>

novosti logo

Društvo Društvo

Zaštićeni kao Medvedovi

Država privilegira jednu, a diskriminira drugu skupinu građana: Prijedlogom novog zakona o braniteljima predviđene su veće novčane kazne za kršenje prava prednosti branitelja pri zapošljavanju. U isto vrijeme, oni koji ignoriraju zakonsko pravo prednosti zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina prolaze nekažnjeno

Ministar branitelja Tomo Medved najavio je da se prijedlogom novog zakona o pravima branitelja namjeravaju propisati veće novčane kazne za poslodavce u državnim i javnim institucijama koji se neće pridržavati članka 35. postojećeg zakona: taj članak propisuje da hrvatski branitelji, vojni invalidi, djeca poginulih, nestalih ili zatočenih branitelja i članovi obitelji smrtno stradalih, zatočenih i nestalih branitelja uz iste natječajne uvjete imaju prednost pred ostalim kandidatima pri zapošljavanju u državne i javne službe. Novčane kazne već su predviđene važećim zakonom, i to od 10.000 do 300.000 kuna za pravne i od 5000 do 15.000 kuna za odgovorne osobe koje prilikom prijave za slobodno radno mjesto zanemare braniteljsko pravo na prednost.

Boris Milošević, saborski zastupnik SDSS-a i bivši pomoćnik ministra uprave, smatra da se ministrova najava odnosi na provedbu postojećih prekršajnih odredbi.

Prema podacima iz 2014., postotak zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i pravosuđa bio je svega 2,3

- Do danas vjerojatno nitko nije prekršajno kažnjen zbog eventualnog kršenja braniteljskih prava prednosti pri zapošljavanju. To bi u praksi značilo da bi neki od ministara, a govorim o kolegama ministra Medveda, također mogli biti kažnjeni - ističe Milošević.

Premda je teško i pomisliti da bi netko od državnih službenika braniteljima negirao pravo prednosti pri zapošljavanju, valja istaknuti da na izigravanje tog prava, koje po različitim zakonskim osnovama imaju različite društvene skupine, država ni dosad nije reagirala jednako: tako su novčane kazne predviđene i za poslodavce u državnim i javnim službama koji krše pravo prednosti zapošljavanja osoba s invaliditetom te vojnih i civilnih ratnih invalida, ali ne i za one koji krše isto pravo pripadnika nacionalnih manjina kod zapošljavanja u tijelima državne uprave i pravosuđu, propisano Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Selektivnim pristupom države u provedbi zakonskih prava posebno su oštećeni pripadnici srpske manjine.

- Premda sam osobno dobivao prigovore da se u nekim postupcima zapošljavanja nije poštovalo pravo prednosti, to se odnosilo na zapošljavanje u javnoj upravi, koja nije pokrivena pozitivnom diskriminacijom koju propisuje Ustavni zakon. Tu zapravo nalazimo nejednakosti između kategorija koje imaju pravo prednosti pri zapošljavanju - kaže Milošević.

Zajamčeno pravo nacionalnih manjina na proporcionalnu zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosuđu od 5,5 posto nikada nije realizirano. Prema podacima iz 2014., postotak zaposlenih pripadnika nacionalnih manjina bio je svega 2,3 i već godinama opada. Ako se takav trend nastavi, smatra Milošević, treba preispitati postojeće rješenje i predložiti novo.

Premda su nam prije dvije godine iz Ministarstva uprave dostavili podatak po kojem je u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade bilo zaposleno ukupno 52.385 ljudi, od čega 1.842 pripadnika nacionalnih manjina, odnosno 1.252 srpske nacionalnosti, danas tvrde da nam te podatke ne mogu dati jer njima ne raspolažu, kao ni podatkom o broju zaposlenih branitelja i članova njihovih obitelji.

