

Ovogodišnjem obilježavanju Dana ustanka u Srbu prethodilo je divljanje predsjednika filoustaške stranke A-HSP Dražena Keleminca koji je u Srb došao u petak 23. jula sa svojim pristašama. Stacionirali su se u kamp-kućici podno spomenika gdje su danima uznemiravali mještane i nedopušteno ih snimali ne bi li izazivali reakcije. Policija je Keleminca i njegove istomišljenice udaljila iz Srba dan prije obilježavanja godišnjice ustanka.

Program je završio otvaranjem izložbe ispred Spomen-doma boraca NOB-a gdje je govorila povjesničarka Nataša Mataušić, autorica izložbe "Ali borba je počela, ovdje ovakva, a to je najvažnije"

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić je izjavio da su se ljudi digli protiv zla u trenutku kada je ono izgledalo nepobjedivo, a borba protiv njega izgledala bezizlazna.

"Iako nam ponekad izgleda da nema smisla ponavljati sve ono što govorimo zadnjih deset godina na ovom mjestu, istina je da onih koji ustrajno zastupaju stavove u čiju obranu je antifašizam nastao nema previše i da su zapravo malobrojni. Zato je važno da ove stavove prenesemo sljedećim generacijama", kazao je Pusić.

U ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH govorio je Zoran Restović. On je podsjetio na razdoblje Drugog svjetskog rata i jul 1941. kada je buknuo narodni ustanak, a okupatorske snage, zajedno s domaćim kolaboracionistima, doživjele prve poraze u oružanim borbama.

"U slobodu koju smo dobili 1945. bile su utkane sve žrtve stradale samo zato što su bile drukčije. U nju su utkane i sve veličanstvene pobjede koje su dovele do stvaranja države jednakosti, bratstva, rada, obrazovanja, kulture, zdravstvene zaštite za sve, stanova i života dostojnog života. Usudio bih se reći da su u to vrijeme živjeli najsretniji ljudi na ovim prostorima ikada. Zato ovaj dan moramo obilježavati s ponosom", izjavio je Restović, posebno osudivši pokušaje povijesnog revizionizma čiji predstavnici žele prodati svoje nebuloze kao istinu iz tog vremena s ciljem da smanje odgovornost fašističkih zločina.

"Njihove zločine se prešućuje, koncentracioni logori nazivaju su odmaralištima, o njima se ne uči u školama. Tako laži padaju na pogodno tlo. Zato je naš zadatak da se to ne dogodi i da branimo slobodu koju su nam utakli Titovi antifašisti. Mi to možemo, jer u nama još teče krv Titovih partizana", rekao je Restović.

Članovi pjevačke skupine Lička kaldrma i 6. Ličke proleterske brigade Nikola Tesla

Bivši predsjednik Stjepan Mesić također je upozorio na pokušaje povijesnog revizionizma, osudivši hrvatsku vlast koja plaća politička strašila koja istražuju navodno djelovanje Jasenovca nakon rata.

- Ta je mržnja proizvedena. Ono što je zajedničko tim larmadžijama je zaljubljenost u hrvatski budžet. Od tu treba krenuti - kazao je Mesić, upozorivši da se ustaški pozdrav "Za dom spremni" ne smije tolerirati i da HOS-ovci nisu branili Hrvatsku.

Pozvao je da se ukinu udruge koje u svom statutu imaju protuzakonske pozdrave, čime bi se zauvijek riješio problem.

- Došlo je vrijeme da pošaljemo jasnu poruku: Nikada više ustašluka i nikad više fašizma! Poklonimo se onima koji su nam donijeli slobodu – poručio je Mesić.

Vijence na spomenik položile su delegacije SNV-a, Ambasade Srbije, udruge VeDra, Općine Donji Lapac, Vijeća srpske nacionalne manjine Ličko-senjske, Zadarske, Splitsko-dalmatinske i Bjelovarsko-bilogorske županije te Grada Bjelovara, ZUABA Zadarske županije i 6. Ličke proleterske brigade Nikola Tesla. Ispred spomenika nastupio je zbor Lička kaldrma koji je otpjevao ličke narodne pjesme i ženski pulski zbor Praksa.

