Podsjećamo, Branimir Glavaš je 1. veljače 2015. godine, na dočeku koji je u njegovu čast organiziran na Trgu slobode u Osijeku, izjavio kako je 'napunio akumulatore (...) za daljnje izazove i borbu jer nismo izvršili sve ono što smo obećali 1990'. U kontekstu Glavaša, ovo se može i mora tumačiti kao izjava u vezi s načinom na koji su provođena neka od ubojstava u Osijeku za koja odgovara, poručuju iz Inicijative.
Inicijativa je još 15. svibnja 2012. godine kazneno prijavila Glavaša zbog počinjenja kaznenog djela otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka, a na što tijela progona do danas nisu postupila adekvatno i u skladu sa zakonskim odredbama.
Priopćenje Inicijative prenosimo u cijelosti:
'Pozvali smo nadležni Županijski sud i Vrhovni sud RH da hitno odrede pritvor za Glavaša zbog ovih kaznenih djela, a i u vezi s kaznenim djelima ratnih zločina za koje odgovara. U načelu nema opravdanja za utjecaj na svjedoke u ovoj fazi kaznenog progona za ratne zločine, s obzirom na to da Ustavni sud u svojoj nedavnoj odluci nije sporio sudski utvrđene činjenice, pa time nema ni potrebe da nadležni sud ulazi u ponovni dokazni postupak, već treba ispraviti učinjene propuste u primjeni prava. Međutim, s obzirom na politički i društveni utjecaj Glavaša te niz izrečenih prijetnji, u Inicijativi smatramo kako se potencijalni pritisak na svjedoke mora prepoznati. Nadalje, u pravilu ne postoji opasnost od ponavljanja djela ratnog zločina nakon završetka rata, no u ovom konkretnom slučaju, u kontekstu prijetnji koje izriče Glavaš, pozvali smo nadležna tijela da njegove izjave tumače upravo kao prijetnju za počinjenje ubojstava političkih protivnika i građana srpske narodnosti, iako u promijenjenim okolnostima mira.
Iznimno smo razočarani reakcijom dužnosnika RH koji su vrlo glasno reagirali na slične događaje u Srbiji prilikom puštanja Vojislava Šešelja. Iako Inicijativa smatra da su i Šešeljeve javne izjave nedopustive, a čemu svjedoči i činjenica da Inicijativa mladih za ljudska prava - Srbija redovito prati i analizira izjave Šešelja kako bi nadležna tijela upozorila na eventualne pojave govora mržnje i poziva na mržnju i nasilje, odgovornost hrvatskih političara mora biti prvenstveno usmjerena na događaje u Hrvatskoj.
Visoki su dužnosnici RH, a u prvom redu premijer Zoran Milanović i ministar pravosuđa Orsat Miljenić pokazali visoki stupanj licemjerja time što nisu javno osudili ove pozive na mržnju i nasilje. Time su pokazali kako ni u simboličkom smislu sve žrtve rata u Hrvatskoj ne mogu očekivati jednaku podršku vlasti, a što je u suprotnosti s principom jednakopravnosti, kojeg je Hrvatska dužna jamčiti svim svojim građanima. Inicijativa stoga osuđuje ovaj izostanak adekvatne reakcije i traži da se imenovani dužnosnici o slučaju jasno očituju.'