- Branitelji, osobe s invaliditetom te vojni i civilni invalidi rata imaju pravo prednosti pri zapošljavanju u cijelom javnom sektoru, dok nacionalne manjine to pravo imaju samo u odnosu na tijela državne uprave i pravosuđa te tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave - ističe Milošević i dodaje da će se i dalje zalagati za propisivanje primjene prava prednosti nacionalnih manjina onako kako je to propisano i za ostale skupine.

Na selektivan pristup godinama upozorava i Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava.

- Osobno sam upoznat s jednim osječkim slučajem, da se mladić koji boluje od multiple skleroze godinama javlja na razne natječaje u državnoj službi; kao invalid bezuspješno se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju. Taj je mladić iz dobro poznate osječke obitelji, čiji je otac Branko Lovrić odveden iz svoje kuće u novembru 1991. i potom ubijen, što je povezano sa slučajem ‘Selotejp’ i suđenjem Branimiru Glavašu. Brankova supruga Marija bila je izbačena s posla i s tada maloljetnim i bolesnim djetetom živjela u vrlo skromnim uvjetima. Iako joj je sin, inače odličan šahist, kasnije s najvišim ocjenama diplomirao na Pravnom fakultetu, on i dalje nema posla - ispričao nam je Pusić.

Ministar Medved najavio je da će prijedlog novog zakona o braniteljima objediniti sva njihova bitna materijalna i statusna prava, a osim prednosti pri zapošljavanju među najvažnijima je svakako ono na mirovinu: u listopadu ove godine braniteljska mirovina isplaćena je ukupno 72.001 korisniku, od čega su čak 57.173 invalidske mirovine. Prosječna braniteljska mirovina iznosi 5076 kuna, dakle nešto manje od prosječne hrvatske plaće. Pritom blizu 13.000 korisnika prima mirovine u visini od oko 6500 kuna, a njih 4526 u iznosu većem od 8000 kuna. Tu je i pravo na osobnu invalidninu, jednokratnu novčanu pomoć, na stan i automobil. Slaba je to utjeha civilnim invalidima, od kojih mnogi godinama čekaju invalidska kolica ili druga ortopedska pomagala.

Ministar se požalio i zbog 13.000 braniteljskih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, no ne i zato jer već dvije godine nije objavljeno izvješće o provedbi Zakona o hrvatskim braniteljima, što je u najmanju ruku protuzakonito. Prema posljednjem izvješću koje je Sabor potvrdio još 2013., sveukupni troškovi po tom zakonu iznosili su 5,9 milijardi kuna. Usporedbe radi, u posljednjih dvadesetak godina još nije riješeno 859 zahtjeva srpskih povratnika za obnovu kuća, a neriješeno je i 2.500 zahtjeva za povrat stanarskog prava bivšim nositeljima.

- Što god osobno mislio o ministru Medvedu, mora mu se priznati da dobro zastupa jednu interesnu skupinu, odnosno da je onaj kojeg bi i branitelji osobno birali. Ne možete na to mjesto postaviti nekoga kojeg oni ne žele, jer ćete dobiti šatore u glavnome gradu. Za razliku od kulturnjaka ili pripadnika manjina, branitelje se puno toga pita - zaključuje Pusić.

Izborom Medveda za ministra zadovoljna je, očito, većina ratnih veterana, što i ne čudi zna li se da je svojedobno i sam sudjelovao u prosvjedu u Savskoj 66 i na Markovu trgu. Njegova je ideološka pozicija prilično jasna: prilikom otkrivanja spomenika teroristu Miri Barešiću u Dragama nazvao ga je jednim od najvećih hrvatskih domoljuba, čovjekom čije djelo i žrtvu moramo poštovati jer je, poput mnogih drugih iseljenika koji su bili spremni život dati za Hrvatsku, bio ‘branitelj prije branitelja’. Zato je predstojeća javna rasprava o prijedlogu novog zakona prilika manjinskim predstavnicima da zauzmu čvršći stav prema zaštiti prava zajednica koje zastupaju, kako bi se napokon prekinula praksa kojom država privilegira jednu, a diskriminira drugu skupinu građana.

1/1