Polaganjem vijenaca na Spomen području Dotrščina, najvećem zagrebačkom ustaškom stratištu gdje počiva 7.000 žrtava, Savez antifašističkih boraca i antifašista RH i udruženja u njegovom sastavu, počelo je 7. maja obilježavanje slavnih godišnjica iz 1945. – oslobođenja Zagreba i pobjede nad fašizmom, kao i Dana Evrope kao početka inicijative, koja je nakon rata kao Evropska zajednica a kasnije Unija, ponovo ujedinila evropski kontinent ili barem njegov veći dio.

Nakon pozdrava Petra Raića, predsjednika UABA Grada Zagreba i Zagrebačke županije, koji je najavio potrebu odavanja počasti žrtvama na Dotrščini, Rakovom Potoku i drugim mjestima u Hrvatskoj i regionu, vijence su položile delegacije antifašista, Grada Zagreba i SDP-a.

Svojevrsni domaćin, predsjednik UABA Maksimir Dušan Vitas, podsjetio je da na području Dotrščine leži preko 7.000 ljudi, između ostalih i šest kasnijih narodnih heroja, cvijet lijeve inteligencije koji je dovezen iz Kerestinca i tamo streljan, te Sara Gross koja je ubijena na Dotrščini sa samo 15 godina.

Govoreći o narodnom heroju Divku Budaku koji tu počiva, rekao je da se Zagreb može ponositi, jer su sačuvane ulice i spomenici vezani uz narodne heroje, za razliku od nekih drugih sredina u Hrvatskoj.

Najavio je i da će na komemorativnom skupu 22. juna povodom Dana antifašističke borbe drugarica Ankica Ležaić govoriti o prvom partizanskom odredu formiranom u Sesvetama koji se sticajem okolnosti raspao. Odred koji slavimo u Sisku je opstao, rekao je Vitas.

U izjavi novinarima predsjednik SABA RH Franjo Habulin naglasio je da je ovom komemoracijom počelo obilježavanje 76-godišnjice pobjede nad fašizmom i oslobođenja Zagreba, da će se na Mirogoju i na svečanoj akademiji evocirati uspomene na sve koji su pali u NOB-u.

- Zašto su bitni 8. i 9. svibnja 1945.? Osmog svibnja oslobođen je Zagreb i potpisana je bezuvjetna kapitulacija poražene njemačke vojske, a devetog je položeno oružje čime je službeno završio rat na prostoru Evrope. To je bio svjetski rat s 55 milijuna ljudskih života, te rat u kojem je vojno poražena nacifašistička ideologija i totalitarizam. Nije slučajno što je 9. svibanj Dan Evrope. Antifašistička koalicija, čiji je dio bio i NOVJ, odnosno Jugoslavenska armija taj je rat privela kraju zajedničkim snagama. Na prostorima Jugoslavije otvorena je i treća fronta koja je koordinirala svoje aktivnosti s ostalim članicama antifašističke koalicije. Kraja rata je bio početak stvaranja nečeg novog što danas imamo, a to je zajednica evropskih država - rekao je Habulin.

Podsjetio je na ogroman doprinos antifašističkoj borbi građana Zagreba koji je u to vrijeme imao 250.000 stanovnika.

- Svaki peti građanin je bio uključen u NOB na ratištu ili na drugi način, kao simpatizer. Svi oni su pomagali u NOB-u, zbog čega mnogi leže u grobnicama na Dotrščini ili Rakovom Potoku. Konačno, Zagreb je jedini grad koji je imao "svoj" korpus, Deseti zagrebački korpus u sastavu NOV-a - podvukao je Habulin.

- Došli smo na mjesto najvećeg masovnog zločina u Zagrebu gdje je ubijeno preko 7.000 antifašista koji su nas upisali na kartu pobjednika u Drugom svjetskom ratu i koji su nam omogućili da u današnjoj slobodnoj Evropi s ponosom postanemo članica EU. Došli smo iskazati puni pijetet i zahvalnost za žrtvu koju su stradali podnijeli za sve nas da bismo danas imali slobodnu zemlju Hrvatsku. Nikad nećemo zaboraviti što su činili, ali ćemo se suprotstaviti svakom obliku povijesne revizije događaja i činjenica u Zagrebu i Hrvatskoj jer je NOB zlatnim slovima upisan u povijest Hrvatske - rekao je novinarima SDP-ovac Joško Klisović, jedan od kandidata za zagrebačkog gradonačelnika.

Za mišljenje smo pitali i neke od učesnika komemoracije. David Bilić, nedavno izabrani potpredsjednik ZUABA u izjavi za Novosti naglasio je da postaje sve bitnije obilježavati godišnjice.

- Sve je prisutniji povijesni revizionizam koji nastoji reinterpretirati povijest tako da se umanji genocidni, sluganski i zločinački karakter ustaškog režima, a relativizira uspjehe NOB-a. Bitno je obilježavati obljetnice, ne samo zato kako bismo nekome odavali neku nejasnu počast, nego da vrlo jasno kažemo da su glavne žrtve ustaškog režima bili Srbi, Židovi, Romi i komunisti te ostali antifašisti. Nad Srbima, Židovima i Romima je provođena genocidna politika i njih se nastojalo istrijebiti u cijelosti, a onaj tko je to uvelike spriječio i tko je donio slobodu Jugoslaviji bila je NOV koju je vodila KP na čelu s drugom Titom - rekao je.

Ocijenio je i da je pitanje učešća mladih u aktivnostima antifašista složeno.

- Mislim da mladi sve više razmišljaju o politici i da im se kroz američki Antifa pokret približava antifašističko pitanje. Kako je u društvu prisutan porast fašizma u društvu, tako raste i otpor, ali treba učiniti sve da se mladi maknu iz sfera dnevno-političkih prepucavanja i skrenu na samu suštinu, što se obilježava i što to znači za sadašnjicu, rekao je Bilić.

S njim se slaže i drugi potpredsjednik ZUABA Petar Hršak koji je i član Mreže antifašistkinja Zagreba.

- Po nama je, što se tiče grada Zagreba, najbitniji 8. svibanj i to bi trebao biti Dan grada jer označava prekretnicu u povijesti grada Zagreba. Zato je bitno obilježavanje obljetnica NOB-a da bismo se borili protiv povijesnog revizionizma kojeg vidimo sve češće - rekao je Hršak.

- Antifašizam mora živjeti i dalje. Svjesni smo da u Hrvatskoj, ali i u Evropi, postoji sve više neofašizma. Nas antifašista je sve manje i kako nas na određeni način tuku i ubijaju, idemo u ilegalu. Žalosno je da se državnici i političari ne pridružuju obilježavanju velikih datuma pobjede nad fašizmom - rekla je Višnja iz UABA Trešnjevka.

- Za to što nema više mladih kriva je politika i obrazovanje jer u našim udžbenicima nemate NOB-a naroda Hrvatske, ni spomen hrvatskih intelektualaca ni Josipa Broza. Da nije bilo toga što se desilo na našem Balkanu, vodstva KPJ i Tita i ostalih antifašista, tko zna kakav bi bio tok Drugog svjetskog rata i toga moramo biti svjesni - rekla je Višnja.