Novosti

Društvo

Za kulturu sjećanja, protiv kulture negiranja

U 54 procesuirana slučaja sa 116 optuženih za zločine OVK-a na Kosovu, 41 je oslobođen zbog nedostatka dokaza, 41 je pravosnažno osuđen, a ostalima je proces u toku, rečeno je na raspravi "Suočavanje s prošlošću i tranzicijska pravda na Zapadnom Balkanu''

Large konf

Sudionici konferencije

Moramo jačati kulturu sjećanja i boriti se protiv kulture poricanja koja sada prevladava u regiji, zaključak je iznesen na on line raspravi nazvanoj "Suočavanje s prošlošću i tranzicijska pravda na Zapadnom Balkanu'' upriličenoj 10. marta u organizaciji Documente – Centar za suočavanje s prošlošću i CROSOL Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske.

U svom obraćanju, voditeljica Documente Vesna Teršelič podsjetila je da sve zemlje zapadnog Balkana očekuju podršku oko proširenja, ali je proces sve sporiji i sa sve više opstrukcija. EU krajem prošle godine nije uspjela usvojiti zaključke o proširenju zbog bilateralnih nesuglasica između Bugarske i Sjeverne Makedonije, zbog čega su pet postjugoslovenskih država i Albanija suočene sa sve sporijim i neizvjesnijim procesom.

Naglasila je da su po pitanju procesuiranja ratnih zločina pravosudni organi najagilniji u BiH. Prema podacima OESS-a, do kraja 2018. zabilježeno je 490 slučajeva ratnih zločina, tužilaštvo BiH procesuiralo je 900 osoba koji su ukupno dobili preko 3.200 godina zatvora. Ipak, u zemlji u kojoj je ubijeno ili nestalo preko 100.000 ljudi, ostaje još 600 neriješenih slučajeva, istaknula je i dodala da ljudi, ne samo u BiH, nego i u cijeloj regiji, puno očekuju od pravosuđa, ali i ima problema s priznavanjem haških presuda.

- Glavna prepreka za razvoj zemalja regiona i njihove međusobne odnose vezana je za suočavanje s prošlošću, odnosno uz neodgovornu kulturu sjećanja koju provode etnonacionalističke elite koje su na vlasti nakon rata - rekao je Nerzuk Ćurak s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

- Način na koji oni koriste prošlost u suvremenoj politici groteskan je i tragičan, jer proizvodi neprijateljstva novih generacija, a oni sami se bave onim za šta su nekompetentni - zloupotrebom presuda u Hagu, što ne dozvoljava da kao društvo krenemo naprijed – kazao je Ćurak, naglasivši da je pitanje da li bi se danas uopće mogao formirati takav sud.

- Ponovo su oživjele suverenističke teze, a nitkovi se štite tvrdnjom da nitko nema pravo da se miješe u unutrašnje stvari. Da je to bilo tako 90-ih, ubice bi bile zaštićene. Nažalost, presude tog suda nisu utjecale na promjenu odnosa prema zločinu i zločincima u BiH, a isto je i s drugim obuhvaćenim zemljama. Presude nisu promijenile stav javnosti prema "herojima", a nacionalističke strukture su sprečavale da presude postanu opće vlasništvo. Niko neće da upre prst u sebe zato što presude nisu donijele pomirenje, pa je džaba ispunjavanje pravnih uslova ako oni ne postanu temelj transformacije društva - rekao je i istaknuo da je pozitivno da postoje radionice izgradnje pomirenja i povjerenja te da ima ljudi koji su spremni da se suoče s onim što se desilo i da razvijaju sumnju u priče koje im se serviraju.

Još uvijek je potreban vanjski faktor kao moderator i donator, kazao je i naglasio da na mirovne kampove mladi dolaze s predrasudama prema drugima, ali tamo prijateljuju, pa se vraćaju u svoje nacionalističke lokalne sredine.

Produkcija mira je prepuštena naivnim i nevinim, a političare to ne zanima jer njima korist donosi govor mržnje, a ne rad na izgradnji mira, zaključio je.