Prije svečanog programa, na mjesnom groblju u Srbu, odana je počast pripadnicima Desete udarne dalmatinske brigade koji su dali život za oslobođenje Like. U Srb je, kao i svake godine, došao Jakov Jukić, partizanski borac iz Muća, pripadnik ove dalmatinske brigade.

- Kada smo čuli za zločine koje NDH čini nad Romima, Srbima i komunistima, počela se okupljati napredna omladina za odlazak u partizane. Oni što kažu da nije bilo bratstva i jedinstva i da smo bili prisiljeni da volimo Srbe - a ja sam Hrvat, da se razumijemo - govore najobičnije laži i najveće izmišljotine - izjavio je za Novosti Jakov Jukić koji je s 15 godina otišao u partizane.

Program je završio otvaranjem izložbe ispred Spomen-doma boraca NOB-a gdje je govorila povjesničarka Nataša Mataušić, autorica izložbe "Ali borba je počela, ovdje ovakva, a to je najvažnije". Naziv izložbe izjava je narodnog heroja Đoke Jovanića koja je bila upućena njegovim suborcima. Mataušić je s kolegom Milanom Radanovićem napravila kronologiju o zbivanjima u Srbu sve do talijanske okupacije Donjeg Lapca, a izložbu su postavili u dvije tematske cjeline – Vrijeme zločina i Vrijeme ustanka.

Veliki dio materijala s izložbe nalazi se u Hrvatskom državnom arhivu. Na izložbi su prikazane fotografije koje dosad nisu viđene, primjerice fotografija ustaše koji stoji s nožem u ruci iznad ubijene starice. Kako je objasnila Mataušić, ta fotografija zločina nalazi se u fondu fotografija Hrvatskog povijesnog muzeja, a snimila ih je slikopisna služba pri Predsjedništvu Vlade NDH. Originalni negativi imaju kratki opis mjesta i vremena kada je nastala, ali nije imenovana osoba koja je na fotografiji. Radanović i Mataušić znaju da je fotografija smaknuća nastala u okolici Gračaca, u razdoblju od 12. do 18. augusta 1941. kada kreće ustaška ofanziva na ustanike.

Nataša Mataušić na otvaranju izložbe

- Uspjeli smo otkriti čitav niz do sada neobjavljenih izvornih povijesnih dokumenata i fotografija. U cjelini, Vrijeme zločina kronološki niže sve ono što je prethodilo ustanku, a to su rasni zakoni NDH koji su u potpunosti diskriminirali srpsko stanovništvo, a onda zatim pojedinačna i masovna ubojstva, kao što je pokolj u Suvaji u srpnju 1941. O Vremenu ustanka, sve što sam mogla objasnila sam putem dokumenata i pristupačnih fotografija. Postavljeni su narodni heroji s područja kotara Donji Lapac, čak njih devet, i mislim da na njih svi trebamo biti ponosni - kazala je Mataušić.

Zbog incidenata u Srbu nekoliko dana uoči obilježavanja 80. godišnjice ustanka, sve prilaze ovom mjestu, kao i sam događaj, osiguravale su jake policijske snage. Nakon što je Dražen Keleminec zajedno sa još tri osobe pod utjecajem policijske sile priveden 26. jula, protiv njih su podneseni Optužni prijedlozi zbog počinjenog prekršaja iz članka 23. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Također, zbog boravka s kamper vozilom na površini koja nije namijenjena za kampiranje, policija je podnijela izvješće nadležnom državnom inspektoratu, javlja PU zadarska.

Za vrijeme Keleminčevog boravka u Srbu, policija je evidentirala još dva prekršaja protiv javnog reda i mira. U policijskom priopćenju navodi se da je u noći sa subote 24. na nedjelju 25. jula u Srbu došlo do narušavanja javnog reda i mira od strane dvije muške osobe na način da je 30-godišnjak pod utjecajem alkohola upravljao vozilom srbijanskih registarskih oznaka te neosnovanom uporabom zvučne sirene automobila remetio javni red i mir građana, a tom prilikom se u automobilu kao putnik nalazio i 28-godišnjak, također pod utjecajem alkohola, koji je vikom i galamom iz automobila također remetio javni red i mir.

