Bogataš
Novi ministar graditeljstva Ivan Paladina, Plenkovićev čovjek za ubrzavanje obnove potresom porušenih krajeva, koja je stagnirala u mandatu prethodnog Plenkovićeva čovjeka Darka Horvata, poveću je imovinu stekao na živopisne i neobične načine, da izbjegnemo utužive formulacije. Prema onome što je objavljeno, Paladina je na preprodaji potraživanja nad građevinskom parcelom u Dubrovniku zaradio malo manje od pet milijuna kuna. Točno 622.500 eura. Otprilike ovako: Institut IGH imao je nenaplaćen dug prema Novoj kreditnoj banci iz Maribora. Taj dug preuzeo je ciparski FROTIP koji je, kao osiguranje, upisao tražbinu od 333 tisuće eura na zemljište kompleksa Radeljević u Dubrovniku. Preko odvjetnika Tomislava Dumenčića, Paladina je u studenome 2017. godine, dok je bio predsjednik Uprave Instituta IGH, od FROTIP-a kupio upravo to potraživanje za 27.500 eura. I preprodao ga za 650.000 eura zagrebačkom Projektnom birou P45, povezanom s Institutom IGH, čiji je vlasnik FROTIP. Odnosno, ako vam je sve ovo naporno i komplicirano, Paladina je na čudan način zaradio 4,7 milijuna kuna. Ispočetka su se i on i Vlada od novinarske znatiželje branili strategijom noja, da bi, konačno, Plenković rekao da Paladina treba "sam objasniti sve o svojoj imovini". Prvom čovjeku Vlade loše je sjelo pitanje je li bio ucijenjen kad je imenovao Paladinu. "O čemu govorite? Čije ucjene? Ne možete mi u eteru postaviti neke kuloarske teze. Čija je teza da bi netko bio ucijenjen ili prisiljen? Neka on objašnjava svoju imovinu. Kao netko tko se bavio pitanjima iz domene graditeljstva i tu je zbog toga. Koliko ja shvaćam, on je svoju imovinu razjašnjavao i prije nego je objavio imovinsku karticu. To će sve on sam objasniti. Nije on ovdje radi imovine, nego radi obnove. Da ne znam koga stavim, taj bi bio na rendgenu", izjavio je Plenković. A on ima tako dobar osjećaj za izbor suradnika da Vlada u njegovu mandatu izgleda kao predvorje Remetinca.
Protjerivanje
Hrvatska se pridružila većini zemalja članica Evropske unije, barem kad je riječ o protjerivanju ruskih diplomata. Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova pod vodstvom poslovično artikuliranog Gordana Grlića Radmana odlučili su, zbog ruske agresije na Ukrajinu, proglasiti prekobrojnima 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog osoblja ruske ambasade u Zagrebu. U Hrvatskoj će ih ostati 12, uključujući veleposlanika Andreja Nesterenka. Mediji prenose veleposlanikove riječi da je ova odluka "značajan korak unatrag u bilateralnim odnosima, kontraproduktivan za rusko-hrvatsku suradnju uoči svečanog datuma tridesete obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između naših dviju zemalja". Ipak, Hrvatska nije htjela ići do kraja u zaoštravanju odnosa pa nije zatražila veleposlanikov odlazak što je, kako čitamo, uradila samo Litva, dok se od država članica EU-a na ovakve mjere protiv ruskih diplomata zasad nisu odlučili Cipar i Mađarska. A Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, najavila je "primjeren odgovor Hrvatskoj".
Bilokacija
O čudnovatoj naravi države Hrvatske pišemo godinama, a nova čuda vazda pristižu. Recimo, Branimir Bunjac, bivši saborski zastupnik Živog zida. Istina, gledano striktno fizički, on nije stigao, nego otišao, a ipak je tu. Ako ćete zaključiti kako ovo nema smisla jer jedno tijelo, pa i Bunjčevo, ne može istodobno otići i doći, odnosno nitko ne može biti na dva mjesta istodobno – osim vlč. Zlatka Sudca, navodno – pročitajte ovo. Bunjac, bivši saborski zastupnik Živog zida, od kolovoza 2020. godine živi i radi u Irskoj. Hvalio se po društvenim mrežama da je lako dobio stalan posao i dva honorarna pride, da se nađe. No on i dalje u Osnovnoj školi Podturen u Međimurju, gdje je godinama bio učitelj povijesti, prima trećinu plaće. Odnosno, nešto više od osam tisuća kuna bruto. Bunjac je, naime, suspendiran, a protiv njega se vodi kazneni postupak na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu. Službena hrvatska tijela pokušala su od kolega u Irskoj doznati kakav je ondje Bunjčev radnopravni status, ali dobila su odbijenicu uz objašnjenje da su podaci o radnom statusu zaštićeni odredbom o zaštiti osobnih podataka. Bunjac je na pitanja o temi novinarima poručio: "Moj privatni život nije tema za medije. Možemo, primjerice, o ratu u Ukrajini ako želite", rekao je Jutarnjem listu. I potvrdio da je Živi zid okupljao zaista neobična bića.
Norma
A kad smo kod hrvatskih čuda, nemoguće je preskočiti pravosuđe. Prema objavljenim podacima, čak 41 posto sudaca na nekim od predmeta koji su im dodijeljeni nisu ništa poduzeli duže od pola godine. Čestitamo. Suci ni s normom ne stoje sjajno, njih 108 lani je ispunilo manje od 80 posto, dok ih je 150 bilo nešto ispod stopostotnog ispunjenja norme. A prema novom Zakonu o Državnom sudbenom vijeću više neće smjeti ispuniti samo 80 posto norme. Nego ili kompletnu – osim u opravdanim slučajevima – ili će se smatrati da neuredno obavljaju dužnost.
HDZ
Iz Evropskog parlamenta stiže informacija da su HDZ-ovci glasali protiv direktive usmjerene prema izjednačavanju primanja žena i muškaraca. O direktivi je lijepo i laskavo još prošlog prosinca besjedio ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi, HDZ-ovac Josip Aladrović. A onda je stranka promijenila stav. I to, kako stoji u stranačkom priopćenju, zato što smatra da "izvorni prijedlog Komisije može na kvalitetniji način postići jednak cilj – pravo na jednaku plaću – uz izbjegavanje pretjeranog birokratskog opterećenja za male i srednje poduzetnike". Nisu li divni?
