Kako je u Glini zaživio SNV-ov projekt "Od vrata do vrata"?
Taj je projekt, pokrenut ovdje nakon Petrinje, Benkovca i Donjeg Lapca, itekako zaživio: po odazivu korisnika, koji je veći od planiranog, vrlo je uspješan, premda su neka sela u kojima žive prilično udaljena od Gline. Svaki se korisnik ima pravo dvaput mjesečno voziti do gradskog središta, neovisno o tome radi čega – posjeta liječniku, odlaska u poštu, dućan ili po mirovinu. Uspijevamo se organizirati tako da prevezemo sve koji to zatraže, iako stariji uglavnom ne odlaze do grada prečesto i bez veće potrebe. Naravno, te potrebe ipak postoje, jer u selima oko Gline nema ničega: tu je tek dućan u Malom Gradcu i pokretne trgovine koje zabačena mjesta obilaze jednom tjedno. Za sve ostalo treba ići do Gline ili dalje, u Sisak ili Petrinju.
Budući da svakodnevno obilazite postradale u potresu, u kolikoj je mjeri kroz pet mjeseci proteklih od te katastrofe poboljšan njihov položaj?
Činjenica je da pomoć u obliku paketa s hranom, higijenskim potrepštinama, odjećom i obućom, pa čak i građevinskim materijalom stiže ovamo kontinuirano: javljaju se donatori od SNV-a i SPC-a do onih iz Srbije i Republike Srpske i to je jako lijepo. Ali za cjelovitu obnovu mnogih ozbiljno oštećenih kuća bit će potrebno puno novca. Pohvalno je to što su glinske gradske vlasti pomogle stradalima jednokratnom pomoći, zajedno s Crvenim križem. Doduše, pomoć u novcu poslije je malo zakomplicirana svom dokumentacijom koju je valjalo prikupiti, ali su oni koji su bili uporni mogli dobiti određeni iznos. Treba svakako spomenuti donacije u obliku kontejnera, koji su kasnije u organizaciji Gradskog vodovoda i uz pomoć volontera sa svih strana Hrvatske pripojeni na vodoopskrbnu mrežu. Ti su volonteri dali značajan doprinos da se do određene mjere poboljša položaj ovdašnjih ljudi.
Postoji li već neki plan po kojem će se obnavljati glinsko područje?
Ministarstvo poljoprivrede već je pokrenulo natječaj za mjere ruralnog razvoja 5.2.1. u sklopu kojeg će se moći dobiti sredstva za obnovu gospodarskih objekata i mehanizacije stradale u potresu, za oštećene usjeve i sadnice te uginule životinje. Taj je natječaj kvalitetno osmišljen, pa pozivam ljude da se prijave i iskoriste mogućnosti koje im se nude: prijave traju do kraja ovog mjeseca, a sljedeći natječajni krug planiran je za srpanj, o čemu će potencijalni korisnici biti na vrijeme obaviješteni. Postoje, jasno, i drugi natječaji, među kojima su oni za područja Hrvatske na kojima živi više od pet posto građana manjinske nacionalnosti, pa svatko treba iskoristiti svaku mogućnost da popravi ono što mu je u potresu oštećeno.
Mislite li da je ta katastrofa dodatno pogoršala nepovoljnu demografsku sliku Banije?
Da, potres je na tu sliku prilično utjecao: koliko je meni poznato, oko dvije hiljade ljudi radi njega je napustilo svoje domove i ovu Županiju, koja je ionako slabo naseljena, pogotovu na područjima oko Gline. Utješna stvar u cijeloj toj nezavidnoj situaciji je to što se stvorila neka jezgra mlađih ljudi koji su voljni ostati ovdje. Proteklih smo se mjeseci okupili da bismo pomagali svima kojima pomoć treba, starijima i mlađima. Ovo je prilika da ovdje stvorimo život bolji od onog kakav je bio prije potresa i da prekinemo negativne demografske trendove. Osim obnove kuća i infrastrukture, za to je potrebno pokrenuti i gospodarske trendove. Odlično je što u svemu tome imamo podršku SNV-a i ostalih srpskih organizacija, a poseban nam je podstrek što je Mirjana Oluić, koja nam je i inače intenzivno pomagala, izabrana za dožupanicu, čime se još više povećavaju njezine ingerencije.
