>

novosti logo

Kronika Kronika

Baza pred nosom okupatora

Novosti na obilježavanju 75. godišnjice ustanka i antifašističke borbe na području Moslavine i Bilogore: Tamošnji partizani sastajali su se na lokaciji ‘Jama’ na rijeci Toplici gdje se nalazio nekadašnji mlin obitelji Vojaček, glavno skrovište članova Moslavačkog partizanskog odreda

Temelji slobodne Hrvatske postavljeni su na zasjedanjima ZAVNOH-a u toku Drugog svjetskog rata i od tada počinje povijest samostalne države Hrvatske – rekao je na obilježavanju 75. godišnjice ustanka i antifašističke borbe na području Moslavine i Bilogore profesor Rastko Pražić. Ovaj povjesničar je veći dio svog profesionalnog života posvetio izučavanju historijske geneze narodnog ustanka u Hrvatskoj, a posebice stradavanju Srba Grubišnopoljskog kotara.

Prisjećanje na početke organiziranog otpora na ovom području priredile su Udruge antifašističkih boraca i antifašista iz Garešnice i Daruvara pod pokroviteljstvom Bjelovarsko – bilogorske županije. Župan Damir Bajs istaknuo je da vrijednosti antifašizma i njihov značaj za današnju suverenost nitko ne smije pobijati.

- Danas je dan koji je određen za obilježavanje dana antifašizma u našem kraju. Ono što bih istaknuo je da je Hrvatska nastala na antifašističkom pokretu i o tome se ne bi trebalo ni raspravljati jer to je notorna činjenica. Nema zemlje u Europi koja bi se osnivala na bilo kojim drugim tradicijama nego tima, a to mora biti ono na čemu se zasniva i Hrvatska. Moramo podcrtati da su antifašizam vodili ljudi koji su odlučili krenuti u borbu protiv fašizma. Ovdje smo da se prisjetimo što je to značilo za naš kraj, jer i naš dio Hrvatske bio je dio ukupnosti borbe – naglasio je župan Bajs.

Okupljanje se održalo na lokaciji ‘Jama’ između sela Hrastovac i Uljanik u blizini Garešnice. Radi se o mjestu na rijeci Toplici gdje se nalazio nekadašnji mlin obitelji Vojaček, glavno skrovište članova Moslavačkog partizanskog odreda. Odavanju počasti bili su prisutni preživjeli borci i učesnici Narodno-oslobodilačke borbe koji se prisjećaju važnosti Jame u razdoblju od 1941. do 1945. godine te njene bitnosti u pripremi ustanka u Moslavini. Danas ljudi u poodmakloj trećoj životnoj dobi kažu kako su se prvi sastanci održavali po privatnim kućama ili, što je još zanimljivije, svi važni sastanci održavali su se u blizini kotarskih i općinskih centara, reklo bi se pred nosom okupatorske vlasti.

‘Jama’ se nalazila svega 4-5 km od Garešnice gdje je bio smješten stalni garnizon, dok se 2-3 km južno nalazi Hrastovac, tada nastanjen uglavnom Nijemcima, koji su selo preimenovali u Eichendorf

Najvažniji sastanak održan je 23. jula u šumi u blizini Garešnice, kojem su prisustvovali narodni heroji Pavle Gregorić i Kasim Čehaić. Na sastanku je donijeta odluka o formiranju prve partizanske jedinice manjeg sastava te da na području Moslavine otpočne oružana borba. Na čelu prve borbene partizanske jedinice bio je upravo Kasim Čehaić.

Postoji nekoliko zanimljivosti za oružani ustanak na tom području, od ličnosti do same organizacije i logistike. Poznato je da su članovi Komunističke partije dobivali u toku ilegalnog rada prije rata tajne nadimke pa su i partizani 1941. i 1942. na ovom području u većini slučajeva imali upravo konspirativna imena. Pravo ime i prezime u javnosti se nije znalo, osim izuzetno i u užim sredinama. Bilo je pravilo da svaki borac dobije nadimak, koji je često bio duhovit, ali i adekvatan ličnosti. Tako je Pavle Gregorić bio poznatiji kao Brzi, a Musliman je bio nadimak Kasima Čehaića. Druga zanimljivost odnosi se na to kako je ‘Jama’ postala komandno mjesto gdje se nalazio partijski štab na čelu s Pavlom Gregorićem Brzim.

