Novosti

Politika

Beroševa obavezna preventiva

Najavom obaveznih sistematskih pregleda svih građana pod egidom zdravlja nacije, ministar zdravstva Vili Beroš kao da želi popraviti vlastitu krvnu sliku, ako ne i spasiti ministarsku fotelju, jer nije jasno kako bi se takva akcija uopće provela, tko bi je platio i kakve sankcije bi snosili oni koji ne žele na pregled

Large beros

Vili Beroš, ministar zdravstva (foto Goran Stanzl/PIXSELL)

Bolje je spriječiti, nego liječiti, otkrio je poslovicu javnosti ministar zdravstva Vili Beroš, najavivši pritom dio reforme zdravstvenog sustava kojoj je fokus okretanje prema preventivi, nakon što je utvrdio da su dijabetes i krvni tlak priličan javnozdravstveni problem. Beroš je, drugim riječima, najavio da bi se svi punoljetni građani, pod patronatom Ministarstva zdravstva uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i financiranje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, uskoro trebali jednom ili dvaput godišnje odazvati na obavezne i besplatne sistematske preglede, koji bi, nadaju se potonji, mogli spasiti brojne živote.

To je zapravo sve, što trenutno znamo. No isto tako poznato je da riječ obavezno kod građana izaziva dozu panike i višak nelagode, što je bilo razvidno iz još uvijek aktualne pandemije koronavirusa, posebno čim bi neki glasovi pustili u eter poruku da bi cijepljenje u svrhu prevencije zaraze trebalo postati i obavezno.

No, kako je poznato, Ministarstvo zdravstva je kampanju cijepljenja prilično kampanjski odradilo o čemu govori loša statistika o broju cijepljenih, a pribrojimo li tome u međuvremenu i druge primjedbe na rad aktualnog ministra zdravstva, čini kao da Vili Beroš, najavom sistematskih pregleda pod egidom zdravlja nacije želi popraviti vlastitu krvnu sliku ako ne i spasiti ministarsku fotelju.

Uvođenje općih, obaveznih sistematskih pregleda, prilagođene dobi i spolu zdravstvenih osiguranika, komentirala je za Novosti Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.

- Riječ je o potezu od važnosti za hrvatske građane koji umiru od kroničnih nezaraznih bolesti i to puno više nego ostali građani Europske unije, zbog razloga koji su se mogli spriječiti. No tehnički i organizacijski je ta reforma vrlo zahtjevna pa je potrebna opsežna analiza sustava i financijska priprema za njezino uvođenje. Također treba napraviti analizu o tome koliko nam treba liječnika i medicinskih sestara za provedbu ovakve ideje u praksi. S druge strane nije jasno kako će se provesti sankcije, koje moraju postojati ako je nešto obavezno, u ovom slučaju prema građanima koji se ne odazovu na sistematske preglede – kaže Jasna Karačić.

- Bojim se da najavljeni plan nije još dobro razrađen, iako smi mi takav prijedlog trasirali prije nekoliko godina, upravo iz razloga što nam je preventiva debelo zakazala zbog čega imamo visoku smrtnost od pojava zbog kojih se inače danas ne umire – podvlači naša sugovornica.Iako će biti zanimljivo vidjeti koliko će iznositi trošak najavljene brige za zdravlje nacije, kažimo i da je već površnim uvidom u cjenike privatne zdravstvene prakse razvidno da osnovni sistematski pregledi koštaju od 650 do 1150 kuna za muškarce pa sve do 1950, a ponegdje i 2200 kuna koliko se naplaćuje prošireni sistematski pregled za žene.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više