"Obojica su dovedeni u službene prostorije policije na kriminalističko istraživanje, nakon čega su 30-godišnjak uz optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama (vožnja pod utjecajem alkohola) te 28-godišnjak uz optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira privedeni na Prekršajni odjel Općinskog suda u Gospiću (Stalna služba u Gračacu)", navodi se u priopćenju.

Pola sata kasnije policija je zabilježila još jedan incident koji je opisan kao nedolično ponašanje 30-godišnjaka koji je odgurnuo 77-godišnjaka. Mlađa muška osoba dovedena je u prostorije policije na kriminalističko istraživanje, nakon čega je uz optužni prijedlog zbog kršenja javnog reda i mira priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Gospiću (Stalna služba u Gračacu).

Policija nije izvijestila o slučaju koji se dogodio između dva opisana incidenta, a radi se o privođenju četvorice mladića koji su stajali na cesti i kojima su prišli Dražen Keleminec i Nikola Lukić u pratnji jednog policajca. Oni su ih bez dopuštenja snimali i provocirali, govoreći da im to nitko ne može zabraniti, da se nalaze u Hrvatskoj i da oni nisu iz Beograda. Keleminec je taj snimak, kao i sve ostale zapise iz Srba, plasirao na YouTube kanal svoje stranke. Kao što smo već pisali u nedjelju 25. jula, policajac niti u jednom trenutku nije spriječio Keleminca u snimanju i uznemiravanju mladića. Upitao ih je za dokumenta i, pošto ih oni nisu imali kod sebe, policajac ih je priveo u stanicu.

Jedan od privedenih u izjavi za Novosti je kazao da su se vraćali s druženja i da su na cesti čekali još jednog prijatelja koji im je išao ususret. Dokumente nisu imali jer su bili nedaleko od svojih kuća.

- Oni su snimali naše privođenje u stanicu. Došli smo u stanicu, bila nam je smiješna ta situacija, gledali smo se čudno, onda je drugi policajac rekao mom prijatelju: "Ako se još jednom nasmiješiš, razbit ću ti zube, polomit ću te cijelog." Moj prijatelj se ispričao. Uzeli su nam podatke i tražili naša imena u kompjuteru. Potom su nas pustili i rekli da idemo odmah kući - kazao je mladić koji je želio ostati anoniman.

Nakon njihovog puštanja dogodio se opisani incident fizičkog kontakta jednog mladića s Nikolom Lukićem. Pripadnici A-HSP-a su nesmetano uznemiravali mještane Srba puna tri dana, da bi tek nakon učinjene štete i konferencije za medije koju je povodom tih događaja u ponedjeljak održao Milorad Pupovac, policija primijenila silu nad uzurpatorima. Pupovac je upozorio da Keleminec u Srbu ističe ustaška znamenja mržnje, da potiče na mržnju, snima i uznemirava ljude, mokri po javnoj površini i pušta pse po selu, pa poručio da ustaše u Srb ne mogu i neće. Nadležne institucije su mogle prevenirati Keleminčevo divljanje još prošlog petka kada je on zbog sukoba s policijom završio na Prekršajnom sudu. Iako je već tada policija zatražila mjeru opreza njegovog udaljenja iz Srba, sud mu je nije odredio.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u utorak je u saopćenju osudila provociranje Dražena Keleminca i pripadnika njegove stranke u Srbu te navela da će provjeriti što se događa s postupkom koji je SNV pokrenuo protiv Keleminca 2015. godine.

"S obzirom na navode iznijete na konferenciji SNV-a o isticanju ustaških simbola, pučka će pravobraniteljica od Ravnateljstva policije zatražiti očitovanje o utvrđenim okolnostima i poduzetim mjerama te po potrebi ispitati okolnosti nastavno na navode o dugotrajnosti i tijeku sudskog postupka iniciranog 2015. godine radi sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog pozivanja na nasilje i mržnju", navodi se u saopćenju.

Pravobraniteljica je još jednom istaknula kako je potrebno jasnije normativno regulirati neprihvatljivu javnu uporabu obilježja mržnje.

"S tim u vezi, podržavamo inicijativu predstavnika naroda stradalih od ustaškog režima za eksplicitnom zabranom upotrebe ustaškog znakovlja, među kojima i pokliča 'Za dom spremni'", poručila je Tena Šimonović Einwalter.