Gregorić je po dolasku iz Zagreba u Moslavinu i Zapadnu Slavoniju razmišljao o pronalasku tajnog skloništa iz kojeg bi mogao rukovoditi organizacijom ustanka. Tako je već potkraj svibnja 1941. godine poslije sastanka mjesnog komiteta, koji je održan u Banovoj Jaruzi u kući Jaroslava Vojačeka, konkretno o tome razgovarano. Sastanku je prisustvovao i sekretar CK KPH Rade Končar. Gregorić je na sastanku upoznao Vojačekova brata Bohumila, koji mu je rekao da je kupio mlin, ali da ga još nije pokrenuo. Mlin je bio na rijeci Toplici kod Garešnice. Kada je Gregorić čuo kakav je to mlin i na kakvoj se lokaciji nalazi, odlučio se tu smjestiti. Nakon nekoliko dana uspio je doći do novog skrovišta nazvavši ga ‘Jamom’, a Bohumila Jamarom, što mu je ostao trajni nadimak u toku čitavog rata.

‘Jama’ je ostala neotkrivena tokom čitavog rata iako su kroz nju prošli mnogi borci i mnogi rukovodioci. To joj je omogućilo da bude sigurno sklonište za brojne partijske kadrove i glavni punkt u smjeru Zagreb – Moslavina – Zapadna Slavonija i obratno. ‘Jama’ se nalazila svega četiri-pet kilometara od kotarskog mjesta Garešnica u kojem je bio smješten stalni garnizon, dok se dva-tri kilometara južno nalazi mjesto Hrastovac nastanjeno uglavnom Nijemcima, koji su selo preimenovali u Eichendorf. U ‘Jami’ su donijete mnoge važne odluke koje su provodili okružni komiteti KPH. Stoga je neupitna važnost koju je KP imala u pripremi ustanka i oružanoj borbi. Istaknuo je to i Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.

- Ne možemo da ne spomenemo nekoliko činjenica koje nas obvezuju na to. Jedna od njih je da je snaga koje je organizirala i pozvala narod na ustanak protiv okupacije Komunistička partija na čelu s Josipom Brozom Titom. To je činjenica i tu činjenicu nitko ne može poreći. Druga je da su u toj borbi rame uz rame sudjelovali svi narodi na prostoru tadašnje Jugoslavije i da su se građani na prostoru Hrvatske masovno odazvali pozivu na oružani ustanak. Da toga nije bilo vjerojatno ne bi uspjeli privesti rat kraju i izvojevati pobjedu – iznio je Habulin.

Nadodaje da dio javnosti spočitava da se ovakvim obilježavanjima vraćamo u prošlost, no on se s time ne slaže. Ovakvim događanjima evocira se uspomena na događaje, zbivanja i ljude iz slavnih dana dizanja ustanka protiv okupatora, ali i kvislinga svih nacionalnih boja. Obveza nam je to činiti komemoracijom u Jasenovcu, Danom pobjede nad fašizmom.

- Na proslavi Dana državnosti, hrvatski politički vrh spomenuo je da Hrvatska ima 25 godina povijesti. A što je onda s Hrvatskom prije toga? Da li prije toga nije bilo ništa? A bilo je Treće zasjedanje ZAVNOH-a koje je najvažnije za Hrvatsku. Kada je Hrvatska postala federalna republika? Hrvatska se nije dogodila jučer. Partizani i ustaše ne mogu se izjednačiti, jer su partizani oslobodili zemlju i isprali sramotu koju je počinio režim NDH i njegova vojska – zaključuje Habulin.

1/2