>

novosti logo

Bilten SNV-a: Dužnosnici potiču govor mržnje

Opasno je da su elementi etničke netrpeljivosti i revizionizam i dalje prisutni u medijima i izjavama javnih osoba. Radi se o preko 50 javnih izjava, mahom političkih dužnosnika od najniže lokalne razine pa sve do vrha vlasti, rečeno je na predstavljanju Biltena ‘Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2017.’

Već četvrtu godinu zaredom raste broj slučajeva govora mržnje i netolerancije, poziva na nasilje i historijskog revizionizma, pri čemu su najčešće mete pripadnici manjina i ranjivih skupina, prije svega Srbi, rečeno je na predstavljanju Biltena SNV-a ‘Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2017’.

Predstavljajući Bilten, njegova autorica Tamara Opačić navela je da su lani zabilježena 393 događaja koji uključuju etničku netrpeljivost, reviziju i negiranje povijesnih događaja, kao i uvrede, prijetnje, fizičke napade i govore mržnje usmjerene protiv Srba u Hrvatskoj, za razliku od 2016. kad ih je bilo 331.

- Taj rast ipak nije toliko drastičan kao na prijelazu iz 2015. u 2016. godinu, kad je iznosio 57 posto. To je bila posljedica šovinističke predizborne kampanje Tomislava Karamarka i desnog krila HDZ-a, čije efekte osjećamo do danas - rekla je ona.

Pored sportskih stadiona na kojima je govor mržnje postao uobičajena pojava, dokazuje to i preko 35 hrvatskih gradova i mjesta u kojima su lani uočeni grafiti s fašističkim, ustaškim simbolima, ali i oni kojima se direktno poziva na ubojstvo Srba. Zabilježeno je 11 fizičkih napada, što je manje nego 2016. godine, kad ih je bilo 16, kao i 30 oskrnavljenih objekata u vlasništvu Srba i njihovih institucija, prije svega SPC-a.

- Opasno je da su elementi etničke netrpeljivosti i revizionizam i dalje prisutni u medijima i izjavama javnih osoba. Radi se o preko 50 izjava, mahom političkih dužnosnika od najniže lokalne razine pa sve do vrha vlasti. Lani su održana i 52 javna događaja s antisrpskim predznakom, od kojih je najmanje sedam organizirala proustaška Autohtona - Hrvatska stranka prava Dražena Keleminca - rekla je i podsjetila na aktivnosti udruge U ime obitelji Željke Markić, koja je lani pokušala obustaviti financiranje tjednika Novosti i najavila antimanjinski referendum za koji se sada prikupljaju potpisi.

Kako je objasnila Tamara Opačić, upravo su nakon takvih događaja srpskim institucijama i njihovim predstavnicima pristizale prijetnje i uvrede, konkretnije njih 107 u prethodnoj godini. Izrazila je strah da ni ove godine neće biti pozitivnog pomaka, ilustrirajući to najnovijom referendumskom kampanjom.

- Kako nam je dojavljeno, građane se na Trgu bana Jelačića doziva da potpišu inicijativu sljedećim riječima: ‘Može potpis za pravedniji izborni sustav ako ne želite da Srbi, manjine i Pupovac odlučuju o proračunu’ - rekla je ona i upozorila na negativne odluke Vlade, kao što je legalizacija korištenja ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ u javnom prostoru.

Nina Čolović, autorica dijela Biltena koji se odnosi na upotrebu tog pozdrava na društvenim mrežama, objasnila je da su na četiri Facebook-stranice, na kojima se taj ustaški pozdrav najčešće koristi, zabilježena takva 11.309 komentara.