Osvrnuvši se i na iznesene podatke o radu pravosudnih organa u BiH, ocijenio je da je pravda u BiH zakazala i da su brojke često mazanje očiju. Moramo osvijestiti važnost kulture sjećanja, ali i pritiska na države i vladajuće elite u smislu da potpisanu podršku REKOM-u (Regionalna komisija za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriju bivše SFRJ od 1990. do 2001.) potvrde u praksi.

- Provođenje tranzicione pravde trebao bi biti ključni uslov za ulazak u EU - rekla je Tea Gorjanc Prelević iz crnogorske Akcije za ljudska prava, dodavši da bi BiH, kao i Sjeverna Makedonija te Albanija, trebale dobiti status kandidata.

- Pitanja suočavanja s prošlošću i procesuiranja ratnih zločina važna su za budućnost naših društava. Uslov da Crna Gora dobije status kandidata bio je da ima institucija sposobnih da obezbjede vladavinu prava. Sudsko procesuiranje zločina test je vladavine prava, međutim od 2013. do 2019. tužilaštvo postupa proaktivno, a optuženi se oslobađaju zbog pravnih grešaka. Pitanje je kako obezbjediti reformu pravosuđa i ljude koji hoće da dejstvuju, ali i čak i pored najboljih reformi, države bi prvo trebale procesuirati ratne zločine. Svima nam je jasno da sve neće moći biti procesuirano, pa je uspostava REKOM-a važan zalog za budućnost - rekla je Tea Gorjanc prelević koja je i jedna od autorica statuta budućeg REKOM-a.

Uloga je međunarodna zajednica da osigura da dijalog Kosova sa Srbijom bude jedan od prioriteta novih vlasti, naglasio je Bekim Blakaj iz Fonda za humanitarno pravo Kosovo. Ukazao je na nevoljkost suđenja pripadnicima OVK-a, a taj trend traje od 2013. kad su ovlasti EULEKS-a prešle u ruke lokalnih sudija i tužilaca. Postoje 54 procesuirana slučaja sa 116 optuženih, od kojih je 41 oslobođen zbog nedostatka dokaza, 41 je pravosnažno osuđen, a ostalima je proces u toku. Založio se za jačanje suradnje tužilaštva Kosova sa tužilaštvom Srbije, ističući da je kosovska javnost protiv osnivanja Specijalnog suda za zločine na Kosovu.

Osvrnuo se i na pokušaj bivšeg predsjednika Hašima Tačija da inicira formiranje Komisije za istinu i pomirenje, ističući da će ona teško dobiti podršku novog predsjednika. Mnogi komentiraju da je to bio njegov pokušaj da zaobiđe specijalizirana sudska vijeća i osigura imunitet za procese koji se odvijaju, rekao je i ukazao na važnost izgradnje povjerenja i pomirenja, ali i gradnju empatije prema žrtvama na Kosovu.

- Svaka strana se bavi svojim žrtvama i nastoji zabataliti druge – zaključio je.

Marko Milosavljević iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije naglasio je da više od pola ispitanih ne zna da su se ratni zločini događali ili da postoji specijalizirani sud za ratne zločine na Kosovu.

- Samo 14 od 1.200 ispitanih zna za postojanje logora na teritoriji Srbije. Zato smo na portalu www.ratusrbiji.rs skupili dostupne informacije od sudova i organizacija, pa ih sistematizujemo kroz mapu i tematske celine kao što su prisilne mobilizacije, odnosi prema Hrvatima i Bošnjacima kako bi pokazali stanje stvari. Ne postoji jasno sankcionisanje negiranja i relativizacije ratnih zločina, posebno u Srbiji. Izbegava se pominjanje MKSJ koji je ocenio situaciju u Srebrenici, tako da imamo, ne samo kulturu poricanja, nego i slobodu negiranja genocida u Srebrenici. Međunarodna zajednica mora da glasnije i jače osudi takve stvari. Osim glorifikacije ratnih zločinaca, problematičan je i status žrtava rata po kojem je preko 15.000 ljudi ostalo pravno nevidljivo, od žrtava tortura i otmica do izbeglica iz Bljeska i Oluje. Zbog toga je nužan zajednički pritisak na vlade da junaci naših društava ne budu ratni zločinci i da žrtvama bude posvećeno više pažnje - podvukao je Milosavljević na kraju izlaganja.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više