>

novosti logo

Piše T.O.

Documenta - prvih 10 godina

Skupu, koji je sinoć održan povodom obilježavanja prvog desetljeća ove organizacije, prisustvovali su i oni koji, poput predsjednika Josipovića, s Documentom surađuju od njenih početaka

U nastojanju da potaknu proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu, u listopadu 2004. godine organizacije Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava te Hrvatski Helsinški odbor osnovali su Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću. Danas, deset godina kasnije, prikupljeni podaci o ljudskim gubicima u posljednjem ratu, preko 500 snimljenih osobnih sjećanja, praćenje sudskih postupaka koji se vode zbog počinjenja ratnih zločina i sudjelovanje u pokretanju Inicijative za REKOM, samo su dio onoga čime se ova organizacija može pohvaliti.

- Sve ovo ne bi uspjeli bez ljudi na terenu koji su od Vukovara do Knina, od usta do usta širili informacije o našem radu. Budući da nam za završetak započetih poslova treba još barem deset godina, nadamo se da ćemo u budućnosti naići na još veću razinu solidarnosti – kazala je Vesna Teršelič, voditeljica Documente, na javnom skupu koji je povodom obilježavanja prvih deset godina ove organizacije sinoć održan u Novinarskom domu.

Osim brojnih prijatelja i podržavatelja koji su kroz godine sudjelovali u različitim projektima, skupu su se pridružili i osnivači Documente.

- Kada smo osnivali Documentu, pred očima nam je bila njemačka šezdesetosmaška tradicija. Cilj nam je bio da pokrenemo postupak suočavanja s prošlošću kojeg javnost neće prihvatiti s ljubavlju ni mržnjom, već prijezirom. Budući da buše šarene balone o herojskoj prošlosti nacije, članove Documente često se karakterizira kao 'kancerogeno tijelo' društva – rekao je Žarko Puhovski.

Puhovski je podsjetio kako smo danas svjedoci sukoba među žrtvama, čemu svjedoči i aktualni prosvjed branitelja u Zagrebu.

- 'Mi smo žrtve i drugih žrtava nema', čujemo ovih dana. Svi oni koji se usude reći da ih ima s obje strane, bit će proglašeni izdajicama. Između laži koje slušaju u školi i kući, mladi se uvijek radije priklone onima koje čuju od članova obitelji. Zbog toga podaci koje je prikupila Documenta danas trebaju malom broju ljudi, ali naša je zadaća da vjerodostojne informacije sačuvamo za buduće generacije – rekao je on.

Okupljenima se obratila i ljudskopravaška aktivistkinja Katarina Kruhonja.

- Itekako je važno da sve žrtve budu uvažene, a njihova prava prepoznata. No, ono što mi se posebno čini važno u Documentinom radu jest sakupljanje fakata kroz koje ćemo učiti o svojoj prošlosti. Sve to moglo bi dovesti do toga da više ne idemo jedni na druge puškama, kazala je ona.

Obilježavanju desetog rođendana Documente prisustvovao je i predsjednik Ivo Josipović, koji je sudjelovao u izradi kriterija za praćenje suđenja za ratne zločine kojima se danas služe pravnici te organizacije.

- Posao s kojim se Documenta bavi je iznimno težak zbog onih koji još uvije ne žele prihvatiti istinu, ali i zbog toga što je nakon toliko godina od rata iznimno teško rekonstruirati događaje. U cijelom tom poslu moramo biti svjesni da jedne te iste činjenice različiti ljudi iz različitog miljea ne moraju ili ne vide na jednak način. Ja još uvijek vjerujem da je pomirba zaraćenih u pojedinoj generaciji moguća na jedan način koji je drukčiji od možda nekih drugih pokušaja pomirbe. Cvijet na svaki grob, poštovanje svakoj žrtvi, osuda svakog zločina, ali i vrlo jasna poruka što je u određenom povijesnom trenutku bilo dobro, a što je bilo loše, što je bilo zlo - kazao je Josipović i dodao kako nije realno očekivati da će društvo ostvariti puni ideal pravednosti.

- Obaveza je moralnih ljudi da se pretvaraju da je takav cilj moguće ostvariti, ali i da čine sve kao da je to zaista moguće – rekao je Josipović koji se osvrnuo i na sinoć predstavljenu knjigu 'Procesuiranje ratnih zločina – Jamstvo procesa suočavanja s prošlošću', koju su pripremili Documenta, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Građanski odbor za ljudska prava.

- Pokazali ste da vam je stalo o svakom čovjeku, bez obzira koje je vjere, nacije ili političke opredijeljenosti. Budući da je duhovno okružje u kojem radite posvećeno samo jednom cilju - žrtvi i pravdi, ovaj posao možete raditi puno bolje od političara, zaključio je Josipović. 

1/5