>

novosti logo

Zagreb puca po šahtovima

Dok vlasti inzistiraju na održavanju higijene zbog pandemije Covida-19, dijelovi Zagreba svako malo ostaju bez tople vode

Zbog puknuća dvaju magistralnih vrelovoda, već treći put ove godine, velik dio građana novozagrebačkih kvartova, ali i drugih naselja koja s njima graniče, danima je bio bez tople vode. U aktualno pandemijsko vrijeme u kojem epidemiolozi preporučaju redovito održavanje higijene, tuširanje hladnom vodom nije najsretnije rješenje. Zbog ovakve situacije postavlja se i pitanje pouzdanosti javnih usluga u glavnome gradu. Pucali su vrelovodi u naselju Zapruđe također u srpnju i maju, kada je četvero građana zadobilo opekline te su prevezeni u bolnicu. Lanjskog studenoga također danima nije bilo tople vode iz istog razloga, a pogledom u godine unazad detektiramo isti problem. Sve to govori o činjenici da su javne usluge u glavnom gradu sve lošije.

Renato Petek, predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini i dosljedni kritičar gradonačelnika Milana Bandića, kaže da je riječ o direktnoj odgovornosti HDZ-a i HNS-a čiji su članovi dugogodišnji kadrovici energetske tvrtke.

- Javne usluge u gradu Zagrebu su generalno loše, što je neprihvatljivo jer ljudi za njih plaćaju skupe račune. Sada nam na naplatu dolazi zadnjih trideset godina neodržavanja objekata i infrastrukture, a to se ne radi kad dođe do puknuća, već po procjeni i garanciji izdržljivosti materijala, u ovom slučaju vrelovodnih cijevi - ističe Petek.

Stvari su jasne, dodaje, jer nema sustavnog vođenja velikih državnih i gradskih tvrtki te se ne radi na održavanju sustava i poboljšanju gradske infrastrukture, već se sve odvija stihijski.

- Pritom je bizarno da se zbog potreba gradnje Spomenika domovini ispred dvorane Lisinski moralo izmjestiti 120 metara magistralnog vrelovoda, starog tek nekoliko godina. Zahvat je zbog njihove ljubavi prema domovini bio važan HDZ-u i Bandiću - ističe Petek.

U dopisu HEP Toplinarstva Novostima, koji je potpisao direktor Zdravko Zajec, kao razlog puknuća i kvarova vrelovodne mreže navedena je dotrajalost, jer je prvi zagrebački vrelovod pušten u pogon još 1954., a najveći dio vrelovodne mreže grada star je više od četrdeset godina. ‘Tehnologija koja se tada koristila za izgradnju vrelovodne mreže je zastarjela i podložna vanjskim utjecajima, poput prodora u betonske kanale oborinskih voda pomiješanih sa sredstvima kojima se zimi tretiraju kolnici, što uzrokuje oštećenja, koroziju i puknuća cijevi’, kažu iz te tvrtke.

Tvrde da u sljedećih nekoliko godina planiraju provesti projekt opsežne zamjene vrelovodne mreže, sufinanciran iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojim će biti obnovljeno približno 68,5 kilometara vrelovodne trase u Zagrebu. Do tada, u izvanrednim pandemijskim uvjetima građanima preostaje povremeno zagrijavati vodu na štednjacima.

1/1