>

novosti logo

Carev glasnik

Tomislav Josić, savjetnik za branitelje gradonačelnika Ivana Penave, prozvao je prije nekoliko tjedana u eteru Hrvatskog radija neke od privedenih i optuženih vukovarskih Srba

Korištenje pravosuđa u svrhu stvaranja pravne nesigurnosti je protuzakonito. Taj koji to čini, čini kazneno djelo – rekao je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a, na konferenciji za medije koja je prošle subote održana povodom hapšenja i podizanja kaznene prijave za ratne zločine protiv Vladimira Vezmara i Milana Ivanovića te privođenja još trojice vukovarskih Srba na informativni razgovor. Taj događaj utjecao je na povećanje nesigurnosti kod pripadnika srpske zajednice u tom gradu. Histeriju je još ranije zakuhao vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je 13. listopada organizirao prosvjed zbog neprocesuiranja ratnih zločina koji su počinjeni nad Hrvatima. ‘Nakon gotovo 10.000 dana šutnje, vrijeme je da zajedno postavimo rokove odgovornim institucijama, poput Ministarstva pravosuđa, glavnog državnog odvjetnika, Ministarstva unutrašnjih poslova, sigurnosno-obavještajnih službi, da procesuiraju odgovorne, odnosno naprave sve što je u opisu njihovih djelatnosti’, poručio je tada Penava. Hapšenje Vezmara, zaposlenog u vukovarskoj gradskoj upravi, i Ivankovića, koji radi u Zajedničkom vijeću opština, dokazuje da su prozvani vukovarskog gradonačelnika shvatili ozbiljno.

Vukovarski Srbi kažu da među njima nema ubojica i silovatelja te da su takvi, koji su nanijeli trajnu štetu srpskom narodu, davno pobjegli preko granice

U prilogu HTV-a, koji je potpisao novinar vukovarskog dopisništva Domagoj Matić, Vezmar je odmah označen kao silovatelj, dok je za Ivanovića rečeno da ga se ‘navodno tereti za silovanje’. No prijave su podignute zbog sumnje da su 1991. počinili ratni zločin u vukovarskim četvrtima Petrova gora i Sajmište. Ivanovića se tereti da je s grupom vojnika 15. rujna 1991. zarobio nekolicinu civila i zatočio ih u svom podrumu, gdje ih je, navodno, tukao palicama i električnim kabelima. ‘Nakon nekoliko dana zlostavljanja osumnjičeni 64-godišnjak odveo ih je do Sajmišta da bi iz jedne kuće iznijeli i pokopali jedno tijelo. Tom ih je prilikom prisilio da stanu uza zid te kuće i s ciljem zastrašivanja ispalio više hitaca oko njihovih glava’, navodi se u priopćenju MUP-a. Vezmara se tereti da je u periodu između 23. i 26. rujna 1991., kao pripadnik Teritorijalne obrane, zlostavljao zarobljenog civila Ivana Plećkovića, koji je tada imao 59 godina. Navodno ga je gušio i ubadao u vrat, a sumnjiči ga se i za premlaćivanje 30-godišnjaka.

Iako premijer Andrej Plenković, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ravnatelj policije Nikola Milina odbacuju tvrdnje da su hapšenja uslijedila kao rezultat uličnih pritisaka, vukovarski Srbi s kojima smo razgovarali kažu da među njima nema ubojica i silovatelja te da su takvi, koji su nanijeli trajnu štetu srpskom narodu i međunacionalnim odnosima, davno pobjegli preko granice. Optužbe na račun Vezmara i Ivanovića poznate su godinama i već su u nekoliko navrata javno iznošene pa je teško povjerovati da je policija nakon dugogodišnje istrage baš nakon Penavinog ultimatuma otkrila neke nove dokaze.