- Pri tome ih je tek 849 ili 7,5 posto korisnika osudilo njihovu upotrebu ili se prema njima nije jasno odredilo. Najveći porast komentara sa ‘Za dom spremni’ primijećen je u augustu oko obilježavanja obljetnice Oluje, i u septembru prije preseljenja spomen-ploče pripadnicima HOS-a iz Jasenovca u Novsku - rekla je i naglasila da se u 206 komentara ZDS pojavljuje zajedno s riječima ‘Oluja’ ili ‘traktor’, što priziva progon i stradanje srpskog civilnog stanovništva 1995.

- Među prijetnjama nasiljem Srbima, Židovima, Romima, muslimanima i izbjeglicama 10.8 posto komentara sadrži neku varijaciju pojmova ‘Srbi’, ‘Pupovac’ ili ‘Bilten’ u negativnom smislu - rekla je ona,

Prema riječima Milorada Pupovca, predsjednika SNV-a, na rast broja slučajeva govora mržnje, napada i prijetnji upućenih na račun Srba utjecala su dva faktora: ultrakonzervativne udruge koje obnavljaju svoju kampanju protiv manjina, ovaj put na način da napadaju Vladu koju podržavaju nacionalne manjine, i vlasti koje ne primjenjuju različite konvencije i zakone.

- Oni koji bi trebali provoditi zakone, to ne čine ili ih provode sporadično ili s ozbiljnom suzdržanošću. Najveći dio govora mržnje i akata netolerancije uvršten je u kategoriju remećenja javnog reda i mira, postupci se vrše po prekršajnom, a ne po Kaznenom zakonu niti po obavezama koje je Hrvatska odavno potpisala kao članica Vijeća Evrope - rekao je Pupovac.

- Ovoliki broj pozdrava ‘Za dom spremni’ koji smo zabilježili na društvenim mrežama samo je vrh sante leda. Kad bi se vidjelo kojim pjesmama završavaju svadbe i različita druženja, vidjeli bismo da da je širenje te vrste ideologije postala ozbiljna opasnost za ustavne vrijednosti i poredak Hrvatske - dodao je i podsjetio da je RH po Ustavu temeljena na antifašizmu.

- Ali u svakodnevnici nema antifašizma, nego fašizma. Za to su odgovorni ključni akteri hrvatske političke scene koji nemaju snage da jasno kažu što je razlika između antifašizma i fašizma ili antifašističkog i ustaškog pokreta. Takve jasne osude i stava još nemamo. Legaliziranje ustaškog pozdrava kroz HOS koji je naknadno uključen u hrvatske snage je vrlo opasan trend i pokušaj - poručio je Pupovac i dodao da će SNV i politički predstavnici Srba u narednom periodu težište staviti na aktivnost tijela vlasti koja su dužna provoditi zakone. Na pitanje novinara do kada će manjine podupirati aktualnu Vladu, Pupovac je kazao:

- Najjednostavnije rješenje bi bilo izaći iz vladajuće koalicije i što onda? Nakon toga bi dobili neizvjesnost oko toga tko će preuzeti vlast i Vladu. Hoće li se vratiti oni koji su otišli 2016. s novim ruhom i hoće li se vratiti oni koji su zapravo suodgovorni zato što je ovaj proces još uvijek na snazi i prisutan? Hoće li oni crkveni krugovi koji žele preuzeti dominaciju nad hrvatskom politikom i koji mobiliziraju cijelu kampanju koja traje preko svojih nevladinih organizacija i drugih krugova, hoće li oni uspostaviti onu vrstu poretka kakvu smatraju da je u Hrvatskoj prirodno da postoji poredak, tzv. prirodni hrvatski poredak - upitao je.

- Kad bih ja znao gdje naći odgovor na vaše pitanje da ne bude gore, ja bih ga našao, ali ja se bojim da toga odgovora nema i da smo prisiljeni čuvati ovo što imamo, vjerujući da gore neće doći. Iako su svi pokazatelji govore da gore dolazi, a to i vama novinarima i medijima, da znate, da prepoznate, da vidite da ne bi bilo kasno da više nemate kome postavljati tu vrstu pitanja - zaključio je.

1/2