>

novosti logo

Kronika Kronika
Piše Anja Kožul

Život Roma u pisanoj riječi

Središnja knjižnica Roma otvorena je u Zagrebu. Radi se o interdisciplinarnom prostoru koji obiluje raritetima i brojnim svjedočanstvima o životu Roma

Mreža središnjih knjižnica nacionalnih manjina bogatija je za još jednu: osim već postojećih srpske, češke, mađarske, austrijske, talijanske, slovačke, albanske, slovenske, bošnjačke te knjižnice Rusina i Ukrajinaca, u Zagrebu je otvorena Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj. Otvorena je početkom juna u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara, a trenutni fond čini blizu 4.000 svezaka knjiga.

Knjižnica je upisana u registar koji vodi Ministarstvo kulture jer su ispunjeni svi preduvjeti, od knjižnične građe, prostora, opreme i pristupa informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, sredstava za rad, stručnog knjižničnog djelatnika te programa rada i razvitka za narednih pet godina. Vrata romske knjižnice u ulici Pavla Hatza otvorila nam je voditeljica Tea Jerić koja ističe da najveću vrijednost ove zbirke čine rijetki primjerci knjiga romskih autora.

- Ovdje imamo rijetka izdanja koja su tiskana u malim nakladama od 200 ili 300 primjeraka. Kod nas se nalazi po jedan primjerak, a ostalih 200 ih je po cijelom svijetu. To čini razlikovnu crtu između fonda velikih knjižnica koje u svojim sustavima nabave imaju knjige o Romima, ali nemaju detaljnu građu za jedan širi kontekst na nivou Europe i svijeta - objašnjava Jerić.

Zahvaljujući izdavačkoj djelatnosti Kali Sare, prikupljanju knjiga sistemom nabave, kao i saborskom zastupniku Veljku Kajtaziju koji je donirao osobnu biblioteku, romska knjižnica ima zavidan broj kvalitetnih naslova.

- Knjiga o životu i historiji Roma u Hrvatskoj naprosto nema, a pitanje je koliko ih ima u ostatku svijeta budući da ima jako malo romskih knjižnica -govori Tea Jerić. Upravo zbog te činjenice, najvažniji i raritetni naslovi bit će namijenjeni za rad i čitanje samo u prostorijama knjižnice, dok će se ostale knjige moći posuditi. Tea Jerić objašnjava da će knjižnica nastojati biti mjesto gdje će se arhivirati građa za one koji se žele informirati i dublje ući u materiju.

Jerić u suradnji s ljudima iz Kali Sare, pored uobičajene katalogizacije, naslovima planira dodati ključne riječi na romskom standardnom jeziku – romani chibu, što će biti izuzetna specifičnost.

Jerić nas vodi kroz naslove i pokazuje najzanimljivije. Među vjerskim knjigama islama, kršćanstva i indijskih religija, nalazi se Biblija tiskana u Švicarskoj, pisana na baltičkom romskom jeziku i estonskoj ćirilici, a govornika ovog jezika ima oko 300.000. Tu je i unikatan Kuraan pisan na ruskom jeziku.

U području književnosti svakako se ističe Alija Krasnići, pjesnik, prevodilac i urednik. Iz antologije koju je uredio Krasnići može se saznati da je objavljivanje poezije na romskom jeziku počelo u Rusiji nakon Oktobarske revolucije, kada su se stvorili društveni uvjeti za razvoj kulture i umjetnosti Roma. Prvi pjesnik koji je pisao na romskom jeziku bio je Adam Tikno, rođen 1875. negdje na granici s Afganistanom.

U knjižnici se nalaze zbirke pjesama Rajka Đurića koji piše na romskom i srpskom, zatim Steve Đurđevića Kuma, Hedine Sijerčić, Slobodana Beberskog, Kasuma Cane, Miroslava Mihailovića, Desanke Ristić Aranđelović, Bajrama Halitija i drugih. Dok listamo pjesme Ilone Lackove u zbirci ‘Rođena sam pod sretnom zvijezdom: moj život Ciganke u Slovačkoj’ primjećujemo da su izdanja romskih autora najčešće napisana dvojezično, na romskom jeziku i jeziku sredine u kojoj pisac stvara.

U antologiji romskih pjesama koju je uredio Krasnići, pjesnik Nebojša-Bato Tomašević čarolijom pisane riječi vodi nas ‘Tragom ciganske čerge’ kroz mnoge svjetske i europske zemlje.

Od istaknutih imena u fondu romske knjižnice tu je makedonski pjesnik i prevodilac Muharem Serbezovski, čija je spisateljska i prevodilačka širina manje poznata od njegove karijere pjevača narodne muzike. Serbezovski je u Sarajevu završio studij psihologije, napisao je preko 1.000 pjesama, a neke od njih su popularne i izvode se još uvijek na prostoru bivše Jugoslavije. ‘Zašto su ti kose pobelele druže’, ‘Sine moj’ i ‘Ramo, Ramo, druže moj’ samo su neke od njih. No Serbezovski je također preveo Kuraan, Stari i Novi Zavjet na romski jezik. Trenutno se bavi prevođenjem romana Sto godina samoće Gabriela Garcíe Márqueza.

Pored osebujnih pjesnika i pjesnikinja koji pišu o ljubavi i tragičnoj romskoj svakodnevice kroz stoljeća, u knjižnici se nalaze i publikacije iz domena ljudskih prava koji se bave položajem romske manjine. Tu se nalazi istraživanje u formi ispovijesti o ugovorenim brakovima Romkinja i Egipćanki iz Crne Gore, kao i knjige o sudjelovanje Roma u Domovinskom ratu te u Narodnooslobodilačkoj borbi. Tu su knjiga o obilježavanju stradanja Roma s područja Međimurske županije u Drugom svjetskom ratu i istraživanje Danijela Vojaka s Instituta Iva Pilar ‘U predvečerje rata: Romi u Hrvatskoj 1918. – 1941’.

Da romska umjetnost ne počinje i završava u žanru hiperrealizma u stilu hlebinske škole naivnog slikarstva, svjedoči pozamašna publikacija o Romima u suvremenim umjetničkim praksama. Na polici se nalazi također antologija ‘Ciganska poezija’ Rade Uhlika i Branka V. Radičevića. Knjižnica posjeduje prvu gramatiku romskog jezika koju je napisao Šaip Jusuf, a tu je i prvi rječnik romskog jezika iz 1840. što je prilično rano za rječnike takve vrste.

Osim izdanja na romani chibu jezičnoj varijanti, postoji i nekoliko knjiga na jeziku Roma Bajaša – bajaš, što je zapravo stari rumunjski dijalekt i koji je govornicama slavenskih jezika daleko razumljiviji od chiba koji vuče porijeklo iz Indije. Središnja knjižnica Roma zasad će biti otvorena ponedjeljkom i utorkom od 8 do 14 sati. Domaćini poručuju da će u skladu s epidemiološkim mjerama ugostiti svakog čitatelja u ovom interdisciplinarnom prostoru koji obiluje raritetima i brojnim svjedočanstvima o impresivnom životu Roma.

Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
1/1