Na groblju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari u nedjelju će biti ukopani posmrtni ostaci 19 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici, izvještavaju mediji u Bosni i Hercegovini.
Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Azmir Osmanović, koji je imao svega 16 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Poljanci, a identificiran je u maju ove godine, prenosi Fena.
Konačan smiraj ove godine će pronaći još jedan maloljetnik, Fikret Kiverić, koji je imao 17 godina u momentu smrti. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani u selu Kamenica 2008. godine. Zvanično je identificiran 2013. godine, a porodica je smogla snage njegove posmrtne ostatke ukopati osam godina kasnije.
Nakon ukopa ova dva mladića, u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari nalazit će se mezari 435 maloljetnika ubijenih u genocidu. Ove godine konačan smiraj naći će i jedna žena, Zilha Delić. U momentu stradanja imala je svega 24 godine. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su na Kameničkom brdu 2019. godine, a identificirana je 2020. godine.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari bit će ukopani i otac i sin Aljić (Rame) Hajro i Aljić (Hajre) Jusuf. Hajro je imao 51 godinu kada je ubijen, dok je njegovom sinu bilo 28 godina. Najstarija žrtva koja će naći konačni smiraj u Memorijalnom centru Potočari je Husein Kurbašić, koji je imao 63 godine u času smrti.
Porodice dvije žrtve, koje su dale saglasnost ove godine pa je potom povukle, odlučile su se za ukop posmrtnih ostataka njihovih najmilijih iduće godine.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.652 žrtve genocida počinjenog u julu 1995. godine. Na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano je još 237 žrtava genocida. Još uvijek se traga za gotovo 1.000 nestalih.
Zajednička je dužnost cijelog civiliziranog svijeta sjećati se žrtava genocida u Srebrenici i ne dopustiti pokušaje prekrajanja povijesti kojima se taj zločin nastoji umanjiti, poručili su u subotu u zajedničkoj izjavi visoki dužnosnici Europske unije.
Uoči obilježavanja 26. obljetnice srebreničkog genocida u kojemu su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba u srpnju 1995. godine ubili više od osam tisuća Bošnjaka, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borell i povjerenik za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi u zajedničkoj su izjavi naveli kako je dužnost trajno se sjećati te tragedije.
"U nedjelju će biti pokopano još 19 žrtava. Poštujemo sjećanje na njih i na sve žrtve kao i one koji se još uvijek vode kao nestali. Dijelimo tugu s njihovim obiteljima i onima koji su preživjeli i čiji su životi zauvijek izmijenjeni", naveli su europski dužnosnici.
Istaknuli su kako Europa nije zaboravila svoju odgovornost zbog nemogućnosti da spriječi genocid u Srebrenici koji predstavlja jedan od najgorih zločina u modernoj europskoj povijesti.
"Srebrenica nas sve bolno podsjeća na potrebu da se čvrsto i odlučno zalažemo za mir, ljudsko dostojanstvo i sve vrijednosti koje čine temelj naše Unije. Služenje pravdi i izgradnja boljeg društva najbolji su načini sjećanja na one koji su sistematski i s namjerom ubijani. To je nužni korak u radu na boljoj zajedničkoj budućnosti svih Europljana", stoji u izjavi Borella i Várhelyia koji su istaknuli kako ne može biti nekažnjivosti za ovakve zločine.
Podsjetili su da je definicija zločina u Srebrenici kao genocida jasno potvrđena a međunarodni, kao i sudovi u Bosni i Hercegovini i susjednim zemljama trebaju i dalje pružati pravdu za sve žrtve ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, kao i za članove njihovih obitelji jer se mir može graditi samo na pravdi.
Političke lidere na zapadnom Balkanu pozvali su da se svojim primjerom i priznavanjem onog što se dogodilo, odavanjem počasti žrtvama i istinskim promoviranjem pomirenja, suoče s korijenima mržnje koji su doveli do genocida.
"U Europi nema mjesta za nijekanje genocida, revizionizam i veličanje ratnih zločinaca. To je protivno temeljnim europskim vrijednostima a pokušaji prekrajanja povijesti su neprihvatljivi", stoji u dijelu poruke kojim se očito aludira na revizionističke istupe dužnosnika iz reda bosanskih Srba te iz Srbije koji uporno niječu kako je u Srebrenici počinjen genocid.