Vukovarcima su dobro poznate i optužbe na račun Boška Šašića, koji je 1991. bio sudac. Njega se godinama javno optužuje da je kao član Prijekog vojnog suda u Dalju donosio sporne odluke zbog kojih je navodno stradao određeni broj Hrvata. Šašić je izjavio da je mogao birati hoće li tada uzeti pušku u ruke ili će raditi kao sudac. Kako nije htio pucati, prihvatio se sudačkog posla i istraživao zločine koji su počinili i Srbi. Njega je, zajedno s Vezmarom, 16. studenoga u eteru Hrvatskog radija prozvao Tomislav Josić, Penavin savjetnik za branitelje i član Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. ‘Nemoguće je da jedan zamjenik vojnog tužioca SAO Krajine ništa ne zna o procesuiranju… I oni su za vrijeme SAO Krajine neke ljude osudili’, rekao je Josić gostujući u emisiji ‘Poligraf’. ‘O kome konkretno govorite?’ upitao ga je voditelj Mislav Togonal. ‘Imate Vezmara, koji radi u poglavarstvu, za njega se tvrdi da je silovao žene, naravno, teško je to dokazati… Imamo gospodina Šašića koji je bio zamjenik javnog tužioca SAO Krajine, također radi u poglavarstvu Grada Vukovara. Nemoguće je da oni ništa o tim događajima ne znaju’, odgovorio je Josić. Iako je priveden zajedno s Vezmarom i Ivanovićem, Šašić je nakon ispitivanja pušten na slobodu. Ni tada, baš kao ni svih onih godina u kojima je davao slične iskaze, nije pronađen dokaz njegove krivice iz vremena bitke za Vukovar.

Državno odvjetništvo dosad je u više navrata objavljivalo izvještaje o postupcima zbog ratnih zločina na vukovarskom području iz kojih je vidljivo da je čitav niz procesa bio pokrenut na hrvatskim sudovima, na Haškom tribunalu i na Specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu. Prema iscrpnom izvještaju objavljenom koncem prošle godine, u slučajevima zločina na širem vukovarskom području donesene su 23 presude na hrvatskim sudovima i podignuto je 15 optužnica, dok je Tužiteljstvo za ratne zločine Republike Srbije pokrenulo još šest postupaka, za zločine na Ovčari, u Lovasu, Sremskoj Mitrovici, Tenji, Belom Manastiru i Ćelijama. U Haagu su pak u jednom postupku suđeni Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić, u drugom Vojislav Šešelj, a u trećem Jovica Stanišić i Franko Simatović, dok su postupci protiv Slavka Dokmanovića, Gorana Hadžića i Slobodana Miloševića obustavljeni zbog njihove smrti.

Prema riječima ravnatelja policije Nikole Miline, policija je samo ove godine podnijela 26 kaznenih prijava za ratne zločine, od čega se njih četiri odnose na kaznena djela koja su počinjena na području Vukovara. Poznato je da je u travnju podnesena prijava protiv bivšeg pripadnika JNA kojeg se tereti da je 20. studenoga 1991. u hangaru na poljoprivrednom dobru Ovčara sudjelovao u zlostavljanju i ubojstvima zarobljenika dovedenih iz vukovarske bolnice. Pet mjeseci kasnije, odnosno 18. rujna, podnesena je i kaznena prijava protiv 49-godišnjaka za kojeg se sumnja da je 1991. na Ovčari ubio 21-godišnjeg Damira Kovačića, pripadnika 204. vukovarske brigade HV-a. Kako do završetka ovog teksta nismo dobili odgovor od policije, ostaje nepoznato na koje se zločine odnose ostale prijave.

Istodobno, za ratne zločine koji su u ljeto 1991. počinjeni nad vukovarskim Srbima još uvijek nitko nije odgovarao, pa tako ni Tomislav Merčep, koji je lani pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora jer kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a nije spriječio zločine nad srpskim civilima na području Zagreba, Kutine i Pakračke Poljane. Merčep je od 10. lipnja do 13. kolovoza 1991. obnašao dužnost sekretara Općinskog sekretarijata za narodnu obranu u Vukovaru, a iza njega su u gradu ostali narušeni međunacionalni odnosi, ubijeni i nestali srpski civili te uništena imovina u vlasništvu Srba. No ti zločini još uvijek ne interesiraju hrvatsko pravosuđe, jer bi mogli narušiti službenu crno-bijelu istinu o ratu u Vukovaru.

1/1