>

novosti logo

Intervjui Intervjui
Piše Anja Kožul

Ana Vragolović: Tekstilke rade za minimum

Tekstilne radnice i radnici najčešće rade za goli minimum, minimalac od 3250 kuna, koji iznosi 63 posto od službenog praga siromaštva. Ovise o financijskoj pomoći obitelji ili rade dodatne poslove na crno kako bi preživjeli do iduće plaće, kaže istraživačica i radnica u Regionalnom industrijskom sindikatu (RIS)

Istražujući uvjete rada u domaćoj industriji potvrdili ste potplaćenost i obespravljenost tekstilnih radnica i radnika. Kakve podatke iznosite u istraživanju?

Tekstilne radnice i radnici najčešće rade za goli minimum, minimalac od 3250 kuna ili 437 eura, koji iznosi 63 posto od službenog praga siromaštva. Ovise o financijskoj pomoći obitelji ili rade dodatne poslove na crno kako bi preživjeli do iduće plaće. Da bi bez poteškoća pokrili sve životne troškove, trebali bi zarađivati triput više. Prekovremeni sati se često ne bilježe, ne plaćaju ili su plaćeni jako malo. Naknada za prijevoz isplaćuje se većinom djelomično, u jednom slučaju u bonovima za kupnju košulja. Ostali dodaci na plaću su rijetki ili ih nema. Ugovori na određeno se zloupotrebljavaju, otežava se odlazak na godišnji i uzimanje slobodnih dana.

Do kakvih ste saznanja došli u segmentu fizičkog i psihičkog zdravlja te u pogledu bolovanja i godišnjih odmora?

Zbog teških radnih uvjeta, dugih radnih sati i neadekvatne zaštite na radu, tekstilne radnice s vremenom postaju invalidi rada. Problemi s kralježnicom, proširene vene i uklještenje živaca samo su neki od brojnih zdravstvenih problema, a više od dvije trećine intervjuiranih zbog toga uzima lijekove. Velike vrućine ljeti, prašnjava i zagušljiva radna mjesta uzrokuju malaksalost, nesvjesticu i ozljede. Radnice nauštrb svoga zdravlja izbjegavaju koristiti pravo na bolovanje, jer su tada plaćene 70 posto. Suočavaju se sa stresom, pritiscima da rade brže i verbalnim nasiljem koje provode nadređeni. Higijenski uvjeti su nikakvi – štedi se na WC papiru i sapunu, toaleti su prljavi, a u jednoj od tvornica radnici su morali sipati vodu kantama jer vodokotlići nisu radili.

Zastrašujući podatak je također i značajna razlika u plaći u firmi istog vlasnika u Sloveniji i Hrvatskoj?

Podatak je iznio Siniša Miličić iz Regionalnog industrijskog sindikata na nedavno održanom predstavljanju istraživanja u Rijeci. Radi se o kožarskoj tvrtki Boxmark koja ima tvornicu u Hrvatskoj i Sloveniji, gdje je minimalna plaća 940 eura, što znači da slovenske radnice u startu rade za dvostruko veću plaću, odnosno da je kompanija u stanju platiti više te da bi i radnice u Hrvatskoj mogle imati veće plaće – za njih se moramo zajedno izboriti.

1/1